Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Crowdfunding kampanja za solarnu energiju

U Bosni i Hercegovini je po prvi put pokrenuta crowdfunding kampanja za obnovljive izvore energije. Nevladina organizacija REIC u saradnji sa fondacijom Heinrich Boll pokrenula je prvu građansku inicijativu za solarnu energiju. Cilj ove crowdfunding kampanje je ulaganje novca za izgradnju solarnih kolektora na krov J.U. Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin, Fojnica.
Ova Ustanova u toku jedne godine izdvaja preko 250.000,00 KM za električnu energiju. Izgradnjom solarnih kolektora moguće je ostvariti uštede čak do 60 %. Novac koji se ostvari od ušteda uložiti će se u neke druge, njima potrebnije, stvari.
Zašto je ovo bitno?
Zato što je ovo prva građanska inicijativa gdje građani učestvuju u proizvodnji i distribuciji energije. Cilj nam je osim ostvarivanja ušteda, potaknuti građane da razmišljaju na ekološki način. Obnovljivi izvori energije svakako su budućnost Bosne i Hercegovine, te je veoma bitno pokazati građanima da su oni pokretači promjena.
Kampanja se nalazi na platformi Indiegogo https://www.indiegogo.com/projects/gradanskainicijativa-za-solarnuenergiju/x/19534108?fbclid=IwAR3RCwDBl1c7yeY8jSgE5LGZqnhqoMyKaHnwQ111ppHWrU5Z7OAPDTSzz4#/

Svaki građanin/ka može učestovati u ovoj kampanji i tako postati saučesnik ove održive priče.

Kod Vareša postavljen saobraćajni znak koji upozorava na šišmiše

Članovi Centra za krš i speleologiju postavili su prvi saobraćajni znak opasnosti koji upozorava na šišmiše u
pećini. To je prvi takav znak u svijetu (koliko znamo postoje za divljač općenito, divlje svinje, kengure, losove). Dozvolu za postavljanje znaka odobrila je Direkcija za ceste Zeničko-dobojskog kantona. Znak je postavljen s obje strane ulaza u pećinu/tunel Ponikva na regionalnoj cesti koja iz Vareša vodi preko planine Zvijezde u dolinu Krivaje. Ova pećina je jedna od pet pećina u svijetu kroz koje cijelom dužinom prolazi saobraćajnica.

Pećinu Ponikvu naseljava nekoliko vrsta šišmiša: veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros), veliki mišouhi šišmiš/mali mišouhi šišmiš (Myotis myotis/Myotis oxygnathus), veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus), šrajbersijev šišmiš (Miniopterus schreibersii) te širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) i alpski dugouhi šišmiš, (Plecotus macrobullaris). Ova dva posljedna šišmiša su vrlo rijetke vrste u Bosni i Hercegovini.

Znak je postavljen zato što je već zabilježeno stradanje šišmiša usljed sudara sa automobilima. Budući da je prije nekog vremena postavljena javna rasvjeta (sa bespotrebno jakim osvjetljenjem – čitaj: svjetlosno zagađenje), vjerovatnoća novih slučajeva stradavanja je još veća. Iz Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva se nadaju da će novi saobraćjni znak skrenuti vozačima pažnju na moguće sudare sa šišmišima i potrebu smanjenja brzine. Također se nadaju da će novi saobraćajni znak biti još jedna turistička atrakcija Vareša.

IT Girls crowdfunding kampanja za manje od 7 dana prikupila preko 8,000$

Crowdfunding kampanja koju su IT Girls i Bit Alijansa zajedno pokrenuli sa ciljem nabavke Arduino setova za škole i održavanje radionica za djevojčice u osnovnim školama za manje od sedam dana prikupila je više od 90% potrebnih sredstava.

„Da bismo opremili 6 škola i održali 6 radionica za 120 djevojčica potrebno je 9,125 USD. Kampanja traje do 30. novembra, a u prvih 6 dana od objave kampanje uspjeli smo prikupiti skoro sva potrebna sredstava. To nam je pokazalo da bosanskohercegovačka javnost podržava IT Girls, te da želimo da informatika u školama postane interaktivnija i zabavnija za djevojčice, ali i dječake“, izjavila je Tanja Madžarević, koordinatorica IT Girls inicijative, dodavši da kampanja objavljuje novi cilj – dodatnih 6 škola u kojima će se održati #PostaniITGirl Arduino radionice.

Arduino je jedna od platformi koja se može koristiti za praktično učenje informatike, jednostavan je za početnike, ali i dovoljno fleksibilan za napredne korisnike, a IT Girls želi omogućiti djevojčicama da ovu kompjutersku platformu koriste u školama koje pohađaju. To je otvorena kompjuterska i softverska platforma koja omogućava sklapanje uređaja kojim se upravlja kompjuterima, a pomoću Arduina mogu se napraviti uređaji koji automatski pale i gase svjetla u vašoj kući, požarni alarmi, semafori, uređaji koji će zalijevati vašu biljku u tačno određeno vrijeme, različiti robote i elektronički projekti – pitanje je samo mašte, volje, vremena i znanja, naglašeno je na platformi Indiegogo na kojoj je objavljena kampanja.

Kampanju je do sada novčano podržalo preko 170 osoba, te kompanija Klika D.O.O. iz Sarajeva.

IT Girls inicijativa osnovana je sa ciljem da podstakne mlade žene da već od rane dobi počnu razmišljati u smjeru informacionih i komunikacionih tehnologija, te da se više uključe u svijet programiranja i programskih jezika kako bi razvile interesovanje za ovaj sektor i povećale mogućnosti u odabiru budućih karijera i obrazovnih pravaca.

Nijedno dijete bez paketića 2018

Volonteri humanitarnog udruženja “Ruku na srce” već osmu zimu zaredom, pokreću svoj najveći projekat – „Nijedno dijete bez paketića 2018“. Tim povodom pozivaju studente, školarce, sugrađane i predstavnike kompanija, udruženja i sportskih kolektiva da ih podrže i uzmu učešće u ovoj lijepoj priči.

„Nijedno dijete bez paketića” je humanitarni projekat u okviru kojeg Udruženje „Ruku na srce“ nastoji obezbijediti novogodišnje paketiće za djecu iz socijalno ugroženih porodica. Tokom prve realizacije projekta, 2010. godine, pripremljeno je i podijeljeno 260 novogodišnjih paketića najmlađima. Protekle zime, ta brojka dostigla je čak 1.750 paketića, koji su podijeljeni mališanima školskog i predškolskog uzrasta sa područja Kantona Sarajevo, ali i čitave Bosne i Hercegovine. To je rezultat izuzetnog truda i rada svih volontera Udruženja, te nesebične podrške mnogobrojnih sugrađana.

Koliko će mališana biti obradovano ove godine, u najvećoj mjeri zavisi od podrške donatora projekta, kojih je prethodnih godina zaista bilo mnogo. “Vjerujemo da povjerenje koje nam sugrađani ukazuju već godinama, neće izostati ni ovoga puta. Svi koji žele biti dijelom ove zimske čarolije, mogu donirati igračke (ne nužno nove, bitno je da su očuvane), slatkiše, školski pribor ili novac. Također, mogu i sami napraviti paketić i uljepšati početak Nove godine onoj djeci čiji roditelji ne mogu obezbijediti te male radosti.“, poručio je Faris Gurda, PR Udruženja.

Paketići će i ove godine biti podijeljeni uz novogodišnju predstavu u režiji volontera Udruženja, a u kojoj će uz Djeda Mraza oživjeti mnogi heroji iz bajki. Djeca će imati priliku učestvovati i u kreativnim radionicama, koje se svake godine sa posebnom pažnjom pripremaju samo za njih.

Donacije je ove godine moguće dostaviti na nekoliko punktova. Radnim danima u periodu od 09:00 do 17:00h: Mevlana caffe na Baščaršiji (ul. Čurčiluk Veliki 24), Udruženje STELEKS na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu (Kampus Univerziteta), te prostorije FK Željezničar (stadion Grbavica). Subotom u periodu od 10:00 do 12:00h: Centar „Ruku na srce“ na Dobrinji (ul. Esada Pašalića 8).

Ukoliko niste u mogućnosti lično dostaviti svoj prilog, na žiro račun Udruženja (1990490056036171, Sparkasse Bank) možete uplatiti i novčane donacije sa naznakom: Za akciju “Nijedno dijete bez paketića”. Rok za prikupljanje svih priloga je 12. decembar 2018. godine.

Za sve dodatne informacije kontaktirajte članove Udruženja putem sljedećeg broja telefona: +38761233233, emaila: rukunasrce@gmail.com ili Facebook Fan Page-a Humanitarna organizacija studenata “ Ruku na srce “.

 Udruženje „Ruku na srce“ okuplja studente svih fakulteta u Sarajevu i šire, ali i druge mlade ljude, koji pored svojih obaveza vrijeme posvećuju i humanitarnom radu. Zajednički cilj njihovog djelovanja je pružanje pomoći socijalno ugroženim porodicama. Za više informacija o aktivnostima Udruženja i mnogim projektima koje sprovode posjetite www.rukunasrce.ba.

Crowdfunding kampanja prikupila 60% sredstava

IT Girls, inicijativa nastala iz želje da djevojčice, djevojke i žene postanu vidljivije u IKT svijetu, udružila je snage sa Bit Alijansom i zajedno su pokrenuli crowdfunding kampanju sa ciljem nabavke Arduino setova za škole i održavanje radionica za djevojčice u osnovnim školama.

“Pitali smo djevojčice kako žele učiti informatiku u školama, a najčešći odgovor je bio – na zanimljiv i praktičan način, kroz vježbe! Jedna od platformi koja upravo to omogućava je Arduino. IT Girls želi omogućiti djevojčicama da ovu kompjutersku platformu koriste u školama koje pohađaju. Cilj nam je da djevojčice istražuju i grade svijet oko sebe, te da inspirišu druge”, poručuju iz IT Girls, ističući porazne statistike kada je riječ o učešću žena u brzorastućem IKT sektoru.

Naime, kad je riječ o radnom tržištu i IKT-u, istraživanja u EU i BiH su pokazala da je, s obzirom na brzi razvoj tehnologije i njene primjene na druge ekonomske i društvene sfere, potražnja za radnom snagom u ovoj industriji i dalje velika. Prema posljednjim istraživanjima, u Evropi ima četiri puta više muškaraca nego žena sa diplomom u IKT oblastima. Udio muškaraca koji rade u digitalnoj industriji je 3,1 puta veći od udjela žena.

Istraživanja i rad na terenu su pokazali da dječaci i djevojčice imaju jednak pristup tehnologiji – koriste računare, mobitele… Međutim, evidentno je da se djevojčice rjeđe odlučuju da studiraju oblasti informaciono komunikacionih tehnologija i da se time bave.

„Namjeravamo da pružimo mogućnost za djevojčice u najmanje 6 škola širom BiH da se upoznaju sa osnovama robotike i programiranja. Ako im damo platforme i naučimo ih kako da ih koriste, one će prvo praviti svoje projekte, a onda učiti druge djevojčice i dječake kako da programiraju, a pritom se sjajno zabaviti i družiti. Arduino setovi zatim ostaju u školama, nastavnici i nastavnice dobijaju sredstvo za interaktivniju nastavu, a časovi informatike poprimaju zabavniji karakter. Hvala svima koji su podržali kampanju, finansijski i dijeljenjem informacija, jer već sada znamo da ćemo organizovati bar 3 radionice“, izjavila je Tanja Madžarević, koordinatorica IT Girls inicijative.

Kako je istakla Madžarević, da bi opremili 6 škola i održali 6 radionica za 120 djevojčica potrebno je 9,125 USD. Kampanja traje do 30. novembra, a u prva 24h od objave kampanje su uspjeli prikupiti skoro 60% sredstava. Ukoliko se trend uplata nastavi, IT Girls će povećati broj škola u kojima će se održati radionice.

Iako ne prednjače u IKT sektoru, žene definitivno prednjače u stopi nezaposlenosti u BiH (23,1% za žene, a 18,9% za muškarce), u omjeru neaktivnih osoba u BiH 60,2% čine žene.

Prijeka potreba za radnom snagom u IKT sektoru, i činjenica da naše društvo postaje sve više digitalizovano, predstavlja nove obrazovne i profesionalne mogućnosti u kojima su žene još uvijek nedovoljno zastupljene. IT Girls zbog toga pozivaju sve da se uključe i omoguće da djevojčice dobiju potrebna digitalna znanja u oblasti elektronike i informatike tako što će podržati crowdfunding kampanju objavljenu na platformi Indiegogo.

WWF Izvještaj o stanju planeta 2018

Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju – do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta 2018. Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o stanju planeta 2018 predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja. „Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost”, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

„Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće.“, ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije. „Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako  možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo“.

Ljudska aktivnost potkopava sposobnost prirode da podrži čovječanstvo

Posljednjih desetljeća, ljudska aktivnost teško je utjecala na staništa i prirodne resurse o kojima ovisi čovječanstvo. Čak 20 posto Amazone je nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina.

Izvještaj o živom planetu 2018 se usredotočuje i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.

U našoj regiji još nije alarmantno stanje

U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okoliš.

 To nas dovodi do sljedećih činjenica:

– Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo u potpunosti istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

– 82% slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije.  Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati.

– 93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična.

Putokaz za djelovanje – za 2020. i šire

Želimo li izgraditi održivu budućnost za sve nas, dokazano je da se dvije agende – ona za okoliš i ona za ljudski razvoj – moraju uskladiti. Izvještaj o stanju planeta 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, koja je kritična godina kada se očekuje da će čelnici preispitati napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD).

WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. Godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan “globalni sporazum za prirodu i ljude”.

Izvještaj o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.

Izvještaj o stanju planeta 2018.

Sažetak izvješća

Izvještaj o stanju planeta (Living Planet Report, LPR) sveobuhvatna je studija koju provodi WWF i o tome izvještava svake dvije godine. Studija proučava trendove bioraznolikosti, zdravlja planeta, stanja prirode i ljudskog utjecaja te nudi potencijalna rješenja.

LPR 2018 dvanaesto je izdanje izvješća koje pruža znanstvene dokaze o onome što nam priroda neprestano ponavlja: neodrživa ljudska aktivnost ekosustave odgovorne za život na Zemlji dovodi do ruba propasti.

STANJE ŽIVOG SVIJETA

Procjena zdravlja našeg planeta i njegove biološke raznolikosti složena je, zbog čega se LPR 2018 usredotočuje na šest različitih indikatora:

Indeks živućeg planeta (LPI) – LPI procjenjuje stanje 4.005 vrsta kralješnjaka unutar 16.704 populacija. Ovo nije popis svog životinjskog svijeta, nego nas izvještava o tome kako su se populacije divljih životinja promijenile u odnosu na brojnost vrsta koja pada ili raste.

Indeks staništa vrsta (SHI) – SHI je sveukupna procjena pogodnog staništa za svaku vrstu. On bilježi promjene u rasponu vrsta uključujući i informacije o: preferencijama staništa određenih vrsta, prikupljene ili modelirane podatke o gubitku i obnovi staništa, fragmentaciji staništa i klimatskim promjenama.

Indeks IUCN-ovog Crvenog popisa (RLI) – RLI indeks govori o globalnoj promijeni stanja biološke raznolikosti i upotrebljava informacije poput biološko-povijesnih karakteristika, veličine i strukture populacije i njene distribucije, te promjene populacije tijekom vremena, kako bi procijenili opasnost od izumiranja. RLI indeks razvrstava približno 100.000 vrsta u jednu od osam kategorija, od izumrle do one najmanje zabrinutosti.

Indeks očuvanosti biološke raznolikosti (BII) – BII uspoređuje trenutno i izvorno stanje bioraznolikosti neke regije i s tim povezan ljudski utjecaj. Pokazatelj se kreće od 100 do 0 posto gdje 100 % predstavlja netaknuti izvorni okoliš s malo ili nimalo ljudskog traga.

Granice planeta Zemlje – Koncept Granica planeta Zemlje opisuje sigurne granice za devet ključnih procesa Zemlje (cjelovitost biosfere, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, prenamjena i korištenje zemljišta, upotreba slatkovodnih sustava, biogeokemijski procesi, aerosoli, onečišćenje i oštećenje ozona u stratosferi) koje čovječanstvo može razvijati i unaprijediti.

Ekološki otisak – Ekološki otisak mjeri koliko biosfere ljudi troše. Mjeri se standardnom jedinicom koja se zove globalni hektar.

INDIKATORI PRIKAZUJU

  • Od 1970. do 2014. godine veličina populacija kralješnjaka opala je za 60 %. Drugim riječima, veličina populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba se u prosjeku smanjila za više od pola u razdoblju od oko 40 godina.
  • Slatkovodne populacije smanjile su se za 83 % od 1970.
  • Opadanje populacija osobito je izraženo u tropskim predjelima – u Južnoj i Srednjoj Americi opadanje populacija je čak 89 % u odnosu na 1970. godinu.
  • SHI za sisavce, koji ukazuje na količinu pogodnog staništa, niži je za 22 % od 1970. do 2010. godine. Najveći pad zabilježen je na Karibima gdje taj broj nadmašuje 60 %.
  • RLI, koji ukazuje na stopu izumiranja, dostupan je za pet taksonomskih skupina – ptice, sisavce, vodozemce, koralje i cikade (drevna skupina biljaka) – i pokazuje pad za sve skupine, ukazujući na to da vrste sve brže izumiru.
  • BII je pao s 81,6 % u 1970. godini na 78,6 % u 2014. godini. Stvarni bi utjecaj mogao biti veći jer procjene ne uključuju posljedice klimatskih promjena ili učinke nastale promjenom namjene zemljišta – globalni podaci o korištenju zemljišta nisu dovoljno detaljni i ne razlikuju plantaže od prirodnih šuma.
  • Trenutna analiza sugerira da su ljudi već poremetili četiri planetarne granice van sigurne zone, a to su klimatske promjene, cjelovitost biosfere, biogeokemijski procesi (dušik i fosfor) i prenamjena zemljišta. Iako svaki indikator mjeri različite aspekte prirodnog svijeta, svi oni upućuju na jedno: globalno, planetarno zdravlje, priroda i biološka raznolikost su u strmom padu, a utječu na zdravlje i dobrobit ljudi, živog svijeta, društva i gospodarstva u cijelom svijetu.

JESTE LI ZNALI?

Populacije kritično ugroženog gavijala u Indiji i Nepalu smanjile su se za oko 58 % između 1997. i 2006. godine zbog eksploatacije, odnosno prekomjernog lova zbog kože, trofeja i skupljanja jaja.

 

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PAD POPULACIJA

Gubitak staništa i degradacija

Prekomjerna eksploatacija

Zagađenje

Invazivne vrste i bolesti

Klimatske promjene

JESTE LI ZNALI?
Od 1950. godine, skoro šest milijardi tona ribe i ostalih morskih plodova ulovljeno je u morskim vodama.

 

ČOVJEČANSTVO: POKREĆE GA PRIRODA, A ONO PORAŽAVA PRIRODNE SUSTAVE

Nekontrolirana ljudska proizvodnja i potrošnja utječu na samu mrežu života koja pokreće i održava naše živote, industriju i države: sustav prirode i biološke raznolikosti.

Prašume se smanjuju: skoro 20 % Amazone nestalo je u samo 50 godina.

Danas oko 90 % morskih ptica u svijetu u svojim probavnim sustavima ima fragmente plastike. Godine 1960. taj je postotak iznosio 5 %.

U 20. stoljeću slatkovodne ribe imale su najvišu stopu izumiranja među kralješnjacima.

U zadnjih 50 godina prosječna je globalna temperatura 170 puta nadmašila prosječnu temperaturu od početka mjerenja.

Priroda i različite usluge ekosustava pružaju nam hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i koristimo u našem društvu i industriji, čisti zrak koji dišemo, a zauzvrat mi guramo prirodu na rub propasti.

Priroda globalno doprinosi oko 125 bilijuna $ godišnje.

Gotovo 200 milijuna ljudi ovisi o koraljnim grebenima kao zaštiti od olujnih udara i valova.

IUCN procjenjuje da postoji od 50.000 do 70.000 poznatih medicinskih i aromatičnih biljaka koje se koriste u industriji.

Mangrove šume sadrže gotovo pet puta više ugljika od tropskih.

Usjevi koje djelomično oprašuju životinje čine 35 % ukupne globalne proizvodnje hrane.

Barem 70 % novih lijekova malih molekula koji su se pojavili u posljednjih 25 godina dolaze iz prirodnih izvora.

 

Rušenje mangrova za razvoj, prekomjernu eksploatacija i akvakulturu doveli su do opadanja od 30% do 50 % u zadnjih 50 godina.

Komercijalna poljoprivreda uzrokovala je gubitak 40 % šuma u tropskim i suptropskim predjelima.

U samo 30 godina izgubljeno je oko polovine koralje u svijetu.

Samo 10 od 1.500 eksploatiranih vrsta na svijetu čini trećinu svjetskog morskog ulova.

Ljudski se utjecaj već osjeti na 75 % zemljine površine.

 

JESTE LI ZNALI?

Prema trenutnim trendovima, do 2050. godine mogli bismo imati manje od 10 % površina na Zemlji na kojima nema ljudskog utjecaja.

 

VRIJEME JE DA POČNEMO DJELOVATI!

NOVI SVJETSKI DOGOVOR ZA LJUDE I PRIRODU

 

Vrijeme je da promislimo na koji način vrednujemo prirodu – kulturno, ekonomski i kroz političke programe.

 

Dok svijet čeka obećanje u 2020. godini – godini u kojoj će se globalni čelnici sastati oko pitanja klime, biološke raznolikosti i održivog razvoja – vlade, zajednice, tvrtke i organizacije moraju zajedno pronaći sveobuhvatni okvirni sporazum o prirodi i ljudima u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), jedinog međunarodnog pravnog instrumenta koji izričito štiti prirodno bogatstvo planeta.

 

Zajedno moramo potaknuti javni i privatni sektor da pokažu više inicijative i ambicije kako bi preokrenuli poražavajući trend gubitka biološke raznolikosti.

 

ZNANOST JE JASNA. MORAMO ZAŠTITI I OBNOVITI GLOBALNU BIORAZNOLIKOST I STANJE PRIRODE.

 

Je li “Pariški sporazum o prirodi” odgovor? Vrijeme je da se svijet ujedini kako bi pružio hitan, ambiciozan i učinkovit globalni dogovor za prirodu, kao što smo učinili za klimatske promjene u Parizu 2015. godine. Potreban je niz zajedničkih aktivnosti, plan s ciljevima, indikatorima i mjerama za preokretanje gubitka prirode, poput scenarija za promjenu korištenja zemljišta, promjenu prehrambenih navika, održivu poljoprivredu i tradicionalni konzervatorski pristup prema zaštićenim područjima. Za više informacija i preuzimanje Izvještaja o stanju planeta 2018. posjetite: www.panda.org/lpr/Za sve medijske upite, uključujući i intervjue, kontaktirajte nas na: news@wwfint.org

 

 

 

Otvoreno pismo povodom izgradnje male hidroelektrane na rijeci Doljanki

Nedavno je počela izgradnja male hidroelektrane na rijeci Doljanki, unutar područja budućeg nacionalnog parka Prenj Čvrsnica Čabulja Prenj, koju nastanjuje i u kojoj se mrijesti glavatica, kritično ugrožena vrsta u BiH. Investitor je naš poznati košarkaš Mirza Teletović. Dozvole je dobio kao i svi drugi graditelji naših malih hidroelektrana, “sve po zakonu”, gdje se zakoni svakodnevno ili krše ili prilagođavaju interesima raznih lobija.

OTVORENO PISMO

Mirza Teletović, proslavljeni bh. košarkaš, nedavno je postavljen za predsjednika Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, te predsjedavajućeg žirija za izbor sportiste godine u BiH. Godinama je Mirza bio izvor ponosa cijeloj zemlji, a idol omladincima i omladinkama koji se okušavaju pod koševima, te je ovaj izbor sasvim očekivan i opravdan. Povratak Mirze Teletovića u rodne krajeve za mnoge je značio i dašak nade – da će tako veliki sportista biti i veliki čovjek, i pomoći da u ovoj siromašnoj zemlji rastu nove nade sporta, dok će svojim radom i van košarkaške arene biti uzor mladima.
Kako je Mirza odlučio da pomogne svom rodnom kraju? Nije otvorio školu, nije napravio igralište, nije kupio lopte ni koševe, nije obećao prijateljsku utakmicu s nekim lokalnim timom. Odlučio je praviti hidrocentrale na rijeci Doljanki.
Rijeka Doljanka, hercegovačka ljepotica, pritoka je Neretve, bogata slapovima i sprudovima, moćna u svom kanjonu i kristalno čista. U Doljanki živi i mrijesti se endemska vrsta pastrmke, glavatica, koja je u BiH kritično ugrožena. Na temelju planova iz 1980-ih, rijeka i njen kanjon trebali su se naći unutar Nacionalnog
parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, ali zaštita tog područja, koje bi bilo nacionalni ponos i izvor prihoda za cijeli kraj, godinama se odgađa – upravo zbog kojekakvih biznisa poput ovoga, od kojih zajednica nema ništa, ali su profitabilni za čaršijsku elitu.

Bez te rijeke sada će ostati ljudi iz jablaničkog kraja – kraja u kojem, kao i mnogim drugim širom BiH, ima sve manje razloga za radost. Nema posla, nema nade, ima samo te prirode koja još jedina nije počela da štedi na njima i da im uskraćuje svoju ljepotu. Za ubistvo rijeke ljudima je obećana naknada, prvenstveno prijeko potrebna radna mjesta. Namjerno se međutim ne govori da takvim hidrocentralama za  svakodnevno funkcionisanje trebaju dva-tri radna mjesta, ako i toliko, jer je sve automatizovano. Za ubistvo rijeke, kažu, biće i zarade za opštinu: Mirza, sad u ulozi poslovnog čovjeka, prognozira 50 hiljada KM godišnje. Dakle, rijeka s hiljadugodišnjim kanjonom i bistrom vodom iz srca planina košta koliko godišnji najam osrednjeg poslovnog prostora u Sarajevu. A opštini će donijeti taman toliko para da načelnik udupla troškove reprezentacije. Pod uslovom, naravno, da hidrocentrale ostvare prognozirani profit za vlasnika i da ne bude friziranja cifara, stimulativnih olakšica i sl.
Mirza Teletović tvrdi da je sve po zakonu i s prezirom govori o mještanima, prijeteći im krivičnim prijavama samo zato što pokušavaju odbraniti rijeku od njegove pohlepe. Odbrana rijeka širom Bosne i Hercegovine pala je, međutim, na mještane jer vlasti uporno krše međunarodne konvencije koje je BiH potpisala, a i vlastite zakone kad ih ne uspiju skrojiti prema potrebama biznisa. Da Mirzi Teletoviću prioritet nije profit,
priznao bi i sebi i javnosti da je dozvolu za gradnju hidrocentrala dobio zahvaljujući tome što je lokalnim vlastima stalo samo do rasprodaje prirodnih bogatstava. Da mu prioritet nije lični profit, shvatio bi da najbolje što može učiniti za svoju rodnu zemlju jest da odustane od ove namjere i pomogne svojim nekadašnjim komšijama da očuvaju netaknutom rijeku koja unosi radost u živote ljudi tog kraja, od njihovog
najranijeg djetinjstva. Teletović međutim ostaje pri namjeri da profitira upravo na našoj vodi.

Stoga Vas želimo upozoriti da ste ukazali veliku čast čovjeku koji to ne zaslužuje. Za vođenje Košarkaškog saveza i odabir najboljih sportista nije dovoljno biti dobar igrač između dva koša – važno i najvažnije je biti plemenit i velik čovjek. Takav je bio jedan drugi Mirza, jer Teletović nije prvi Mirza u istoriji bh. košarke. Ali moglo bi se desiti da istorija kao velikog upamti samo onog prvog, Kinđeta, koji je svojoj zemlji i ljudima bio
ponos i uzor u životu, ne samo u košarci.
Iza Mirze Teletovića međutim mogla bi ostati samo kratka priča o pristojnoj karijeri, i vječne posljedice otimačine rijeke, otimačine od ljudi u njegovom rodnom kraju, kojima još samo tu rijeku nisu uzeli. Mrtva rijeka i suho korito pamte se duže i od najboljeg košarkaškog strijelca. Apelujemo na Vas da povučete odluku o imenovanju Mirze Teletovića na dužnost predsjednika KS BiH i predsjedavajućeg žirija: ubice rijeka to ne zaslužuju i ne smijemo mladima poslati poruku da su takvi ljudi stubovi ovog društva.

Potpisnici:
Žene Kruščice
Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Fojnica
Zeleni-Neretva, Konjic
Eko udruga “Majski cvijet”, Buna
Jelačići i Zlate za Doljanku, Jablanica
Centar za životnu sredinu, Banjaluka
Centar Bolkay, Olovo
Eko element, Bugojno
Aarhus centar u BiH, Sarajevo
Laboratorium, Tuzla
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
Arbor Magna, Banjaluka
Green Team, Novi Grad
Eko forum, Zenica
Bistro, Kruščica
Vaš Vareš, Vareš
Mikološko udruženje MycoBH, Sarajevo
Sanus, Prijedor
EKUS, Bihać
Koaliciju za zaštitu rijeka BiH
Eko akcija, Sarajevo
Jedan grad jedna borba, Sarajevo

Zabraniti fizičko kažnjavanje djece u svim okruženjima u BiH

Fizičko kažnjavanje djece je jedan od najprisutnijih oblika naslija nad djecom širom svijeta. Ponukani nedavnim objavljivanjem video zapisa zlostavljanja djeteta u jednoj predškolskoj ustanovi u Sarajevu, želimo da skrenemo pažnju na neophodnost zabrane upotrebe sile u svim okruženjima u kojima borave djeca, bilo da je napad na dijete izvršen kao kazna u svrhu discipliniranja ili ne.

S obzirom na status najmlađe i najranjivije populacije u društvu, djeci je neophodno obezbijediti veću zaštitu od bilo kakvih napada koji direktno povrijeđuju pravo na poštivanje ljudskog dostojanstva i fizičkog integriteta, kao i prava na zdravlje, razvoj, obrazovanje i slobodu od torture i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih tretmana ili kažnjavanja.

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi među 56 zemalja svijeta koje su se obavezale da će izvršiti zakonodavnu reformu s ciljem potpune zabrane fizičkog kažnjavanja djece u svim okruženjima (porodici, ustanovama dnevnog boravka djece i drugim ustanovama gdje borave djeca). Do ovog trenutka, Republika Srpska je osigurala da se u zakonodavstvu zabrani fizičko kažnjavanje djece u svim okruženjima, dok se ista zabrana očekuje i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu, nakon što je Vijeće za djecu BiH 2017. godine pokrenulo inicijativu da se izvrše izmjene u relevantnom zakonodavstvu koje će osigurati potpunu i eksplicitnu zabranu fizičkog kažnjavanja djece

Save the Children kroz svoj dugogodišnji angažman njeguje i promoviše politike, procedure i prakse očuvanje sigurnosti djece koje primjenjujemo kako bi osigurali da smo sigurna organizacija za djecu tj. da su programi Save the Children-a sigurni za djecu. To je način na koji osiguravamo da se svaka osoba, koja predstavlja našu organizaciju, ponaša prema djeci na odgovarajući i primjeren način, te da nikada ne zloupotrebljava sopstveni profesionalni integritet i radno mjesto. Također nastojimo da pomognemo organizacijama i institucijama s kojima dolazimo u kontakt da kreiraju interne sisteme koji će minimizirati rizike i spriječiti radnje štetne po djecu ali isto tako da povećaju svijest kod sopstvenih uposlenika o potrebi pravoremenog reagovanja i prijavljivanja zabrinutosti u vezi sa zlostavljanjem ili iskorištavanjem djece.

U okviru napora sprečavanja zlostavljanja i iskorištavanja djece, Save the Children poziva relevantne organizacije, institucije i profesionalce da se zajedno suprotstavimo fizičkom kažnjavanju djece i nasilnim metodama discipliniranja djece koje ugrožavaju djetetovo dostojanstvo i integritet. Neophodno je uspostaviti i/ili ojačati sistem očuvanja sigurnosti djece u različitim organizacijama, institucijama i drugim okruženjima kako bi sva djeca, koja se u istim nalaze, na siguran i human način bila tretirana i zaštićena od bilo kakvog oblika nasilja. Veoma bitno je kontinuirano stručno usavršavati profesionalce, roditelje, medije i druge aktere koji dolaze u kontakt sa djecom kako bili dovoljno senzitivni i educirani o nenasilnim metodama discipliniranja i kako bismo zajedno doprinijeli izgradnji sigurnijeg okruženja za rast i razvoj djece u Bosni i Hercegovini.

 

Izvor film festival

Osmi po redu Izvor film festival – u kojem učestvuje deset srednjih škola sa područja Kantona Sarajevo.
Premijera filmova u suradnji sa Cinema City će se održati 27.10.2018. god.
Za sve one koji budu zainteresovani za rad naših srednjoškolaca u njihovom umjetničkom izražaju, mogu doći na prikazivanje filmova, na kojem će biti moguće i glasati za jednu od škola (za nagradu publike), koje će se održati u prostorijama Izvor centra, ul. Štrosmajerova br. 6, subota (27.10.) i nedelja (28.10.) u terminima od 17 do 20h.
U sklupu Izvor film festivala smo imali i seminare o glumi, pisanju scenarija i snimanju.
Kao i svake godine bilo nam je zadovoljstvo raditi na ovom projektu.

Međunarodni muzikološki simpozij “Muzika u društvu”

Muzička akademija u Sarajevu i Muzikološko društvo Federacije BiH najavili su program 11. izdanja Međunarodnog muzikološkog simpozija “Muzika u društvu” koji će se održati u Sarajevu od 25. do. 27. oktobra 2018, uz uvodni koncert 24. oktobra.

Kako je ranije objavljeno, Simpozij ove godine okuplja 55 učesnika iz 9 zemalja na 18 sesija, a predstavlja istraživanja iz oblasti muzikologije, etnomuzikologije, muzičke teorije i pedagogije u kontinuitetu stalne misije sistemskog i kritičkog promišljanja pitanja muzike u društvu.

Na  konferenciji o Simpoziju su govorila “tri predsjednika” muzikološkog društva FBiH.

Prof. emeritus dr. Ivan Čavlović, osnivač Muzikološkog društva 1997. godine i njegov prvi predsjednik, govorio je ideji Muzikološkog simpozija “Muzika u društvu” kao o platformi za promišljanje aspekata muzike i muzičke nauke u bosanskohercegovačkog kontekstu. Čavlović je podsjetio na vrijeme utemeljenju Simpozija prije 20 godina kao rezultata potrebe bh. naučnika i građana da budu dio svijeta, da promišljaju u evropskom kontekstu i da imaju posebno diferenciranu ulogu na međunarodnom planu.
Prema njegovoj ocjeni, ovaj je plan Muzikološko društvo davno ostvarilo i premašilo, budući da je Simpozij postao jedno od najrespektabilnijih mjesta na kojima se razmjenjuju naučna i umjetnička ostvarenja u našoj regiji, i da on iz godine u godinu dobija sve veću međunarodni značaj i prepoznatljivost.

Prof. dr. Fatima Hadžić, predsjednica Muzikološkog društva 2014-2018, podsjetila je prisutne na kontinuitet tematski usmjerenja društva spram najaktuelniji pitanja muzikologije, etnomuzikologije i muzičke teorije i pedagogije, koja se u ovogodišnjem izdanju mogu definisati kao – Nova historiografska istraživanja, Etnomuzikološki arhivi – izazovi novog doba i Problemi i perspektive muzičke teorije i pedagogije. Kao posebno značajna istakla je dva uvodna predavanja prestižnih naučnika:  prvo je
predavanje irskog akademika Harryja Whitea (University College Dublin) naslovljeno Irska u europskom uhu: historijske koncepcije i miskoncepcije irske muzike, koje će biti održano na Muzičkoj akademiji, u četvrtak, 25.10.2018, u 18 sati, a kojim će Simpozij biti i otvoren. Drugo je predavanje ugledne etnomuzikologinje Razie Sultanove, profesorice na Cambridge University, Ne-rusko lice Rusije: muzika, omladina i migracije u post-sovjetskoj državi, koje će se održati u Svečanoj sali Rektorata UNSA, u petak 26. oktobra u 18 sati.

Doc. dr. Amila Ramović, aktuelna Predsjednica Muzikološkog društva, od 2018, govorila je o značaju Društva kao platforme za njegovanje kritičkog mišljenja u trouglu koji čine historiografski, kritički i stvaralački rad, i koji pitanja muzike u društvu gleda kroz njihove dinamičke odnose. U ovom smislu Ramovićeva je istakla potrebu orijentacije prema produkciji, budući da je kompozitorstvo najvažniji dio muzičkog naslijeđa za koje stavljamo za budućnost  budućnost.

Doprinos Simpozija je, u ovom smislu, definisan kroz tri koncerta:

Prvi je koncert Hanan Hadžajlić, predstavnice nove generacije bh. kompozitora – Flutrification – recital za ozvučenu flautu/basflautu, traku i TransFlute modularne sisteme, koji će se održati na Otvorenoj sceni Obala Akademije scenskih umjetnosti u srijedu 24. oktobra u 20 sati.

Drugi je koncert posvećen bh. kompozitorstvu 21. stoljeća, kojim se po prvi put umjesto historijskog pogleda daje fokus na aktuelno stvaralaštvo, to jest djelovanje autora koji su “među nama”. Koncert Inter nos, dakle, predstavlja djela savremenih bh. kompozitora među kojima su Belma Bešlić-Gal, Ivan Čavlović, Hanan Hadžajlić, Asim Horozić, Igor Karača, Živko Ključe, Dino Rešidbegović, Ališer Sijarić i Dario Vučić. Ovaj koncert održat će se na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u srijedu, 25.10. u
19.30, a nastupaju Suzana Bevanda-Sijarić, klavir, Hanan Hadžajlić, flauta, Sakib Lačević, flauta, Azra Medić, klavir, Mirna Mlikota, flauta, Dragan Opančić, klavir, Sonja Radojković, klavir, Dino Rešidbegović, modularni sintatizator zvuka, Belma Šarančić-Nahodović, harmonika, i Vedran Tuce, klarinet.

Posljednji koncert posvećen je bh. tradicijskoj muzici, Ansambl Etnoakademik predstavlja ostvarenja bh. muzičke tradicije u Svečanoj dvorani Rektorata u Sarajevu u petak, 26.10.2018. u 19 sati.