Razgovor o romanu “Sjećanje šume” autora Damira Karakaša

Izdavačka kuća Buybook i Kamerni teatar 55 sa zadovoljstvom vas pozivaju na razgovor o romanu “Sjećanje šume” autora Damira Karakaša.

Razgovor sa autorom jednog od najboljih romana napisanih na našim jezicima posljednjih godina i dobitnikom nagrade Kočićevo pero i Fric, po kojem je postavljena i predstava u zagrebačkom kazalištu Gavela te je uvršten i u lektiru, biće upriličen u ponedjeljak, 7. maja u 20:00 na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu.

„Većina naših velikih pisaca rođena je po seoskim zabitima i mnogi nastoje uljepšati drame svoga odrastanja krijući svoja siromašna djetinjstva kao zmija noge. Damir Karakaš, naprotiv, iznosi taj svijet otvoreno i bez uljepšavanja otkrivajući u njegovim priprostim likovima ponekad čistu poeziju. Ta poezija jednog ruralnog svijeta, u današnjem skorojevićevskom mentalitetu, otkriva se kao oaza čiste umjetnosti i humane ljepote a Karakaš kao majstor autentičnog pisanja“, napisao je književnik Mile Stojić o romanu „Sjećanje šume“ autora Damira Karakaša. Jedna je to od četrdeset pozitivnih kritika objavljenih u regionalnim medijima povodom ovog vrhunskog literarnog djela.

Damir Karakaš za roman “Sjećanje šume” nagrađen je nagradama „Kočićevo pero“ i „Fric“. Na osnovu dramatizacije romana u zagrebačkom kazalištu Gavela postavljena je izuzetno uspješna predstava. „Sjećanje šume“ uvršteno je i u obaveznu lektiru u Hrvatskoj.

Pišući o odrastanju u ličkom selu, tamo gdje nema emocija među najbližim i gdje se umjesto zagrljaja za blagdane dobija rukovanje, Damir Karakaš ispisao je nesvakidašnju hroniku patrijarhalnih obrazaca za koje samo mislimo da se dešavaju u područjima van takozvanih urbanih sredina.

Uz rijedak literarni dar i istančani osjećaj za ritam kojim ispisuje prozu nalik poeziji, Damira Karakaša odlikuje nesvakidašnja iskrenosti, odnosno pošten odnos prema književnosti ali i prema vlastitoj biografiji koju posuđuje svojim naratorima. Oni nas nekada vode na ulice Pariza, nekada u zagrebačke klubove u sumrak mira, a ovoga puta u Liku kao dio opsesivne teme, jer drugačije i ne može kada autora oblikuje takvo iskustvo.

O djetinjstvu u kojem se jedina bliskost s ocem desi prilikom lova na medvjeda, o lješnjacima koje je pokušao prodati kako bi sebi obezbijedio odjeću za novu školsku godinu, o uspjesima na školskim literarnim takmičenjima za koja nikada nije dobio priznanje u kući i o bolesti tokom odrastanja koja je metafora za neke druge, koje prate sve naše živote, sa Damirom Karakašem na sceni Kamernog teatra 55 razgovaraće Kristina Ljevak.

Ulaz je slobodan.

O autoru:
Damir Karakaš je rođen 1967. godine u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Radio je kao novinar Crne kronike u Splitu. Živio je u Bordeauxu i Parizu gdje se uzdržavao sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studirao je francuski jezik, izvodio performanse te izlagao konceptualne radove. Objavio je knjigu putopisa ”Bosanci su dobri ljudi”; zbirke priča ”Eskimi”, ”Pukovnik Beethoven” i ”Kino Lika” po kojoj je redatelj Dalibor Matanić snimio istoimeni film te romane ”Kombetari”, ”Kako sam ušao u Europu”, ”Sjajno mjesto za nesreću”, ”Blue Moon” i ”Sjećanje šume”. Piše kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu. Prevođen je na desetak jezika. Živi u Zagrebu.

REKLI SU O KNJIZI:

 

Njegov realizam je ovdje doista hamsunovski, očaravajući. On realističnim sredstvima postiže nešto što je izvan realizma.
Miljenko Jergović, Jutarnji listKarakaševa proza ubojita je poput roja osa.
Mića Vujičić, NIN

Koristeći jezgrovit jezik napisao je knjigu dostupnu svima, i malima i velikima, i vratio Liku u njezinu još uvijek toplu kolijevku, u sretnu naivnost i prostodušnost obiteljskog doma u kojem se najdublji osjećaji proživljavaju u tišini i u mraku.
Denis Derk, Večernji list

Karakaš nastupa kao pankerski Branko Ćopić
Dinko Kreho, Novosti

Beskompromisnost kojom se Karakaš spustio u Had djetinjstva dugo nije viđena, okrutnost pogleda podsjeća na onu Danila Kiša
Darijo Grgić, Forum
“Sjećanje šume” veliki je roman maloga obujma, onako kako su to “Zimsko ljetovanje”, ili “Prokleta avlija”, ili “Stranac”, ili… Dopunite listu sami, svakako neće biti preduga.
Teofil Pančić, GlobusBriljantno.
Rajko Grlić, redatelj, Slobodna Europa

Promocija knjige valdorfske pedagogije i međunarodna pedagoška konferencija

U petak, 04. maja 2018. godine sa početkom u 18h u organizaciji knjižare Buybook i Udruženja prijatelja valdorfske pedagogije, bit će predstavljena nova knjiga uvaženog profesora Waldorf pedagogije David Brierleya. ”Stotinu miliona sadašnjih sudbina” je svojevrstan vodič u traženju boljih pedagoških metoda u radu sa djecom, o čemu će na promociji govoriti sam autor, te profesorica Slavica Bašić sa Sveučilišta u Zadru i profesorica Lidija Pehar na odjelu Pedagogije i psihologije Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

David Brierley je norveški antropolog, antropozof, waldorfski profesor i suosnivač fakulteta u Oslu, Rudolf Steiner University College. Brierley podučava pedagoge, odgojitelje, učitelje i roditelje širom svijeta. Ovaj izvrstan predavač će prenijeti svoje bogato iskustvo u radu sa djecom i približiti načine na koji djeci možemo omogućiti da postanu ono za šta su rođeni i odrastu u sretne i zdrave ličnosti. Član je Botin platforme za inovacije u obrazovanju. Voditelj je projekta za inovacije u obrazovanju u slovenskom ministarstvu za obrazovanje, kulturu i sport.

Nakon promocije knjige, u subotu 05.maja, u sarajevskom Centru za kulturu, Jelićeva 1, od 09:30 do 18:00 sati, u organizaciji Udruženja prijatelja valdorfske pedagogije, održat će se jednodnevna međunarodna pedagoška konferencija  pod nazivom ”Obrazovanje za budućnost”. Kroz raznovrsna predavanja uvažanih profesorica Bašić i Pehar i profesora Brierleya na teme odgoja, emotivne i spiritualne inteligencije, te umjetnosti i ručnog rada u vezi sa razvojem i potrebama djeteta i prateće kreativne radionice učesnici će imati priliku upoznati se sa najnovijim pedagoškim pristupima koji teže osiguranju obrazovanja za budućnost.. Za prijave i informacije moguće je kontaktirati Udruženje putem mail  prijateljiwaldorfskepedagogije@yahoo.com.

 O značaju ovih predavanja i potrebi poklanjanja više pažnje odgoju djece, profesor Brierley je izjavio: “Obrazovanje je zagonetno u tome što mi učimo naše učenike da idu u susret budućnosti sa apetitom za život, sa povjerenjem i entuzijazmom. Nikada ranije obrazovanje nije bilo veći izazov. U brzo promjenjivom naučno-tehnološkom svijetu budućnost nikada nije bila toliko nepredvidljiva, tako da ono što radimo u školama može lako izgubiti svoje značenje. U nadolazećim godinama, u Evropi će uspješna ekonomija i blagostanje ljudi ovisiti o obrazovanju budućih generacija i o tome koliko možemo kroz teoretske, umjetničke i praktične predmete razviti ljudske kapacitete mišljenja i  imaginacije u radosnoj nastavi punoj značenja. Vizija naše budućnosti je ono šta i kako podučavamo u učionici današnjice.”,

 

 

Organizaciju i realizaciju ove izuzetno značajne konferencije za pedagoge, roditelje i budućnost djece u Bosni i Hercegovini pomogla je UniCredit Bank.

 

 

Javna debata i nastup Damira Imamovića

Javna debata „Dom kulture Bosanski Petrovac – Dom antifašizma i feminizma“ održat će se 10. maja 2018. godine u Centru za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac (nekadašnji Dom kulture), u 18 sati. Javna debata događaj je u sklopu projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira Udruženje „Akcija“ Sarajevo  uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Učesnici i izlagači su Slobodanka Kerkez, direktorica Centara za kulturu i obrazovanje, Milica Kecman, kustosica Spomen-muzeja „Jovan Bijelić“ te Ahmet Hidić, osnivač i prvi direktor Centra za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac. Javnu debatu moderirat će programski koordinator Udruženja „Akcija“ Nebojša Jovanović. Događaj će upotpunit izvedba interpretatora sevdalinki i kompozitora Damira Imamovića, koji će nastupiti po završetku razgovora među najavljenim učesnicima.

Organiziranjem događaja širom Bosne i Hercegovine u prostorima bivših domova kulture, Udruženje „Akcija“ podstiče jačanje informirane i konstruktivne debate o ovoj važnoj fizičkoj i simboličkoj infrakstrukturi za kulturu naše zemlje. Javnom debatom u bivšem Domu kulture u Bosanskom Petrovcu otvorit će se prostor za razgovor o značaju domova kulture u dijahronsijskom pogledu, o njihovoj vrijednosti za bh. kulturno naslijeđe, modusima njihovog funkcioniranja, upravljanja i opstanka na prijelazu dvaju socio-kulturnih i historijskih konteksta.

Dom kulture Bosanski Petrovac bio je jedan od najznačajnijih u Jugoslaviji budući da je upravo u njemu 6. i 7. decembra 1942. godine održana Prva zemaljska konferencija Antifašističkog fronta žena. Ovaj ženski pokret doprinio je borbi protiv fašizma te su ujedno učešćem u Narodnooslobodilačkoj borbi pripadnice ovog pokreta izvojevale i pobjedu za opću ravnopravnost žena. Upravo Dom kulture u Bosanskom Petrovcu predstavlja simbolički prostor u kome su osnažene dvije važne progresivne ideje – ideje antifašizma i feminizma. Koliko je značajno ovo mjesto danas za stanovnike Bosanskog Petrovca i cijele BiH, te kakva je njegova budućnost? Ovo su samo neka od pitanja o kojima će se diskutirati na debati u Domu kulture u Bosanskom Petrovcu.

 

Svi materijali prikupljeni istraživanjem u sklopu ovog projekta bit će dostupni na web platformi domovikulture.ba.