Autor: urednik

Bend Propeler predstavlja multimedijalni projekat “Delta Val”

Bend Propeler je objavio singl i video spot „Fabrika stereotipa“, za koji muziku potpisuje Kenan Glavinić, dok je tekst napisao Damir Bašić. Aranžman za ovaj singl su radili članovi benda Propeler. U pitanju je alternativni autorski bend, koji je nastao 2008. godine u Sarajevu. Kroz bend je prošlo mnogo ljudi, a danas ga čine Haris Delić, Kenan Glavinić, Admir Osmanović i Damir Bašić.

Od 2008. pa do 2011., članovi benda su producirali radijsku emisiju “Propeler Radio Show” na „Radio 202″, „Radio Federacije” i “eFM Studentskom radiju”, a krajem 2016. godine, članovi benda Propeler ulaze u studio “Bosnaton” i počinju sa snimanjem prvog albuma.

Plan je bio da snimanje i postprodukcija albuma traje ukupno pola godine. Međutim, taj plan je poremetila ideja da se za sve pjesme na albumu snime spotovi, koji će biti uvezani u jednu cjelinu – film „Delta val“. Prva klapa je pala u avgustu 2017. dok su se tokom 2018. snimili svi spotovi, a postprodukcija je trajala 10 mjeseci.

Film „Delta val“ će svoju sreću potražiti na filmskim festivalima, a spotovi će se pojedinačno online objavljivati svakog mjeseca. „Fabrika stereotipa“ je prva pjesma i spot koji Propeler objavljuje. Muziku potpisuje Kenan Glavinić, tekst Damir Bašić, a aranžman Propeler.

„Delta val“ je film o momku koji, nezadovoljan sobom, želi da se promijeni. Da bi to učinio, potrebno je da pročešlja svoj život, kako bi ustanovio tačne uzroke njegove nesigurnosti, neodlučnosti i straha. Tu ideju filma, svaki spot priča na svoj način, a pored toga, svaki spot ima i svoju posebnu priču.

Film se snimao u Sarajevu i okolini, kao i u Kelnu. U produkciji filma i albuma, učestvovalo je oko 100 ljudi od kojih je više od 60 glumaca i glumica. Svoje glumačke uloge ostvarili su: Emir Fejzić, Aidan Muratović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Zoran Ćatić, Elma Juković, Emir Pašanović, Mirza Ajnadžić, Slađan Vujić, Bojan Mijatović, Meša Muratović, Viktor Kljajić i mnogi drugi. Scenario, režiju, produkciju i postprodukciju potpisuje Damir Bašić. Producent albuma je Ammar Jažić. Produkciju albuma i filma su finansirali članovi benda Propeler.

Panel diskusija “Observing Walls 1989-2019

Panel diskusija „Observing Walls 1989-2019“, će se održati u Historijskom muzeju BiH 12.04.2019. (petak) sa početkom u 18:30 h.

Ove godine obilježava se 30 godina od pada Berlinskog zida, jedne od najznačajnijih
prekretnica u savremenoj svjetskoj historiji. Uklanjanje zida i Željezne zavjese između
Istočne i Zapadne Evrope nagovještavao je početak nove Evrope u kojoj će fizičke i
ideološke barijere biti manje važne ili nestati u potpunosti. Trideset godina kasnije vidimo da ciljevi demokratizacije i unifikacije Evrope najavljeni u historijskoj 1989. godini nisu u potpunosti ostvareni: iako su mnoge granice i zidovi nestali, u međuvremenu su nastali i neki drugi zidovi koji su doveli do novih podjela u našim društvima.
O zidovima u različitim dijelovima Evrope, njihovom značenju u prošlosti i danas i onome što povezuje Berlin, Sarajevo i Goriziu/Novu Goricu govore:

Bettina Effner, Fondacija Berlinski zid, Berlin
Lejla Gačanica, istraživačica, Sarajevo
Kaja Širok, Muzej novije historije Slovenije, Ljubljana
Razgovor moderira: Nicolas Moll, historičar
gosti:
Paul Lowe, fotograf
Zenit Đozić, glumac i TV producent

Fondacija Berlinski zid/Stiftung Berliner Mauer je institucija koja se bavi dokumentiranjem historije Berlinskog zida i brine o očuvanju fizičkih ostataka autentičnih historijskih lokaliteta, kao što su Berlin Wall Memorial na Bernauer ulici, koje sadrži posljednji komad Berlinskog zida i predstavlja centralno spomen područje njemačke podjele, ili East-Side galerija, kao najduži očuvani fragment Berlinskog zida. Historičarka Bettina Effner, zamjenica direktora Fondacije, bavi se obrazovnim aktivnostima institucije, a na panelu, između ostalog, otvara i pitanje da li je nekad podijeljeni grad danas u potpunosti ujedinjen.

Iz Berlina zid se „prebacio“ u ratno Sarajevo 1992. godine, a zidovi su predstavljali linije razgraničenja između dvije stane. Nakon 1995. i kraja rata oni više nisu postojali u materijalnom obliku, ali je njihova zaostavština ostala. Lejla Gačanica se bavi njihovom zaostavštinom, mentalnom mapom grada i nevidljivim zidovima, kao i pitanjima da li je konkretnija spomenička materijalizacija onoga što ne vidimo ali je tu, potrebna radi katarze i budućnosti, ili će svakodnevni život pobrisati i nevidljive zidove.
Historičarka Kaja Širok, direktorica Muzeja novije historije Slovenije, doktorirala je na temu suprotstavljenih viđenja i gradnje identiteta u graničnim područjima Italije i Slovenije/ Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Primjer grada Gorizie, kojeg zovu i „Mali Berlin“, a koji je nakon mirovnih pregovora 1947.godine ostao van granica Jugoslavije i s tim u vezi izgradnje novog grada – Nove Gorice, nudi mnogo zanimljivih opservacija po pitanju granica, zidova i s njima povezanih identiteta.
Paul Lowe, fotograf sa sarajevskom adresom, svoj prvi profesionalni zadatak dobio je u Berlinu 1989., da bi se potom našao i u ratnom Sarajevu nekoliko godina kasnije, a Zenit Đozić je sa popularnom satiričnom emisijom Top listom nadrealista 1988. godine, dakle čak i prije pada Berlinskog zida, govorio o sarajevskom zidu koji dijeli Sarajevo na Istočno i Zapadno. Njihove intervencije i lična viđenja će predstavljati značajan dodatni doprinos panelu.
Panel Observing walls: 1989. – 2019. se organizira u okviru istoimenog projekta koji
spajajući partnere iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije i Slovenije nastoji reflektirati naslijeđe tri grada (Berlin- Sarajevo – Gorizia/Nova Gorica) kroz problematiku zida, naglašavajudi lokalne posebnosti i ističući njihove zajedničke vrijednosti. Istraživanje i prikupljeni materijal u okviru projekta će biti predstavljeni u posebnoj publikaciji, kao i u okviru zajedničke putujuće izložbe. Nakon otvorenja u Ljubljani i Berlinu, izložba će u okviru Mjeseca muzeja u Historijskom muzeju BIH u novembru biti predstavljena sarajevskoj publici.
Partneri na projektu: Muzej novije historije Slovenije/Muzej novejše zgodovine Slovenije (Slovenija), Historijski muzej Bosne i Hercegovine (BIH), Fondacija Berlinski zid/ Stiftung Berliner Mauer (Njemačka), Beletrina (Slovenija) i Quarantasettezeroquattro/47-04 (Italija).
Podržan je od strane EU, u okviru programa Europe for citizens-European Remembrance.

Razgovor će biti vođen na engleskom jeziku, sa obezbijeđenim prijevodom za pitanja
publike.

„Praćenje prava na slobodu okupljanja u BiH za 2017. i 2018. godinu“

Kao dio trogodišnjih aktivnosti praćenja, kancelarija Civil Rights Defenders u BiH prati zakonske promjene, ostvarivanje prava na okupljanje i policijsko osiguravanje okupljanja, medije, društvene medije te kažnjavanje, odnosno kriminalizaciju učesnika protesta. Od 2013. godine CRD aktivno prati sva veća okupljanja u BiH, odnosno sva ona okupljanja na kojima je rizik od kršenja ljudskih prava najveći. U tom smislu, uočili smo nekoliko promjena u ostvarivanju okupljanja u tom periodu. Općenito, poštivanje ljudskih prava varira i ovisi o veličini okupljanja, političkom pritisku kojem je skup izložen i, kao što longitudinalna analiza ukazuje, o mjestu okupljanja.

Kad je riječ o pravu na mirno okupljanje u praksi, 2018. godinu obilježili su protesti u Banjoj Luci i nasilni odgovor policije na ove proteste. Do 2018. godine okupljanja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine bila su ograničena na okupljanja manje grupe aktivista, sindikata, bivših boraca, kao i redovna, najavljena okupljanja u spomen na ratne zločine. Prve dvije vrste okupljanja bile su više bile izložene pritiscima lokalnih vlasti u odnosu na potonje, koji se ogledao kroz finansijske i političke pritiske usmjerene protiv branitelja/ica ljudskih prava koji su ih organizirali. Početkom 2018. godine, otac brutalno ubijenog mladića, pokrenuo je svakodnevne proteste na javnom trgu u Banjoj Luci, zahtijevajući od policije da pronađe odgovorne za ubistvo njegova sina. Od marta, kada se desilo ubistvo, mobilizirao je najbrojnije okupljanje u jednom gradu ikada zabilježena u zemlji. Ono što je počelo kao protest kojim se pozivalo na odgovornost za spomenuto ubistvo preraslo je u opće pozivanje na odgovornost javnih vlasti i jasan zahtjev za političkom promjenom u tom entitetu. Članovi te grupe prijavljivali su političke pritiske kojima su bili izloženi tokom cijele godine, a koji su kulminirali policijskom brutalnošću i hapšenjima, a od 25. decembra 2018. i krivičnim prijavama protiv mirnih demonstranata koje su se nastavile i u januaru 2019, kada je ovaj izvještaj finaliziran.

Imajući sve ovo na umu, Civil Rights Defenders u saradnji lokalnim organizacijama koje djeluju u ovom dijelu BiH (Oštra Nula, Helsinški parlament građana, Centar za mlade Kvart, Transparency International u BiH, Klub novinara Banja Luka BH novinara), vas poziva na predstavljanje izvještaja, izazova, kao i zahtjeva za puno ostvarivanje prava na javno okupljanje u Bosni i Hercegovini.