Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Slikarska kolonija i humanitarna izložba

U okviru projekta “Sarajevo Art” Udruženje za demokratiju, poduzetništvo i kulturu “Poduzetnice IN” u utorak, 26.03.2019. godine je u sarajevskoj Vijećnici organizovalo slikarsku koloniju za deset učenika srednjih škola iz Kantona Sarajevo.

Na slikarskoj koloniji učestvovali su učenici iz Škole za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje, Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn, Srednje škole primijenjenih umjetnosti i Srednjoškolskog centra “Nedžad Ibrišimović”. “

-Ova likovna kolonija je pokazala izniman umjetnički rad mladih, potvrdivši se kao pun pogodak u svakom pogledu. Mladim umjetnicama i umjetnicima, sudioništvom u koloniji, omogućeno je uz ugodan boravak u najljepšoj građevini u Sarajevu, pokazati svoju umjetničku posebnost i stečena znanja te se malo družiti sa svojim vršnjacima, ali i učiti o kulturi grada i zemlje iz koje dolaze. – kazala je voditeljica slikarske kolonije Sanela Hadžić.

Kako su istakli organizatori cilj je mladima približiti umjetnost i kulturu, kao i zajednicu iz koje dolaze. – Projekat “Sarajevo Art” realizujemo u cilju afirmacije srednjoškolaca da izraze svoju kreativnost, da uče o kulturi iz koje dolaze, istovremeno promovišući turizam i kulturu svojim umjetničkim radovima – rekla je predsjednica Udruženja Lejla Tufo-Dedić, ističući da je dio projekta i realizacija četrnaest edukativno-kreativnih radionica decoupage tehnike, slikanja akrilom na platnu za 100 učenika čiji radovi će biti prezentovani u četvrtak, 28. marta ispred Sarajevo City Centra.

-Pored promocije mladih i turizma, u zajednici u kojoj se nalazimo želimo ostaviti trag, želimo da svi zajedno utječemo na promjene – ističe koordinatorica projekta Ilma Softić, dodajući da će svi radovi nastali u tromjesečnom radu sa srednjoškolcima biti na prodaju po simboličnim cijenama, a novac od prodaje ići će za odlazak na eksurziju učenika Škole za srednje stručno obrazovanje i osposobljavanje. – Imali smo ideju da sa mladima stvaramo radove koji će promovisati turizam, Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, zatim je došla ideja da to budu unikatni suveniri i slike sa motivima Sarajeva, bosanskih ulica, ćilima – a priča je dobila na značaju kada smo shvatili da prodajom možemo učenicima koji nisu u finansijskoj mogućnosti pomoći da odu na ekskurziju. Stoga pozivamo sve građane da nam se pridruže i podrže mlade ispred Sarajevo City Centra u četvrtak od 11:00 do 15:00 sati.

Energetska zajednica pokrenula postupak protiv BiH

Sekretarijat Energetske zajednice je objavio da službeno otvara postupak protiv BiH za rješavanja spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona eura od kineske Eximbank za izgradnju bloka 7 termoelektrane Tuzla. Pokretanjem ovog postupka Sekretarijat pruža priliku Bosni i Hercegovini da u roku od dva mjeseca reagira na navode o nepoštivanju zakona o Energetskoj zajednici. Važno je istači da ovaj postupak može potencijalno dovesti do kašnjenja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji  i do privremene obustave financiranja od strane EU banaka.

Otvaranje postupka je uslijedilo nakon četiri upozorenja koje je Sekretarijat Energetske zajednice uputio vlastima Federacije BiH. Ovim upozorenjima je ukazano na činjenicu da, prema EU pravilima koje je BiH obavezna poštivati, predložena garancija predstavlja nezakonitu državnu pomoć. Pored upozorenja iz Energetske zajednice i EU Komesar za proširenje Johannes Hahn je također upozorio vlasti Bosne i Hercegovine da ne odobravaju ovu garanciju, jer je ona u suprotnosti s pravilima EU.

„I Komesar Hahn i Energetska zajednica jasno su se suprotstavili usvajanju ove ilegalne garancije. Nažalost, naši parlamentarci u Predstavničkom domu FBiH, ignorirajući ova upozorenja, ipak su je odobrili”, komentirao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, “Ostaje da vidimo da li će i parlamentarci u Domu naroda slijediti primjer svojih kolega iz Predstavničkog doma i zabiti glavu u pijesak, naivno se nadajući da Evropa neće reagovati na otvoreno i svjesno kršenje preuzetih međunarodnih obaveza.”

“Prije dva dana je Energetska zajednica objavila novu studiju u kojoj se kritiziraju zemlje zapadnog Balkana koje su samo u 2017. godini potrošile 1,2 milijarde eura na izravne i neizravne subvencija za sektor ugljena. Sada se Bosna i Hercegovina sprema potrošiti još javnog novca na nove potpore za ugljen. Ekonomska i ekološka realnost je da je to jednostavno neodrživo. Postupno ukidanje subvencija za ovaj sektor očito zahtijeva političku hrabrost, a najbolji način za početak tog procesa bi bilo ne usvajanje novih subvencija, posebno ako su nelegalne”, dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže.

 Ukoliko Bosna i Hercegovina ne poduzme korake za ispravljanje neusklađenosti, slučaj će biti proslijeđen najvišem tijelu za donošenje odluka Energetske zajednice, Ministarskom vijeću. Kršenje odredbi Ugovora može rezultirati isključenjem iz donošenja odluka u Energetskoj zajednici, kašnjenjima u pristupanju EU i privremenim moratorijima evropskih banaka na ulaganja u BiH energetski sektor.

Važne preporuke i informacije u vezi sa širenjem infekcije morbila

U Federaciji BiH posljednjih godina registrovan je pad obuhvata pokrivenosti vakcinacijom i pored svih napora koji se ulažu da bi provakcinisanost dostigla potreban procenat, a vakcinacija svoj cilj.

Posljedica toga je da se u Kantonu Sarajevo trenutno bilježi značajnije povećanje broja oboljelih od morbila (ospica i krzamaka), a obzirom na visoku infektivnost virusa, te nedovoljnu provakcinisanost, očekuje se širenje infekcije i mogućnost pojave epidemije i u drugim kantonima FBiH i ostatku države.

Dugi niz godina, do devedesetih godina prošlog vijeka, nismo imali epidemije morbila zbog provakcinisanosti djece u visokom procentu ( iznad 95 posto). Nakon devedesetih, svjedoci smo većih ili manjih epidemija  koje zahvataju našu državu, podaci su Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

U epidemiji morbila u 2014./2015. godini u FBIH registrovano je  5.103 oboljelih, od čega su 553 osobe hospitalizovane.

Aktivnosti antivakcinalnih pokreta uglavnom na društvenim mrežama doveli su do nepovjerenje roditelja u vakcinaciju i pada obuhvata vakcinacije predstavljajući rizik za prijenos uzročnika među osjetljivom populacijom, te ponovnim javljanjem epidemijskog oblika bolesti, kažu u INZ-u.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jedna od deset stvari koje najviše ugrožavaju zdravstveni sistem su protivnici vakcinacije.

Smanjenje provakcinisanosti

U 2016. godini u  Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) provakcinisanost sa prvom dozom MRP vakcine (morbili, rubela, parotitis/zauške) iznosila  je 67 posto, u 2017. godini 61,  te u 2018. godini 63 posto.

Pokrivenost sa drugom dozom MRP vakcine u 6. godini života iznosila je 2016. godine 85 posto, 2017. godine 75 i 2018. godine 77 posto.

-Vakcina štiti svakog pojedinca koji se vakciniše, ali ako se u zajednici dostigne da su svi pojedinci uredno vakcinisani, tada možemo reći da imamo dobar kolektivni imunitet,  koji će spriječiti cirkulisanje uzročnika i zaštititi one koji nisu mogli biti vakcinisani ili nisu razvili dovoljnu zaštitu, navodi specijalista epidemiolog dr. Sanela Bećić, iz Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zbog nedovoljne provakcinisanosti, dolazi do cirkuliranja uzročnika bolesti u populaciji i samim tim postoji mogućnost da obole i djeca koja su uredno vakcinisana.

Važnost poštovanja preporučenog kalendara vakcinacija

Naime, vakcine ako se primaju tačno po preporučenom kalendaru, proizvode kod najvećeg broja djece potpunu zaštitu. Ali, postoji i određeni broj djece koji neće razviti dovoljno snažnu zaštitu, te su i oni pod rizikom ukoliko su izloženi uzročniku.

-Ova djeca kao i najosjetljivija populacija kao što su dojenčad, trudnice, imunokompromitovane osobe i djeca sa trajnim medicinskim kontraindikacijama štite se kolektivnim imunitetom. Jedna zaražena osoba virusom morbila može zaraziti 12 do18 drugih nezaštićenih osoba, pa samim tim procenat obuhvata imunizacijom na morbile mora biti 95% i viši da bi postigli efekat kolektivnog imuniteta, ističe dr. Bećić.

Morbili: simptomi i posljedice

Morbili (ospice, krzamak) su akutna zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem, kihanjem, bliskim kontaktom, te izravnim dodirom sa zaraznim izlučevinama nosa i grla. Zaražena osoba može prenijeti ospice na druge nezaštićene osobe četiri dana prije izbijanja osipa do četiri dana nakon pojave osipa. Virus ostaje aktivan i zarazan u zraku ili na zaraženim površinama do dva sata. Izvor zaraze je bolestan čovjek. Kliconoštvo ne postoji.

Početni simptomi se javljaju 9-14 dana nakon infekcije i uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, konjuktivitis, i sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip (morbiliformni), počevši od lica i vrata postepeno šireći se po ostatku tijela. Period oporavka traje 2-3 sedmice.

Uobičajene komplikacije morbila su proliv i infekcija uha. U teže komplikacije spada upala mozga, pluća i smrt, i ove komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina. Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) jeste bolest CNS-a koja se kao ozbiljna i rijetka komplikacija javlja 7-10 godina nakon izlječenja.

Morbili su smrtonosna bolest, dvije oboljele osobe od 1.000 će umrijeti (podaci Svjetske zdravstvene organizacije). Specifično liječenje morbila ne postoji. Vakcinacija je najvažnija i najsnažnija mjera prevencije ove bolesti, tvrde iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Zakonska obaveza, ali prije svega sigurnost za djecu

U  BIH vakcinacija je zakonska obaveza za roditelje i zdravstvene radnike.

Svake godine se donosi „Naredba o obaveznim imunizacijama“ koju smo dužni poštovati. Prema „Naredbi o obaveznim imunizacijama“,  predviđene su dvije doze MRP vakcine, sa navršenih 12 mjeseci i u 6. godini života. Propuštene vakcine mogu se nadoknaditi.

Naredba predviđa vakcinaciju protiv 10 zaraznih bolesti koje imaju visok epidemijski potencijal.

Sve zemlje organizuju vakcinaciju na različite načine. Cilj svake zemlje je isti- povećanje obuhvata vakcinisane djece s ciljem povećanja kolektivnog imuniteta, koji nas vodi ka sprječavanju epidemijskog oblika bolesti a poslije i iskorjenjenju bolesti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poziva roditelje koji nisu ispoštovali „Naredbu o obaveznim imunizacijama“,  da vakcinišu svoju djecu u cilju  sprečavanja širenja infekcije među osjetljivom populacijom i pojavu epidemijske forme bolesti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Subvencije za ugalj koče tranziciju energetskog sektora u BiH

Državne subvencije za korištenje uglja u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini daju ovom energentu neopravdanu prednost u odnosu na druge izvore energije i sprječavaju tranziciju prema energetski efikasnom i održivom energetskom sistemu baziranom na obnovljivim izvorima energije, pokazuje nova studija koju je objavio Sekretarijat Energetske Zajednice.

Zemlje zapadnog Balkana su od 2015. do 2017. godine direktno subvencionirale rudnike uglja i njegovo korištenje za proizvodnju električne energije sa čak 504 miliona EUR. U tom periodu Bosna i Hercegovina je izdvojila čak 124,64 miliona EUR direktnih subvencija za sektor uglja.

Uz direktne subvencije rudnicima, zemlje zapadnog Balkana daju i indirektne subvencije termoelektranama na ugalj. Na primjer, naknada za emisije CO2 se ne plaća niti u jednoj zemlji u regiji, što je obaveza u zemljama Evropske unije. Međutim, za par godine će sve Balkanske termoelektrane morati plaćati takvu naknadu. Ovo će se desiti najkasnije pri pristupanju Evropskoj uniji, a vrlo vjerovatno i mnogo ranije. Samo u 2017. godini BiH je propustila priliku da prikupi  177,5 miliona EUR naknade za CO2 emisije. Ova sredstva su se mogla koristiti za ulaganje u projekte energetske efikasnosti  ili u obnovljive izvore energije.

Najnoviji primjer upitnog subvencioniranja ovisnosti o uglju u BIH je državna garancija za kreditno zaduženje kod Kineske Eximbanke od 614 milion EUR za Tuzlu 7, koju je Predstavnički dom FBiH odobrio 5. marta, unatoč brojnim upozorenjima upućenim od Sekretarijata Energetske zajednice i Evropske unije.

Komentirajući rezultate studije, direktor Sekretarijata Energetske zajednice i koautor studije, Janez Kopač je rekao: “Ugovorne strane Energetske zajednice više ne mogu ignorirati posljedice održavanja nerentabilnog, neučinkovitog i neodrživog energetskog sustava temeljenog na ugljenu. Povrh štete na zdravlje, okoliš i klimu, favoriziranje ugljena narušava tržište električne energije i postavlja ozbiljna pitanja kada je u pitanju poštivanje pravila o državnim potporama. Krajnje je vrijeme da se počne ozbiljno razmišljati kako postupno uvesti mehanizam naplate cijena ugljika u  zemljama članicama Energetske zajednice u korist mjera energetske učinkovitosti i poboljšane primjene obnovljivih izvora energije. ”

“Bosna i Hercegovina, kao i svaka zemlja zapadnog Balkana, mora poštivati preuzete obaveze i pravila Energetske zajednice i Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanju, koji ne dopuštaju državne subvencije koje bi određenim firmama mogle dati prednost na tržištu,” objasnila je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže i dodala, “Poslije slučaj Tuzla 7, za očekivati je da će Energetske zajednice i Evropska unija još strožije posmatrati pitanje državnih subvencija”

“Ova studija je još jedan jasan dokaz da su bajke o jeftinoj energiji iz uglja koje nam pričaju naši političari čista izmišlotina. Nije jasno zašto BiH političari misle da si mogu priuštiti da ne slušaju upozorenja iz Evropske unije u vezi pravnih i ekonomskih rizika koje donosi primjena nelegalne državne pomoći za energiju iz uglja.”  istaknuo je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, “Pored činjenice da će usvajanje nelegalne državne pomoći za blok 7 TE “Tuzla” štetno uticati na međunarodni kredibilitet BiH,  postoji realna opasnost da će on biti neisplativ i da će kredit vračati građani FBiH, pošto se u studiji izvodivosti za ovaj projekat nisu uračunali realni troškovi CO2 emisije niti su prikazani realni troškovi uglja.”

“ Vlade u regionu tvrde da je industrija uglja održiva i tim izjavama samo obmanjuju građane. Fosilna industrija umire a priče o radnim mjestima u tom sektoru drže radnike i lokalne zajednice koje su do sada ovisile o uglju, zarobljene u nerealnim obećanjima. Krajnje je vrijeme da vlasti priznaju da je sektor uglja stvar prošlosti i da se usmjere ka razvoju održivog energetskog sektora baziranog na obnovljivim izvorima energije.” zaključila je Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu.

Studija je dostupna ovdje

U Nacionalnom parku Kozara otkrivene čak 44 nove vrste

Čak 44 nove vrste tvrdokrilaca otkriveno je za područje Nacionalnog parka Kozara tokom detaljnog istraživanja insekata tvrdokrilaca, sa fokusom na saproksilne vrste ovih insekata, koje makar u jednom stadijumu života naseljavaju stara i stabla koja se raspadaju. Istraživanja je realizovao Centar za životnu sredinu od aprila do početka oktobra 2018. godine.

„Nakon oktobra je uslijedio duži period čišćenja, sortiranja i determinacije prikupljenog materijala. Važno je napomenuti da su ovo preliminarni rezultati i da će dalje analize, kako tvrdokrilaca, tako i ostalog prikupljenog materijala dati još veći broj podataka i zasigurno još neke nove vrste”, istakla je Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu, koja je vodila ova istraživanja.

Saproksilni tvrdokrilci imaju izuzetno važnu ulogu u procesima razgradnje organske materije i kruženju hranjivih materija u prirodi, te predstavljaju pokazatelje očuvanosti i prirodnosti šumskih ekosistema. Smatraju se najugroženijim insektima u šumskim ekosistemima umjerenog klimatskog područja Evrope, dok tvrdokrilci predstavljaju jednu od najbrojnijih i najznačajnijih grupa insekata navedenih u Direktivi o staništima Evropske unije.

Rezultati istraživanja su prezentovani zaposlenima Nacionalnog parka nakon čega je diskutovano o stanju šumskih ekosistema, kao i o preporukama da se biodiverzitet parka održi u što izvornijem stanju.

“Različitim oblicima saradnje u Nacionalnom parku Kozara je izvršeno detaljno istraživanje flore i faune, u prvom redu viših biljaka i slijepih miševa. Sve ostale grupe organizama su istražene djelimično, tako da svako istraživanje u Nacionalnom parku Kozara predstavlja veliki doprinos u sklapanju mozaika živog svijeta parka. Dalja istraživanja su značajna zbog boljeg upravljanja Parkom, jer će mnoge vrste za koje i ne znamo da su prisutne zahtjevati drugačije mjere zaštite u cilju očuvanja vrsta i njihovih staništa”, istakao je Dragan Romčević, direktor Nacionalnog parka Kozara.

Uz prezentovane rezultate istraživanja, Parku je dostavljan i promotivni materijal projekta, kao i nova informativna tabla koja će se uskoro moći vidjeti na području memorijalne zone “Mrakovica”.

Centar za životnu sredinu već godinama provodi istraživanja u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima, čemu u prilog govori na hiljade prikupljenih nalaza, novih vrsta za istraživana područja, ali i novih vrsta za Bosnu i Hercegovinu.

Istraživanja u Nacionalnom parku Kozara su podržana od strane Rufford fondacije koja podržava rad mladih istraživača.

Zadruga iz Sanskog Mosta predvodi proizvodnju presadnica u regiji

Senad Hadžibajramović se vratio iz Švedske nakon rata u BiH, te je u Sanskom Mostu bio jedan od pokretača zemljoradničke zadruge ‘AgriSan’. Danas je ‘AgriSan’ predvodnik u proizvodnji presadnica u Unsko-sanskom kantonu, ali se na tome ne planiraju zaustaviti.

„Zemljoradnička zadruga ‘Agirsan’ je registrovana 2002. godine na inicijativu četiri farmera iz općine Sanski Most. Kroz par godina smo poredali stvari, zaposlili agronoma, te pokrenuli vlastitu poljoprivrednu apoteku.  Bila je to prva poljoprivredna apoteka koja je imala uposleno stručno lice koje je pored prodaje vršilo i savjetovanje te obilazak farmi kod zadrugara i kooperanata zadruge“, prisjeća se Hadžibajramović.

Ubrzo nakon toga zadruga započinje organizovani otkup povrća za poznatog kupca, a s vremenom i za lokalno tržište. Već 2008. godine kupuje vlastite parcele od osam dunuma, a u narednim godinama pokreće plasteničku proizvodnju povrća koja se danas odvija na oko 4000 kvadrata.

„Zadruga danas ima 52 člana i okuplja proizvođače povrća, voća, mlijeka, mesa, cvijeća i ukrasnog grmlja kao i one poljoprivrednike koji se bave kombinovanom proizvodnjom. Imamo osam  uposlenih radnika sa redovnim mjesečnim primanjima i za koje se redovno uplaćuju svi doprinosi. Imamo uposlena dva agronoma, a prilikom upošljavanja novih radnika vodilo se računa da se da šansa mladima i veliki akcent je stavljen na timski rad koji i jeste ključ uspjeha“, kaže Hadžibajramović.

Zadruga pažnju posvećuje kulturama paprike, paradajza, lubenice, dinje i krastavaca, a proizvode i patlidžan i celer. Hadžibajramović ističe i važnost proizvodnje presadnica, što je od velikog značaja za cijeli Unsko-sanski kanton.

„Uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta smo proveli aktivnosti unapređenje efikasnosti i učinkovitosti u proizvodnji presadnica kroz uvođenje novog sistema grijanja. Podržali su nas i u nabavci plastenika i bankova za presadnice. Danas smo jedan od lidera u proizvodnji u cijeloj regiji”, dodaje Hadžibajramović.

U narednom periodu žele izgraditi Centar za razvoj poljoprivrede, proširiti proizvodnju presadnica, te podržati razvoj lokalnog tržišta za poljoprivredne proizvođače.

„Poručujem našim poljoprivrednicima da je izuzetno važno da se držimo zajedno, te da imamo više povjerenja jedni u druge, jer zajedno možemo sve“, zaključuje Hadžibajramović.

Otvoren natječaj za Graditeljsku nagradu CEMEX

CEMEX i Odbor nagrade otvorili su natječaj za dodjelu Graditeljske nagrade CEMEX koja predstavlja priznanja za izuzetna građevinska i arhitektonska postignuća.

 Ovogodišnji natječaj za Graditeljsku nagradu CEMEX bit će otvoren do 22. aprila/travnja, nakon čega će Odbor nagrade u junu/lipnju dodijeliti priznanja najboljim prijavljenim radovima. Učestvovati mogu svi arhitekti i građevinari s projektima koji su završeni  tokom 2017. i 2018. godine. Pravo na učešće imaju projekti pri čijoj je izradi korišteno najmanje pedeset posto CEMEX-ovih proizvoda.

Značajke koje će se uzimati u obzir pri ocjenjivanju projekta su arhitektonsko rješenje, projekt konstrukcije, postupak radnje, cjelovita održivost te ostalo.

Nagrade se dodjeljuju u četiri glavne kategorije: Stambene građevine, Javne i poslovne građevine, Infrastrukturne građevine i Zajednički prostori. Osim toga dodjeljuju se i četiri posebna priznanja za Održivu gradnju, Inovacije u graditeljstvu, Univerzalnu pristupačnost i Društvenu vrijednost.

Članovi Odbora nagrade su uvaženi stručnjaci koji će svojim znanjem i iskustvom, a na temelju zadanih kriterija ocjenjivati prijavljene projekte. Odbor nagrade čine doc. dr. Gordana Broćeta, prodekanica za naučno istraživački rad s Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, dr. sc. Ivo Čolak, redovni profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, te poznati arhitekta Hasan Ćemalović.

I ovogodišnju Graditeljsku nagradu CEMEX prati slogan “Ideje koje grade život”. Kompanija prepoznaje one radove koji počinju kao obične ideje, a završavaju kao građevinski projekti koji daju vrijednost krajnjim korisnicima. Takmičenje nastoji potaknuti kreativnost i razvoj bolje prakse gradnje, te ističe inovacije koje će postati novi standardi izgradnje u budućnosti.

Pobjednički projekti  predstavljat će uspjehe arhitekture i graditeljstva Bosne i Hercegovine na priznatom međunarodnom natječaju, globalnoj Graditeljskoj nagradi CEMEX (CEMEX Building Award) koja će se u novembru/studenom održati u Meksiku.

 Detaljnije podatke o natječaju za Graditeljsku nagradu CEMEX možete pogledati na linku: www.cemex.hr/graditeljska-nagrada-cemex.

21. mart – Svjetski dan šuma

Na šumske ekosisteme ne može se gledati samo kao na izvor drvne sirovine već ih moramo posmatrati kao resurs neophodan za život u najširem smislu te riječi, apeluju iz Centra za životnu sredinu povodom Svjetskog dana šuma koji se obilježava danas. Danas je šumama pokriveno tek oko 30 odsto ukupne površine Zemlje, jer su površine pod šumama usljed krčenja za potrebe drvne sirovine, dobijanja poljoprivrednih i građevinskih površina smanjene. Na planeti godišnje nestane 16 000 000 hektara šume.

„Bosna i Hercegovina je šumovita zemlja gdje se šume i šumska zemljišta prostiru na površini od oko 58 odsto površine. Bogatstva prirodnih šuma i prašuma u BiH su značajna sa aspekta ostvarivanja spektra ekosistemskih funkcija šuma i treba raditi na njihovoj zaštiti i očuvanju. Najveća prijetnja našim šumama pored klimatskih promjena je i očuvanje šuma pod pritiskom tržišne ekonomije i infrastrukturnih projekata. Takođe u BiH je prisutna opasnost od prekomjernog korištenja drvne sirovine za dobijanje energije i to primarno toplotne“, ističe Aleksandra Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.

Aktuelni globalni problem je pitanje korištenja biomase za potrebe dobijanja energije. Trenutno 46 odsto obnovljive energije u Evropskoj uniji dolazi od drvne biomase. Uprkos ideji o drvetu kao obnovljivom energentu korištenje drveta pokazuje i svoje manjkavosti. Korištenje drvne biomase nije neutralno sa aspekta emisije gasova staklene bašte jer ono oslobađa ugljen dioksid, a sječama za potrebe dobijanja energenta se redukuje količina ugljeničnih gasova koje bi šuma kao trajna kategorija skladištila iz atmosfere. Uzgoj šume za potrebe biomase (planteže) negativno utiče na biodiverzitet, kvalitet voda i zemljišta jer šumska plantaža nije prirodna šuma sa svim svojim ekosistemskim funkcijama.

Šume su najsloženiji kopneni ekosistemi koji pružaju čitav spektar koristi. Šuma apsorbuje ugljen dioksid, a ispušta kiseonik; vrši filtraciju vode; učestvuje u produkciji i očuvanju kvaliteta zemljišta, a u šumskim ekosistemima nalaze se mnogi otkriveni i neotkriveni organizmi, važni za ukupnu ravnotežu živog svijeta pa time i opstanak čovjeka. Pored svega navedenog važna je i sociološka uloga šume i nebrojeno puta su dokazni povoljni uticaji šuma na psihofizičko zdravlje ljudi.

Dok je prvi dan proljeća, 21. mart posvećen šumama, dan poslije, 22. mart obilježava se kao Svjetski dan voda. O zaštiti šumskih ekosistema i vodnih resursa  važno je govoriti i brinuti uvijek, a ne samo danas i sutra. Voda i šuma znače život i opstanak planete i čovječanstva. Potrudimo se da radimo na njihovom očuvanju i unapređenju!

Otvorene su prijave za novu sezonu Coca-Coline podrške mladima

Coca-Colina podrška mladima u BiH, program osnaživanja mladih koji realizira Coca-Cola HBC B-H Sarajevo, i ove će godine pružiti priliku mladim ljudima od 18 do 30 godina da steknu kvalitetne i tržištu prilagođene kompetencije. Prijave za radionice u 2019. godini su otvorene, a planirano je da u program ove godine bude uključeno 1.300 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine.

Ove je godine program, zahvaljujući evaluaciji učesnika, prilagođen na dvodnevne radionice ličnih i poslovnih vještina, a planirano je da se u program uključe mladi iz najmanje 15 gradova Bosne i Hercegovine. Prijave za prve dvodnevne radionice su otvorene, a prijavni obrazac nalazi se na linku http://bit.ly/2TiGnDa ili na http://bit.ly/2uhPbyP.

Program je prvi put organiziran 2017. godine i tada je kroz program četverodnevnih radionica prošlo 200 mladih iz dva grada: Sarajeva i Banje Luke. Kako je zanimanje za lične i poslovne vještine raslo, program je nastavljen i u 2018. godini i obuhvatio je skoro 700 učesnika iz deset gradova širom Bosne i Hercegovine.

„Nedostatak praktičnih vještina i radnog iskustva neke su od najvećih prepreka mladima pri pronalasku posla. Vidjeli smo priliku da svojim iskustvom i resursima, ali i kroz uključenost Coca-Colinih zaposlenika ponudimo mladima praktične, tržištu prilagođene vještine i znanja. Posebno smo ponosni na program Coca-Coline podrške mladima i na sve mlade ljude koji su do sada bili dio njega. S nestrpljenjem očekujemo nove polaznike. Ovo je prilika da i mi učimo od njih, ali i da oni steknu samopouzdanje i konkretne vještine koje će im pomoći da lakše pronađu posao i što je još bitnije ‒ da pronađu posao u kojem će biti najbolji, u kojem će ostvariti svoj puni potencijal,“ rekla je povodom otvaranja prijava za treću sezonu Coca-Coline podrške mladima Ruža Tomić Fontana, generalna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

Program je ove godine prilagođen tako da će biti organizirane dvije vrste radionica: dvodnevne radionice životnih i poslovnih vještinama i kratke radionice životnih ili poslovnih vještina prilagođene specifičnim ciljnim grupama.

Prve radionice održat će se prema sljedećem rasporedu:

  • ‒02. april – Banja Luka
  • ­‒04. april – Bihać
  • ­‒17. april – Sarajevo
  • ‒24. april – Goražde
  • ‒30. april – Čapljina
  • ‒16. maj – Mostar
  • ‒22. maj – Doboj
  • ‒04. juni – Pale
  • ‒02. juni – Prijedor

Više informacija o projektu, datumima i lokacijama održavanja radionica nalazi se na web-stranici http://bit.ly/2FjIYZJ.

Otvorene prijave: ,,(Re)kreacija prostora za motiva(k)ciju’’

Centar za životnu sredinu organizovaće seriju predavanja ,,(Re)kreacija prostora za motiva(k)ciju’’ za društveno odgovorne mlade i one koji to žele da budu. Prednost učešća imaju mladi između 18 i 26 godina sa mjestom boravka u Obilićevu (Mejdanu), Srpskim Toplicama (Šeheru), Novoseliji ili Vrbanji.

Aktivnost će početi u subotu, 13. aprila, u prostorijama Centra za životnu sredinu, u ulici Miše Stupara 5,  sa početkom u 12 časova. Aktivnost će se nastaviti nizom od još tri predavanja na različitim lokacijama u Banjoj luci i naredne tri subote (20. april, 27. april i 4. maj), te zaključnom prezentacijom u Domu Omladine.

Takođe, učesnici/ce će imati priliku i da se upoznaju sa radom udruženja Eko Element iz Bugojna i ,,Hrabre žene Kruščice’’ kroz razgovor sa njihovim aktivistima/kinjama, a te aktivnosti će se odvijati u Srpskim Toplicama (na ,,Vrućici’’) i u Krupi na Vrbasu.

Učesnici/e će, uz različite predavače, imati priliku upoznati se sa građanskim aktivizmom, odnosno naučiti nešto o pojmu društvene odgovornosti i na koji način može uticati na poboljšanje društvene i prirodne sredine u kojoj živimo.

 

Prijave za radionice su otvorene do 7. aprila, a sve što trebate je kontaktirati nas i/ili poslati popunjenu prijavu na dragan.kabic@czzs.org.