Otvoreno pismo povodom izgradnje male hidroelektrane na rijeci Doljanki

Nedavno je počela izgradnja male hidroelektrane na rijeci Doljanki, unutar područja budućeg nacionalnog parka Prenj Čvrsnica Čabulja Prenj, koju nastanjuje i u kojoj se mrijesti glavatica, kritično ugrožena vrsta u BiH. Investitor je naš poznati košarkaš Mirza Teletović. Dozvole je dobio kao i svi drugi graditelji naših malih hidroelektrana, “sve po zakonu”, gdje se zakoni svakodnevno ili krše ili prilagođavaju interesima raznih lobija.

OTVORENO PISMO

Mirza Teletović, proslavljeni bh. košarkaš, nedavno je postavljen za predsjednika Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, te predsjedavajućeg žirija za izbor sportiste godine u BiH. Godinama je Mirza bio izvor ponosa cijeloj zemlji, a idol omladincima i omladinkama koji se okušavaju pod koševima, te je ovaj izbor sasvim očekivan i opravdan. Povratak Mirze Teletovića u rodne krajeve za mnoge je značio i dašak nade – da će tako veliki sportista biti i veliki čovjek, i pomoći da u ovoj siromašnoj zemlji rastu nove nade sporta, dok će svojim radom i van košarkaške arene biti uzor mladima.
Kako je Mirza odlučio da pomogne svom rodnom kraju? Nije otvorio školu, nije napravio igralište, nije kupio lopte ni koševe, nije obećao prijateljsku utakmicu s nekim lokalnim timom. Odlučio je praviti hidrocentrale na rijeci Doljanki.
Rijeka Doljanka, hercegovačka ljepotica, pritoka je Neretve, bogata slapovima i sprudovima, moćna u svom kanjonu i kristalno čista. U Doljanki živi i mrijesti se endemska vrsta pastrmke, glavatica, koja je u BiH kritično ugrožena. Na temelju planova iz 1980-ih, rijeka i njen kanjon trebali su se naći unutar Nacionalnog
parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, ali zaštita tog područja, koje bi bilo nacionalni ponos i izvor prihoda za cijeli kraj, godinama se odgađa – upravo zbog kojekakvih biznisa poput ovoga, od kojih zajednica nema ništa, ali su profitabilni za čaršijsku elitu.

Bez te rijeke sada će ostati ljudi iz jablaničkog kraja – kraja u kojem, kao i mnogim drugim širom BiH, ima sve manje razloga za radost. Nema posla, nema nade, ima samo te prirode koja još jedina nije počela da štedi na njima i da im uskraćuje svoju ljepotu. Za ubistvo rijeke ljudima je obećana naknada, prvenstveno prijeko potrebna radna mjesta. Namjerno se međutim ne govori da takvim hidrocentralama za  svakodnevno funkcionisanje trebaju dva-tri radna mjesta, ako i toliko, jer je sve automatizovano. Za ubistvo rijeke, kažu, biće i zarade za opštinu: Mirza, sad u ulozi poslovnog čovjeka, prognozira 50 hiljada KM godišnje. Dakle, rijeka s hiljadugodišnjim kanjonom i bistrom vodom iz srca planina košta koliko godišnji najam osrednjeg poslovnog prostora u Sarajevu. A opštini će donijeti taman toliko para da načelnik udupla troškove reprezentacije. Pod uslovom, naravno, da hidrocentrale ostvare prognozirani profit za vlasnika i da ne bude friziranja cifara, stimulativnih olakšica i sl.
Mirza Teletović tvrdi da je sve po zakonu i s prezirom govori o mještanima, prijeteći im krivičnim prijavama samo zato što pokušavaju odbraniti rijeku od njegove pohlepe. Odbrana rijeka širom Bosne i Hercegovine pala je, međutim, na mještane jer vlasti uporno krše međunarodne konvencije koje je BiH potpisala, a i vlastite zakone kad ih ne uspiju skrojiti prema potrebama biznisa. Da Mirzi Teletoviću prioritet nije profit,
priznao bi i sebi i javnosti da je dozvolu za gradnju hidrocentrala dobio zahvaljujući tome što je lokalnim vlastima stalo samo do rasprodaje prirodnih bogatstava. Da mu prioritet nije lični profit, shvatio bi da najbolje što može učiniti za svoju rodnu zemlju jest da odustane od ove namjere i pomogne svojim nekadašnjim komšijama da očuvaju netaknutom rijeku koja unosi radost u živote ljudi tog kraja, od njihovog
najranijeg djetinjstva. Teletović međutim ostaje pri namjeri da profitira upravo na našoj vodi.

Stoga Vas želimo upozoriti da ste ukazali veliku čast čovjeku koji to ne zaslužuje. Za vođenje Košarkaškog saveza i odabir najboljih sportista nije dovoljno biti dobar igrač između dva koša – važno i najvažnije je biti plemenit i velik čovjek. Takav je bio jedan drugi Mirza, jer Teletović nije prvi Mirza u istoriji bh. košarke. Ali moglo bi se desiti da istorija kao velikog upamti samo onog prvog, Kinđeta, koji je svojoj zemlji i ljudima bio
ponos i uzor u životu, ne samo u košarci.
Iza Mirze Teletovića međutim mogla bi ostati samo kratka priča o pristojnoj karijeri, i vječne posljedice otimačine rijeke, otimačine od ljudi u njegovom rodnom kraju, kojima još samo tu rijeku nisu uzeli. Mrtva rijeka i suho korito pamte se duže i od najboljeg košarkaškog strijelca. Apelujemo na Vas da povučete odluku o imenovanju Mirze Teletovića na dužnost predsjednika KS BiH i predsjedavajućeg žirija: ubice rijeka to ne zaslužuju i ne smijemo mladima poslati poruku da su takvi ljudi stubovi ovog društva.

Potpisnici:
Žene Kruščice
Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Fojnica
Zeleni-Neretva, Konjic
Eko udruga “Majski cvijet”, Buna
Jelačići i Zlate za Doljanku, Jablanica
Centar za životnu sredinu, Banjaluka
Centar Bolkay, Olovo
Eko element, Bugojno
Aarhus centar u BiH, Sarajevo
Laboratorium, Tuzla
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
Arbor Magna, Banjaluka
Green Team, Novi Grad
Eko forum, Zenica
Bistro, Kruščica
Vaš Vareš, Vareš
Mikološko udruženje MycoBH, Sarajevo
Sanus, Prijedor
EKUS, Bihać
Koaliciju za zaštitu rijeka BiH
Eko akcija, Sarajevo
Jedan grad jedna borba, Sarajevo

Hidroelektrane ponovo prijete rijeci Ljutoj – ”Ljuti zbog Ljute”

Hidroelektrana Dindo zajedno sa još sedam hidroelektrana vraćaju se ponovo kao zombi projekat da unište rijeku Ljutu. Na održanoj javnoj raspravi u Konjicu o Studiji utjecaja na okoliš se čuo ujedinjen glas koji je protiv studije i čitavog projekta.

Predstavnici udruženja Zeleni Neretva iz Konjica, Terra Dinarica i Eko akcija iz Sarajeva i Centra za životnu sredinu iz Banja Luke su bili prisutni na javnoj raspravi i argumentovano branili stanovište da rijeka Ljuta mora ostati netaknuta divlja rijeka.

Amir Variščić, Zeleni Neretve, Konjic: „Porazno je da se svakih par godina moramo ispočetka boriti protiv ovakvih suludih projekata. Ljuta treba da bude očuvana i da se koristi u svrhe zaštite prirode i održivog turizma. Na području općine Konjic su planirane 44 hidroelektrane. Općina Konjic temelji svoj strateški razvoj na turizmu, što je u suprotnosti sa ovakvim hidroenergetskim planovima“.

Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu, Banja Luka: „Od 244 rijeke u Bosni i Hercegovini na skoro svim su planirane hidroelektrane. Obzirom da su one privatni interes u koji ulažemo javni novac, one predstavljaju pljačku naroda, na uštrb uništene prirode. Ne očekujemo da se političari opamete. Branićemo rijeku po rijeku sve dok god ovo ludilo ne prestane“.

Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo: „Investitor iz Slovenije na pitanje koliko je zaštićenog područja u Sloveniji nije imao odgovor. U Sloveniji je zaštićeno 54% teritorije, a u Bosni i Hercegovini oko 2%. Zbog svojih iznimnih prirodnih vrijednosti, Prostorni plan iz 1981. godine, a koji je još uvijek na snazi, predvidio je ovo područje kao dio nacionalnog parka Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon Rakitnice (Visočica). Uspostava nacionalnog parka bi stvorila mogućnost za otvaranje stotina radnih mjesta u seoskim područjima općine Konjic, iz kojih ljudi konstantno odlaze“.

Džana Bordanić, Terra Dinarica, Sarajevo: „Priroda naše države je jedinstvena, a kanjoni i klisure pripadaju specifičnim pejzažima Bosne i Hercegovine. Oni predstavljaju razvojne centre flore, faune i vegetacije i refugijume biodiverziteta. Imamo ne samo potencijale, nego i divne primjere gdje očuvana priroda privlači turiste i potiče razvoj lokalnih zajednica. U studiji je primjetan nedostatak podataka o flori i fauni, što ukazuje na to da nisu izvršena literaturna niti terenska istraživanja. Gradnjom hidorelektrana nepovratno se uništavaju ekosistemi i narušavaju kompleksni odnosi između vrsta“.

Javnost ima mogućnost da komentariše Studiju utjecaja na okoliš još 15 dana, te pozivamo sve da pošalju svoje komentare. Studija se nalazi na stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, na sljedećem linku: http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/1501/

Kontakt osobe:

Amir Variščić, Zeleni Neretve, Konjic – amir@zeleni-neretva.ba, 061 627 549

Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu, Banja Luka – natasa.crnkovic@czzs.org, 065 604 438

Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo – anes@ekoakcija.org, 062 293 763

Džana Bordanić, Terra Dinarica, Sarajevo – dzana@terradinarica.com, 063 272 954

Translate »