Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Javna panel diskusija povodom Međunarodnog dana srednjoškolaca

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni Hercegovini će i ove godine, kao i prethodnih, obilježiti 17.11 – Međunarodni dan srednjoškolaca, koji za cilj ima u fokus javnosti staviti probleme srednjoškolaca koji ih se direktno tiču, te raditi na njihovom ubrzanom rješavanju. Ove godine naglasak je stavljen na panel diskusije na kojima će se istaknuti važnost obrazovnog sistema bez segregacije i diskriminacije, te fenomena „Dvije škole pod jednim krovom“, kao i rad na uklanjanju socijalnih barijera između učenika koji nastavu pohađaju u etnički poodijeljenim školama.

U organizaciji Lokalnog tima Sarajevo, u subotu 17. novembra 2018. godine, u prostorijama Vijeća mladih Općine Stari Grad (Mula Mustafe Bašeskije br. 7), sa početkom u 15:30h , održat će se javna panel diskusija na temu segregacije u obrazovanju i odlaska mladih iz BiH – „Vi nas dijelite u obrazovanju, a van granica nas ne dijele!“.

U panel diskusiji mogu učestvovati srednjoškolci, studenti i svi oni koji žele razgovarati na datu temu. Učesnici će imati priliku da razgovaraju sa panelistima i ostalim prisutnim, iznesu svoje stavove, mišljenja i dosadašnja iskustva na temu.

 

AsuBiH je nevladina, nestranačka  i nepolitička organizacija čiji je cilj poboljšanje statusa srednjoškoca u zemlji i okuplja sve mlade koji pohađaju srednju školu na prostoru Bosne i Hercegovine. Lokalni timovi su odjeli AsuBiH-a  koji realizuju aktivnosti koje  projekte u cijeloj BiH, ali i samostalne aktivnosti.

„Nijedno dijete bez paketića”

Volonteri udruženja “Ruku na srce“ pozivaju sugrađane da skupa sa svojim mališanima posjete štand Udruženja na Dječijem sajmu koji se održava u sarajevskoj Skenderiji, te podrže humanitarni projekat „Nijedno dijete bez paketića” u okviru kojeg se nastoje obezbijediti novogodišnji paketići za djecu iz socijalno ugroženih porodica.

U petak od 13:00h do 18:00h te u subotu i nedjelju od 10:00h do 18:00h, na štandu Udruženja „Ruku na srce“ najmlađi posjetioci Dječijeg sajma imaju priliku družiti se sa volonterima, pokloniti nešto svojim vršnjacima, a djevojčice koje posjete štand mogu dobiti i najljepšu pletenicu.

„Svim posjetiocima našeg štanda na Dječijem sajmu obećavamo dobru zabavu, a posebno maloj raji. Također, svi koji žele na štandu mogu predati i donacije za projekat „Nijedno dijete bez paketića”, u vidu igračaka, slatkiša i školskog pribora“, poručio je Faris Gurda, PR Udruženja “Ruku na srce”.

Iz Udruženja podsjećaju sugrađane da svoje donacije i dalje mogu dostavljati na nekoliko punktova u Sarajevu, sve do 12. decembra 2018. g.:

Radnim danima u periodu od 09:00 do 17:00h: Mevlana caffe na Baščaršiji (ul. Čurčiluk Veliki 24), Udruženje STELEKS na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu (Kampus Univerziteta), te prostorije FK Željezničar (stadion Grbavica) i firme Toner.ba (ul. Hamdije Kreševljakovića 30).

Od ponedjeljka do petka od 08:00 do 18:00h te subotom od 10:00 do 18:00h: Radnja DOBRE VOLJE, Udruženje Pomozi.ba (ul. Dr. Fetaha Bećirbegovića 8).

Subotom u periodu od 10:00 do 12:00h: Centar „Ruku na srce“ na Dobrinji (ul. Esada Pašalića 8).

Svaki dan od 09:00 do 22:00h: Dječija igraonica Kinderland, Termalna rivijera Ilidža (ul. Butmirska cesta 18).

Za dodatne informacije o načinima doniranja članove Udruženja možete kontaktirati putem e-maila: rukunasrce@gmail.com, Facebook Fan Page-a Humanitarna organizacija studenata “ Ruku na srce “ ili broja telefona: +38761233233.

Sažetak istraživanja o digitalnom nasilju nad marginalizovanim grupama u BiH

– Sažetak/pregled istraživanja –

Osnovni cilj istraživanja na temu Digitalno nasilje nad marginalizovnim grupama u
bosanskohercegovačkim online medijima je ispitati na koji način mediji izvještavaju o
marginalizovanim grupama u BiH uopće, a posebno u situacijama nasilja, te ispitati profesionalnost novinara/ki u online medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama kada se krše prava tih grupa sa fokusom na spolnu i rodnu ravnopravnost, te ispitati na koji način javnost reaguje na medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama i da li javnost poziva na nasilje i koristi li govor mržnje na internetu kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Predmet ovog istraživanja je bio ispitati
na koji način mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama, te da li produciraju stereotipe i izvještavaju senzacionalistički kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Zatim, ispitati da li i na koji način javnost reaguje kada mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama u BiH. Ispitati da li javnost koristi govor mržnje i poziva na nasilje na internet portalima kada se radi o medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama u BiH.

U osnovi istraživanje je teorijsko-empirijskog karaktera. Empirijski dio istraživanja je obuhvatio vremenski period od januara do jula 2018. godine. Monitoring se vršio kontinuirano, što znači da su se pratila tri online medijska portala (od kojih dva daju javnosti mogućnost da komentariše), u periodu od šest mjeseci po odabranim ključnim riječima ciljanih marginalizovanih grupa. Uporedo s ovim su se pratili i analizirali  dostupni komentari javnosti o objavljenim medijskim tekstovima koji su bili u fokusu istraživanja. Kada govorimo o prostornoj dimenziji, istraživački rad je obuhvatio teritoriju cijele Bosne i Hercegovine (dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku i Brčko distrikt BiH).
Analiza uključuje kvantitativno i kvalitativno istraživanje gdje je kroz kvantitativnu analizu određena zastupljenost marginalizovanih grupa podijeljenih u pet grupa (LGBTI populacija, žene koje proživljavaju ili su preživjele ili su žrtve nasilja, Romi/kinje, mlade osobe, osobe s invaliditetom) u medijima.
Jedan od glavnih zaključaka i preporuka proizišao iz ovog istraživanja jeste izmjena i dopuna zakonskih akata u BiH na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Problem nepostojanja procedura koje će utvrditi i pozvati na odgovornost počinioca/teljku digitalnog nasilja je problem nerješavanja digitalnog nasilja. Sve dok nemamo riješeno pitanje digitalnog nasilja kroz zakonski okvir, ne možemo govoriti o ozbiljnim mjerama za smanjivanje i eliminaciju digitalnog nasilja. Ono što je takođe problematično jeste da postoji zakonski okvir koji zabranjuje diskriminaciju i nasilje,
ali ne imenuje internet kao mogući oblik vršenja nasilja i diskriminacije. Baza za kreiranje zakona koji tretira digitalno nasilje kao krivično djelo mogu biti zakonski akti i međunarodni dokumenti. Međutim, analizirani online portali su manjinski primjer u odnosu na mnoge druge medije, pogotovo lokalne online medije.
Kazna za počinioce nasilja na internetu treba da bude jasno definisana i provediva u svakom trenutku. S druge strane važno je da i mediji više pišu i izvještavaju kako o svim marginalizovanim grupama, tako i o mladima i djeci kako bi se od najmlađih ka starijim gradila kolektivna svijest o etičkim načelima vrijednosti koje se svakako, u periodu nedostatka vremena i užurbanog stila života, gube.

Istraživanje za Fondaciju CURE je uradila Dr.sc. Medina Mujić, a cjelokupno istraživanje možete pogledati na: http://www.fondacijacure.org/upData/uploads2/OIDHR%20prelom.pdf