Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Panel diskusija “Observing Walls 1989-2019

Panel diskusija „Observing Walls 1989-2019“, će se održati u Historijskom muzeju BiH 12.04.2019. (petak) sa početkom u 18:30 h.

Ove godine obilježava se 30 godina od pada Berlinskog zida, jedne od najznačajnijih
prekretnica u savremenoj svjetskoj historiji. Uklanjanje zida i Željezne zavjese između
Istočne i Zapadne Evrope nagovještavao je početak nove Evrope u kojoj će fizičke i
ideološke barijere biti manje važne ili nestati u potpunosti. Trideset godina kasnije vidimo da ciljevi demokratizacije i unifikacije Evrope najavljeni u historijskoj 1989. godini nisu u potpunosti ostvareni: iako su mnoge granice i zidovi nestali, u međuvremenu su nastali i neki drugi zidovi koji su doveli do novih podjela u našim društvima.
O zidovima u različitim dijelovima Evrope, njihovom značenju u prošlosti i danas i onome što povezuje Berlin, Sarajevo i Goriziu/Novu Goricu govore:

Bettina Effner, Fondacija Berlinski zid, Berlin
Lejla Gačanica, istraživačica, Sarajevo
Kaja Širok, Muzej novije historije Slovenije, Ljubljana
Razgovor moderira: Nicolas Moll, historičar
gosti:
Paul Lowe, fotograf
Zenit Đozić, glumac i TV producent

Fondacija Berlinski zid/Stiftung Berliner Mauer je institucija koja se bavi dokumentiranjem historije Berlinskog zida i brine o očuvanju fizičkih ostataka autentičnih historijskih lokaliteta, kao što su Berlin Wall Memorial na Bernauer ulici, koje sadrži posljednji komad Berlinskog zida i predstavlja centralno spomen područje njemačke podjele, ili East-Side galerija, kao najduži očuvani fragment Berlinskog zida. Historičarka Bettina Effner, zamjenica direktora Fondacije, bavi se obrazovnim aktivnostima institucije, a na panelu, između ostalog, otvara i pitanje da li je nekad podijeljeni grad danas u potpunosti ujedinjen.

Iz Berlina zid se „prebacio“ u ratno Sarajevo 1992. godine, a zidovi su predstavljali linije razgraničenja između dvije stane. Nakon 1995. i kraja rata oni više nisu postojali u materijalnom obliku, ali je njihova zaostavština ostala. Lejla Gačanica se bavi njihovom zaostavštinom, mentalnom mapom grada i nevidljivim zidovima, kao i pitanjima da li je konkretnija spomenička materijalizacija onoga što ne vidimo ali je tu, potrebna radi katarze i budućnosti, ili će svakodnevni život pobrisati i nevidljive zidove.
Historičarka Kaja Širok, direktorica Muzeja novije historije Slovenije, doktorirala je na temu suprotstavljenih viđenja i gradnje identiteta u graničnim područjima Italije i Slovenije/ Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Primjer grada Gorizie, kojeg zovu i „Mali Berlin“, a koji je nakon mirovnih pregovora 1947.godine ostao van granica Jugoslavije i s tim u vezi izgradnje novog grada – Nove Gorice, nudi mnogo zanimljivih opservacija po pitanju granica, zidova i s njima povezanih identiteta.
Paul Lowe, fotograf sa sarajevskom adresom, svoj prvi profesionalni zadatak dobio je u Berlinu 1989., da bi se potom našao i u ratnom Sarajevu nekoliko godina kasnije, a Zenit Đozić je sa popularnom satiričnom emisijom Top listom nadrealista 1988. godine, dakle čak i prije pada Berlinskog zida, govorio o sarajevskom zidu koji dijeli Sarajevo na Istočno i Zapadno. Njihove intervencije i lična viđenja će predstavljati značajan dodatni doprinos panelu.
Panel Observing walls: 1989. – 2019. se organizira u okviru istoimenog projekta koji
spajajući partnere iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije i Slovenije nastoji reflektirati naslijeđe tri grada (Berlin- Sarajevo – Gorizia/Nova Gorica) kroz problematiku zida, naglašavajudi lokalne posebnosti i ističući njihove zajedničke vrijednosti. Istraživanje i prikupljeni materijal u okviru projekta će biti predstavljeni u posebnoj publikaciji, kao i u okviru zajedničke putujuće izložbe. Nakon otvorenja u Ljubljani i Berlinu, izložba će u okviru Mjeseca muzeja u Historijskom muzeju BIH u novembru biti predstavljena sarajevskoj publici.
Partneri na projektu: Muzej novije historije Slovenije/Muzej novejše zgodovine Slovenije (Slovenija), Historijski muzej Bosne i Hercegovine (BIH), Fondacija Berlinski zid/ Stiftung Berliner Mauer (Njemačka), Beletrina (Slovenija) i Quarantasettezeroquattro/47-04 (Italija).
Podržan je od strane EU, u okviru programa Europe for citizens-European Remembrance.

Razgovor će biti vođen na engleskom jeziku, sa obezbijeđenim prijevodom za pitanja
publike.

„Praćenje prava na slobodu okupljanja u BiH za 2017. i 2018. godinu“

Kao dio trogodišnjih aktivnosti praćenja, kancelarija Civil Rights Defenders u BiH prati zakonske promjene, ostvarivanje prava na okupljanje i policijsko osiguravanje okupljanja, medije, društvene medije te kažnjavanje, odnosno kriminalizaciju učesnika protesta. Od 2013. godine CRD aktivno prati sva veća okupljanja u BiH, odnosno sva ona okupljanja na kojima je rizik od kršenja ljudskih prava najveći. U tom smislu, uočili smo nekoliko promjena u ostvarivanju okupljanja u tom periodu. Općenito, poštivanje ljudskih prava varira i ovisi o veličini okupljanja, političkom pritisku kojem je skup izložen i, kao što longitudinalna analiza ukazuje, o mjestu okupljanja.

Kad je riječ o pravu na mirno okupljanje u praksi, 2018. godinu obilježili su protesti u Banjoj Luci i nasilni odgovor policije na ove proteste. Do 2018. godine okupljanja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine bila su ograničena na okupljanja manje grupe aktivista, sindikata, bivših boraca, kao i redovna, najavljena okupljanja u spomen na ratne zločine. Prve dvije vrste okupljanja bile su više bile izložene pritiscima lokalnih vlasti u odnosu na potonje, koji se ogledao kroz finansijske i političke pritiske usmjerene protiv branitelja/ica ljudskih prava koji su ih organizirali. Početkom 2018. godine, otac brutalno ubijenog mladića, pokrenuo je svakodnevne proteste na javnom trgu u Banjoj Luci, zahtijevajući od policije da pronađe odgovorne za ubistvo njegova sina. Od marta, kada se desilo ubistvo, mobilizirao je najbrojnije okupljanje u jednom gradu ikada zabilježena u zemlji. Ono što je počelo kao protest kojim se pozivalo na odgovornost za spomenuto ubistvo preraslo je u opće pozivanje na odgovornost javnih vlasti i jasan zahtjev za političkom promjenom u tom entitetu. Članovi te grupe prijavljivali su političke pritiske kojima su bili izloženi tokom cijele godine, a koji su kulminirali policijskom brutalnošću i hapšenjima, a od 25. decembra 2018. i krivičnim prijavama protiv mirnih demonstranata koje su se nastavile i u januaru 2019, kada je ovaj izvještaj finaliziran.

Imajući sve ovo na umu, Civil Rights Defenders u saradnji lokalnim organizacijama koje djeluju u ovom dijelu BiH (Oštra Nula, Helsinški parlament građana, Centar za mlade Kvart, Transparency International u BiH, Klub novinara Banja Luka BH novinara), vas poziva na predstavljanje izvještaja, izazova, kao i zahtjeva za puno ostvarivanje prava na javno okupljanje u Bosni i Hercegovini.

“It’s not about money. It’s about political will.”

preuzeto sa: https://ba.boell.org/en

In an interview with Vlado Babić, former undersecretary of the Department for Environmental Protection at the City of Ljubljana, we spoke about the project “Ljubljana. For you.”, an initiative including the promotion of a green and sustainable Ljubljana for all citizens. In 2016, the city was awarded as European Green capital by the European Commission, the first city in Southeastern Europe to receive this price. The recognition enabled Ljubljana to become one of many sustainable cities worldwide.

When did the project “Ljubljana. For you.” start?

While the whole idea already began in the 1970s, this project has been announced in 2007. Since then, it has been an ongoing process. We have partnered with universities, NGOs, private companies and others, and we received over five million euros from the EU for our projects. Ever since, we have achieved so much in fields like sustainable land use, biodiversity or green growth. Everything we’ve done is still in action and financed by the city.

What are some concrete measures that have been implemented?

For once, we have restored many brownfield sites and transformed them into green spaces. It was always a focus to turn unused areas into public spaces. Furthermore, the city has invested in some urban gardening sites to further local self-sufficiency. People can rent a small, fertile space and grow their own vegetables. That has lately become really popular. Also, beekeeping and honey has a very rich tradition in Slovenia. So we created the project “Bee path” and have developed many beehives in the city through that. These are just a few of many examples.

One of the focusses was sustainable mobility. What was the idea behind that?

The essence of sustainable mobility is mobility for the people. Cities in Europe are built for people and not for cars – you cannot have both. We aimed to close some streets for cars in the center of Ljubljana to turn them into pedestrian zones – right now, we have 100.000 sqm of those, and there is even more to come. We had to redirect bus lines, we built underground garages and introduced a free “cavalier” bus to take tourists and citizens around the center. Electronic mobility is also important to us. Our busses mainly run on methane, and there is a widespread city bike system and park-and-rides on the outskirts of the center. You can park for the whole day for 1.20 euro, and that fee includes two bus tickets to and from the city center. So it’s basically free! Our goal until next year is to reduce car usage to a third of all transportation means, with cycling, walking and public transit covering the other to thirds. And especially with cycling, we are on a very good path to achieve that.

Were there any obstacles during that process?

Yes. We especially struggled when we tried to build a pedestrian zone on the main road of Ljubljana. When we suggested to ban car traffic in that spot, all of the old school engineers told us that it would be impossible. But we did it, and what happened? Nothing happened. It wasn’t a problem. But this project was in discussion for eight years. Obviously the automobile lobby was the most opposed party – all those people who drive cars are also voters, so they spread a lot of fear before the re-elections.

Luckily, the majority of the citizens and some important politicians were on our side. We conducted an opinion poll before this project, and the vast majority of the people were in favor of introducing these pedestrian zones. The mayor of Ljubljana won the election with a green program. But since he is also a manager, he was not convinced that closing our central street was a good idea. In the end, he agreed on the condition that we add an inner ring in the city and a park-and-ride system.

How did you and your team mobilize and convince the people in Ljubljana?

To realize projects like this, the priority is to convince politicians. The mayor and the vice-mayor were on our side, so we had the support of their list in the city council, which brought us the majority. That made it a lot easier to go forward. We also worked hand in hand with several NGOs, especially in the field of sustainable mobility, and we cooperated with some media outlets as well. Still, it is also important to gain support from the citizens. Therefore, we included them by conducting surveys to get a deeper insight about their opinion, wishes and needs. In order to make our project more comprehensible for them, we created postcards with pictures of our project’s possible results. That contributed a lot to the citizens’ support. Of course, the people of Slovenia don’t exactly have a tradition of public participation, but the city is definitely working on including them more. Progress is not about money – it is about political will.

What can the city of Sarajevo learn from Ljubljana – what kind of measures could be implemented here?

You should start with small steps, for example with parking management. Many people commute from the outskirts of town to their workplace in the center. So central parking should be costly – people will think twice about whether they want to drive into the center or take public transit instead. Right now, especially up the hill, it is impossible to walk on the sidewalks because cars are parking everywhere. But free parking is not a human right! Quite the opposites, cities invest a lot of money into parking spaces. But if you take that money as well as the higher parking fees and spend it on improving the public transit network, change is possible. This is the cheapest and fastest way to reduce traffic. After that, you can build more pedestrian districts and car-free zones, and implement park-and-rides on the outskirts.

Sarajevo has overstepped its limits by far already, so change is necessary. Perhaps some local initiatives could be found, as well as media coverage. People in Sarajevo are starting to realize that their situation is bad. The air quality in the city was such a scandal this year, but five years ago it was even worse, and nobody spoke about it. So awareness is slowly building. Sustainability is not a political, national or religious question – it is a question of survival. And the citizens are a crucial part of achieving change.

27. März 2019, by Lena Gibbels and Laura Meier

Besplatna instruktivna nastava iz matematike

Lokalni tim Sarajevo Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) kao i prethodnih godina organizuje besplatnu instruktivnu nastavu iz matematike za učenike srednjih škola Kantona Sarajevo koji imaju nedovoljnu ocjenu ili žele popraviti prosjek svojih ocjena. Također napominjemo da je instrukcije, pored matematike, moguće organizovati i za druge predmete ukoliko bude 5 ili više zainteresovanih.

Sve što je potrebno uraditi za prijavu jeste ispuniti aplikaciju na sljedećem linku: https://forms.gle/XuARxutfSRogmTNr7

Svi prijavljeni će biti kontaktirani u narednom periodu. Za više informacija možete se obratiti na e-mail našeg tima (lokalnitimsarajevo@gmail.com ), privatnom porukom na naš facebook profil (https://www.facebook.com/lokalnitimsarajevo ) ili na broj 061/808-747.

Ovim putem ljubazno Vas molimo da objavite ovu vijest u Vašem mediju te time pomognete nama da je proširimo kako bi što više srednjoškolaca kojima je potrebna pomoć, vidjela ovo saopštenje na vrijeme. Također Vas molimo da podržite daljnji rad srednjoškolaca ali i rad našeg tima.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okuplja sve mlade koji pohađaju u srednju školu na prostoru BiH. Lokalni timovi su odjeli ASuBiH-a koji realizuju aktivnosti koje provodimo u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali realizuju i svoje samostalne aktivnosti.

Reagiranje Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa

Organizacioni odbor Bosanskohercegovačke povorke ponosa najoštrije osuđuje današnji homofobni napad koji se dogodio u Sarajevu, te poziva nadležne organe da u najkraćem roku identificiraju i kazne počinioce. Prema dostupnim informacijama, nepoznate osobe su fizički napale i ozlijedile jednu LGBT osobu, dok je druga uspjela pobjeći. Jedan od napadača je već ranije prijetio  napadnutoj osobi, tvrdeći da LGBTIQ osobe i najavljena Povorka ponosa vrijeđaju njegova vjerska ubjeđenja, što je i prijavljeno policiji.

Ovaj napad je direktna posljedica intenziviranja govora mržnje u javnosti i na društvenim mrežama, a u čemu su učestvovale i pojedine javne ličnosti, nakon što je najavljena inicijativa za organiziranje prve Bh. povorke ponosa. Sve osobe, a posebno nosioci i nositeljice javnih funkcija, moraju biti svjesni i svjesne odgovornosti koju nose kada iznose lične stavove u javnom prostoru.

Podsjećamo da Zakon o zabrani diskriminacije BiH izričito zabranjuje poticanje na diskriminaciju LGBTI osoba, a Krivični zakon FBiH reguliše strožije kažnjavanje za krivična djela počinjena iz mržnje. Stoga očekujemo da nadležne institucije procesuiraju i sankcionišu ovaj napad, kao i govor mržnje koji je do njega doveo.

Povod za ovaj čin nasilja nije najava održavanja Bh. povorke ponosa nego homofobija i netrpeljivost prema LGBTIQ osobama. Homofobno nasilje je prisutno i duboko ukorijenjeno u bosanskohercegovačkom društvu. Pažnja javnosti koju je privukla najava održavanja Povorke konačno baca svjetlo na ozbiljnost nasilja s kojim se LGBTIQ osobe svakodnevno susreću.

Svim LGBTIQ osobama poručujemo da nisu same i da beskompromisno stojimo uz njih u solidarnosti. Zahvaljujemo se svima koji/koje pružaju podršku Organizacionom odboru Bh. povorke ponosa i LGBTIQ osobama, te poručujemo da ćemo sa još više energije i posvećenosti raditi na ostvarenju sigurnog prostora i jednakopravnosti za LGBTIQ osobe u Bosni i Hercegovini.

GIZ: Teorija kroz praksu/Unapređenje praktične nastave u stručnim i tehničkim školama

U  JU Tehnička škola u Gradišci završena je edukacija namijenjena za profesore srednjih stručnih i tehničkih škola iz hidraulike, pneumatike i tehnike livenja. Ova edukacija je dio aktivnosti projekta „Stručno obrazovanje“ koji implementira njemački GIZ u okviru njemačke razvojne saradnje.

Profesori sa područja Goražda, Prijedora, Gradiške i Mostara imali su priliku upoznati se sa novim metodama i didaktičkom opremom koju će koristiti za praktični dio nastave za tri navedene oblasti. Novostečeno znanje će koristiti nastavnicima da efikasno realizuju nastavne planove i programe za zanimanja mašinski tehničar i CNC operater.

Aleksandar Rapaić, profesor Tehničke škole u Gradišci ne krije svoj entuzijazam: „Ova edukacija na stvarnim uređajima koje ćemo koristiti, značajno će unaprijediti kvalitet praktične nastave u našim školskim radionicama. Teorija bez prakse brzo se zaboravlja“.

Profesorica mostarske Srednje strojarske škole, Nataša Pehar zadovoljna je što će hidraulika, pneumatika i livenje učenicima biti približene kroz specifičnu opremu, a ne samo kroz prenos teorijskog znanja „Učenici će bolje razumjeti snagu vode, zraka i topline, kao i energiju koju proizvode. Sve to će lakše staviti u kontekst primjenjivosti jer će na licu mjesta vidjeti, a ne samo čuti o ovim znanostima “

Šest škola koje učestvuju u projektu „Stručno obrazovanje“ dobile su od njemačkog GIZ-a opremu za praktičnu nastavu iz hidraulike, pneumatike i tehnike livenja vrijednosti od 167 000 EUR.

Aktivnosti projekta „Stručno obrazovanje“ provode se u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, Heregovačko-neretvanskom kantonu i Republici Srpskoj uz učešće šest škola i 500 učenika.

Za implementaciju projekta zaduženo je Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusmamenarbeit (GIZ) GmbH u ime njemačke vlade. Cilj projekta je usklađivanje stručnog obrazovanja sa potrebama tržišta rada kako bi se povećala stopa zaposlenja. Na taj način  pozitivno se utječe na društveno-ekonomski razvoj zemlje.

BiH tim pobjednik na regionalnom takmicenju u kodiranju

Pametna kuća kojom se upravlja pomoću senzora koje pokreće mobilna aplikacija, pobjednički je projekat Regionalnog takmičenja u kodiranju, održanog u okviru Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, a u organizaciji British Council-a. Njegovi tvorci su Ana Marija Todorović i Nemanja Rikić, učenici osnovne škole Aleksa Šantić iz Ugljevika. Kao nagradu, prvoplasirani tim je dobio put na međunarodni sajam novih tehnologija u obrazovanju “Bett Show”, koji se održava u januaru sljedeće godine u Londonu.

“Zahvalni smo našim nastavnicima koji su nas podučavali i sve vrijeme nas podržavaju. Pomoću micro:bita smo naučili mnoge stvari, uz druženje i saradnju sa drugima.“ kaže Ana Marija, koja je u timu sa Nemanjom osvojila prvo mjesto i na nedavno održanom državnom takmičenju u Sarajevu.

Nagradu za inovativnost osvojio je takođe tim iz Bosne i Hercegovine, dva brata Ivan i Igor Marković, učenici OŠ “Aleksa Šantić” iz Banja Luke. Inspiraciju za svoj projekat braća Marković su pronašli u želji da pomognu svojoj majci pri parkiranju, te su tako kreirali niskobudžetne parking senzore za njen auto.

Braća  Marković, trećeplasirani na državnom takmičenju u Sarajevu, o micro:bitu kažu da nisu baš odmah bili oduševljeni tom spravicom. “Trebalo nam je malo vremena da se upoznamo s micro:bitom, ali kada smo shvatili na koji način radi, jako smo se zainteresirali, jer smo shvatili da je to budućnost. Od tada smo kreirali brojne projekte s njim, od kojih je najbolji ovaj kojeg smo danas predstavili.“

Drugo mjesto dijele timovi osnovnih škola „Faik Konica“ iz Kosova „Blaže Koneski“ iz Makedonije, a treće je osvojio tim osnovne škole „Marko Nuculović“ iz Crne Gore.

Učesnici su imali zadatak da naprave projekat koji će riješiti neki realan problem uz pomoć džepnog računara micro:bita. U takmičenju, koje je dio projekta British Council- a “Škole za 21. vijek”, učestvovalo je ukupno 13 škola iz šest zemalja regiona.

“Danas smo imali priliku da vidimo projekte osnovaca koji su bili uključeni u pilot fazu programa provedenu u prethodne dvije godine. Zahvaljujući investiciji Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske od 10 miliona funti, sada će sve škole na Zapadnom Balkanu imati svoje micro:bit uređaje. Na ovaj način British Council će omogućiti da million učenika stekne nove digitalne vještine, kao i vještine kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, koje zahtjeva savremeno tržište rada”, rekla je Kler Sirs, direktorica British Council-a za Zapadni Balkan.

Prilikom ocjenjivanja radova, žiri je u uzimao u obzir vještine kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, kao i timski rad i vještine kodiranja.

“Pametna kuća, parking senzori, tajmer za lijekove, samo su neki od projekata kojima su mladi ljudi danas pokazali koje su sve mogućnosti rada sa micro:bit-om. Najveća prednost ovog uređaja je što tehnologija više nije prisutna samo u STEM predmetima, već ima primjenu i u učenju jezika, na časovima muzičkog, istorije, geografije”, rekla jeMagda Vud (Magda Wood), predsjednica žirija i šefica odsjeka za učenje u Micro:bit fondaciji.

Program “Škole za 21. Vijek” uključuje sve učenike iz zemalja Zapadnog Balkana u istu platformu koja se primjenjuje u deset zemalja vodećih u matematici i nauci.

Trogodišnji program u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana provodi British Council, a u našoj zemlji se realizuje u saradnji sa svim relevantnim ministarstvima i institucijama u polju obrazovanja. Program obuhvata preko 4000 škola u regionu, za koje obezbjeđuje sredstva, alate i obuku, kako bi svi učenici imali mogućnost da steknu vještine za budućnost.

Škole za 21. vijek je ambiciozan trogodišnji obrazovni program sa budžetom od 10 miliona funti, koji je osmislio i provodi British Council, a finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. U okviru programa preko milion učenika na Zapadnom Balkanu uzrasta između 10-15 godina će sticati vještine kritičkog mišljenja, rješavanja problema i kodiranja.

Program se provodi u partnerstvu sa relevantnim obrazovnim institucijama u šest zemalja regije, a omogućava učenicima da uče na zabavan, interaktivan i inovativan način. Pored vještina kritičkog mišljenja i rješavanja problema, učenici će usvajati i praktične vještine kodiranja, koje će moći vježbati koristeći se računarima.  U okviru programa, svaka škola će dobiti određeni broj micro:bit uređaja – džepnih računara koje djeca mogu da kodiraju i koriste u okviru različitih predmeta za rješavanje svakodnevnih problema.Najvažnija stvar kod učenja uz pomoć micro:bit uređaja je učenje o tome kako razmišljati korak po korak i kako podijeliti komande na više uzastopnih koraka.

O BRITISH COUNCIL-U

British Council je britanska organizacija za međunarodnu saradnju u kulturi i obrazovanju. Sarađujemo sa preko 100 zemalja na poljima umjetnosti i kulture, engleskog jezika, obrazovanja i civilnog društva. Dajemo pozitivan doprinos zemljama sa kojima sarađujemo – mijenjamo živote tako što stvaramo prilike, uspostavljamo veze i gradimo povjerenje. British Council je osnovan 1934. godine kao britanska humanitarna organizacija s Kraljevskom poveljom i kao britanska javna organizacija.

Saopštenje za javnost CRMA Žurnal

Fizički napad na fotoreportera magazina Žurnal Adija Kebu ali i sve učestalije sprječavanje novinara da obavljaju svoj posao izvještavanja građana o događajima, direktni je napad  na slobodu govora ali je i direktno ugrožavanje prava građana BiH na istinitu i pravovremenu informaciju. Poražavajuća je reakcija institucija za provedbu zakona u slučaju fizičkog napada Huse Ćesira, predsjednika OO SDA Novi Grad gdje umjesto da nasilnika žurno procesuiraju, policijsko-pravosudni aparat u Kantonu Sarajevo svoje djelovanje je usmjerio prema žrtvi ovoga gnusnog čina. Fotoreporteru Žurnala, Adiju Kebi upućen je poziv na saslušanje u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo ‘’Neovlašćeno optičko snimanje’’ iz člana 189. Krivičnog zakona FBiH.

“Ovo nije jedini primjer napada i ugrožavanja rada. U proteklih godinu dana nebrojeno puta smo bili meta od strane kako pravosudnih institucija, tako i političkih partija i njihovih predstavnika. Reagovali smo i ukazivali na neophodnost ozbiljnog djelovanja nadležnih institucija u kažnjavanju počinioca napada na novinare. Rezultat njihove neaktivnosti ili nedovoljno ozbiljnog pristupa ovom sve očitijem problemu, rezultira sve učestalijim napadima i otvorenom sprječavanju medija u izvještavanju”, ističe Eldin Karić izvršni direktor CRMA-e i urednik Žurnala.

Zbog svega navedenog Redakcija Žurnala apeluje i traži da:

  • Institucije za provođenje zakona procesuiraju one koji su napali kolegu Adija Kebu dok je obavljao svoj zadatak;
  • Stranka demokratske akcije javno osudi i sankcioniše svog člana i predsjednika OO SDA Novi grad;
  • Javno izvinjenje od predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je svojom neodmjerenom izjavom proglasio novinare legitimnom metom za napad;
  • Bojkot medijskih obraćanja i aktivnosti predstavnika SDA, dok se ne ispune navedeni uslovi.
Bez obzira na sve napade i prijetnje kojima su izloženi novinari, Redakcija Žurnala obavještava javnost da neće odustati i da će još jačim intezitetom nastaviti sa objavama istraživačkih priča o korupciji i najtežim oblicima kriminala.

Prijavi se na info sesiju za treći javni poziv

Program osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) poziva medije, organizacije civilnog društva (OCD) i građane, koji su zainteresovani da dobiju više informacija u vezi trećeg javnog poziva za dodjelu grantova, na informativnu sesiju koja će biti organizovana u prostorijama Centra za promociju civilnog društva (CPCD) u ponedjeljak, 01.04.2019. godine u 11:00h.

Informativnoj sesiji možete prisustvovati lično u prostorijama CPCD-a ili online putem ovog linka: http://bit.ly/INFOlink

Zbog ograničenog broja mjesta molimo medije i OCD da delegiraju po jednu osobu za prisustvo događaju.

Za registraciju na ovaj događaj, molimo vas da koristite obrazac koji se nalazi na ovom linku: http://bit.ly/InfoIMEP

Vaša pitanja u vezi trećeg javnog poziva možete postaviti i njihovim slanjem na e-mail grantovi@imep.ba

Krajnji rok za prijave na informativnu sesiju je petak, 31.03.2019. godine do 15:00h.

DNEVNI RED:

10:30 – 11:00     Dolazak i registracija učesnika za sesiju I

11:00 – 12:30     Info sesija I: Media Production i Media Mixer grantovi

12:30 – 13:00     Dolazak i registracija učesnika za sesiju II

13:00 – 14:00     Info sesija II: New Voices grantovi (građani novinari)

Nova reformska agenda – Za Zemlju Bez Ljudi

U pripremi je nova Reformska agenda u kojoj se opet ne nazire ništa o zaštiti okoliša, iako je BiH po Indeksu okolišne učinkovitosti na 158. mjestu rang-liste 180 zemalja (druga najgore plasirana evropska država je Moldavija, na 112. poziciji). Ovoga puta je ipak nekolicina ekoloških nevladinih organizacija pozvana na razgovor sa komesarom Evropske unije za proširenje Johanes Hahnom i šefom Delegacije EU u BiH Wigemarkom.
Tom prilikom predstavnik Eko akcije izožio je sljedeće:

“Zaštita okoliša se gotovo i ne spominje u strategiji Evropske Unije za Zapadni Balkan. Pitanja životne sredine se ne spominju ni u Reformskoj agendi iz 2015. godine. Pitanja zaštite životne sredine
izostavljena su i iz najnovije deklaracije EU koju će danas potpisati naši političari. Zaključak: EU u procesu proširenja zaštitu životne sredine ne smatra obavezujućom za ovaj dio svijeta, uprkos tome što je životna sredina jedna od osnovnih vrednosti Evropske Unije.
Upravo suprotno: EU se obavezala da napravi odlagalište nuklearnog otpada dvije države članice EU odmah uz našu državnu granicu, što će kritično ugroziti snabdijevanje vodom i život građana jednog od naših gradova: EU i njena delegacija ovdje prećutale su ovaj problem.
Kada EU spominje zaštitu okoliša u BiH? Kada se pojavi mogućnost kineskog kredita za Blok 7 TE u Tuzli. Čak i tada zabrinutost nije zbog kvaliteta našeg vazduha, već ono što se u EU naziva ‘’Ilegalna državna pomoć’’ za termoelektrane na ugalj. Takvu zabrinutost nismo vidjeli zbog državnih subvencija u vidu garantovanog otkupa struje, po privilegovanoj cijeni, za privatne male hidroelektrane čija izgradnja ugrožava neke od najvećih dragocjenosti naše prirodne baštine.
Delegacija EU u Bosni i Hercegovini ostala je nijema i kada je pitanju Rezolucija Evropskog parlamenta o našim rijekama i zaštićenim područjima od aprila 2016. Može li to imati veze sa činjenicom da su kompanije i banke iz EU itekako uključene u otimačinu prirodnih resursa regije, a posebno voda?
Kako to izgleda kad Delegacija Evropske Unije djeluje proaktivno vidjeli smo kad su u pitanju bili interesi EU. Tako je šef delegacije EU u BiH Wigemark u maju 2017. godine čak dva puta posjetio zapadnu Bosnu, da bi lobirao državne zastupnike da glasaju za akcize na gorivo, kojim bi se finansirala skupa izgradnja autocesta. Za te ceste decenijama ćemo otplaćivati kredite evropskim bankama, iako su one potrebnije EU nego nama, kako je to utvrđeno japanskom, čak optimističnom studijom iz 2001. Godine. Drugi put smo prvog Evropljanina u BiH u Krajini vidjeli radi pregovora o
tranzitnom smještaju za izbjeglice. Nikada nisu spomenuti problemi nuklearnog otpada, ili bilo koji drugi ekološki problem.
Kada uopšte dobijemo priliku da spomenemo naše okolišne probleme, odgovara nam se da su pristupni fondovi tu da nam pomognu da popravimo stanje zaštite okoliša. U te svrhe, međutim, BiH dobiva manje od 20 miliona godišnje iz tih fondova. Uskoro ćemo plaćati više kamata EBRD-u za kojekakve skupe kredite koji nam se konstatno prodaju.”
Izlaganje smo zaključili eksplicitnom porukom komesaru Hahnu:
“Ako ste nas danas doveli ovdje, na ovaj očigledno neplanirani sastanak, da podržite vaše cjenkanje s Kinezima oko uticaja na Balkanu, u ime organizacije Eko akcija možemo samo da reći da tek treba da vidimo EU koja se prema nama ne ponaša kao kolonijalna sila i ne izvlači naše resurse, što bi nas jedino moglo uvjeriti da nam VI budete draži od (nekih) NJIH.
Ako se pak radi o pritisku na naše vlasti i podržavanju vaše nove Reformske agende, što su jedine prilike kad se sjetite postojanja društvenih udruženja, sve dok su prioriteti te Agende reforma našeg nacionalnog zdravstvenog sistema, kojom će naše već osiromašeno stanovništvo biti ostavljeno bez odgovarajuće skrbi (i kojom će se dalje hraniti zdravstveni sistem Njemačke tako što se iz zemlje svakodnevno – a uz podršku njemačke države protiv svih normi Svjetskog kodeksa Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji su usvojile sve države članice Svjetske zdravstvene organizacije 2010. godine – odvode naši najstručnijii medicinari, čije smo obrazovanje mi finansirali javnim novcem); dokle god je prioritet privatizacija naših javnih resursa i infrastrukture, crpljenje naših prirodnih resursa i pritisak na našu zemlju da uzima skupe kredite EBRD-a – nemate našu podršku.
Biti ekolog ne znači baviti se ptičicama i cvijećem. To prije svega znači brigu o prirodnom i društvenom okruženju za mnoge, a ne za manjinu.”