Autor: urednik

4 trke “Za nekog s autizmom”

Autizam je razvojni poremećaj koji se očituje po teškoćama u socijalnoj interakciji , verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji , te sa ograničenim i ponavljajućim ponašanjem. Ova stručna definicija samo je na akademski način rekla ono s čim se roditelji djece s autizmom susreću svakodnevno. I puno više od toga.

Nažalost, kod nas je pred djecom s autizmom daleko više prepreka nego što bi ih trebalo biti. Ono što je većini nas sasvim uobičajeno, poput popravke zuba, za djecu s autizmom i njihove roditelje često je nepremostiva prepreka. Ovo je samo jedan od primjera, a ima ih mnogo. Ako se autizam ne vidi, ne znači da nije problem.

Kako bi savladali prepreke na putu razvoja djece s autizmom, na incijativu roditelja djece sa autizmom,  stručnjaci edukovani za rad sa djecom u autističnom spektru udružili su se i formirali Centar za ranu intervenciju „Mali svijet“ u Bistarcu kod Tuzle. Sva naučna istraživanja govore da  su rano prepoznavanje i rana  rehabilitacija ključ za uspješan razvoj djece s autizmom. Danas su djeca koja su pohađala  tretmane u Malom svijetu učenici osnovnih škola, napreduju, uče, druže se i nastupaju na školskim priredbama. Velika je to stvar koja bez „Malog svijeta“ ne bi bila moguća. Koliko je „Mali svijet“ važan govori i to što se radi o tek trećem takvom Centru u Bosni i Hercegovini i jedinom u sjeveroistočnoj Bosni.

Problema je mnogo. Jedan od najvećih je financiranje „Malog svijeta“. Centar se bori za opstanak od samoga osnivanja. Puno je toga što se može uraditi da bi se poboljšali uslovi tretmana i boravka djece u Centru. Nabavka peleta, nastavnih sredstava za rad s djecom i bolji uslovi za rad jedan su od prioriteta.

Upravo zbog toga su roditelji polaznika „Malog svijeta“ odlučili organizirati „4 trke za nekog sa autizmom“ u sklopu ovogodišnjeg „3. tuzlanskog noćnog polumaratona“. Zahvaljujući divnoj suradnji sa prijateljima iz ARK Rekrativci Tuzla u sklopu sve četiri trke, trčat će se kampanja “Za nekoga s autizmom” tokom koje će biti prodavani metri i kilometri, a sve u cilju pomoći i podrške Centru „Mali svijet“.

Kilometre će prodavati i veliki i mali trkači. Trčat će djeca s autizmom, njihovi roditelji, građani, profesionalni trkači, volonteri, aktivisti i svi dobri ljudi. Sav prikupljeni novac iskoristit će se za potrebe rehabilitacije djece i njihovog Centra „Mali svijet“.

Treći tuzlanski noćni polumaraton počinje 20. jula na Trgu slobode u Tuzli. Dječije trke startaju u 19:30, a trke na 5 i 21 kilometar u 20:30. Prijavu trkača koji će prodavati svoje metre i kilometre za nekoga s autizmom možete izvršiti porukom na fb profilu:

https://www.facebook.com/vanchica

ili pozivom ili porukom (gsm/viber/whatsup) na broj telefona:

+387 61 389 580 Ivana Pašić

Na noć dešavanja 3. tuzlanskog polumaratona na štandu „Malog svijeta“ na Trgu slobode u Tuzli bit će prisutan spisak svih trkača od kojih možete otkupiti kilometre.

Fondacija tuzlanske zajednice pomoći će ovim hrabrim roditeljima i njihovim mališanima da prikupe sredstva. Fondacija je stavila na raspolaganje svoju platformu za doniranje „Doniraj.ba“. Ukoliko želite podržati ovu humanu akciju možete to učiniti na linku:

http://doniraj.ba/project/view/4-trke-za-nekog-sa-autizmom

Osim toga, „Trku za nekog sa autizmom“ možete podržati i direktnom uplatom na račun Fondacije tuzlanske zajednice  1321 0020 0707 4926 u NLB banci s naznakom „Za nekog sa autizmom“.

Minimalna cijena jednog metra je slobodna. Cijenu odlučujete Vi sami! Vidimo se u subotu 20. jula u 19:30 na Trgu slobode u Tuzli. Ima mjesta za sve! Podržimo naše trkače i učinimo „Mali svijet“ toplijim mjestom.

Rock Redukcija pjesmom Nagrada otvara nova vrata domaćoj autorskoj muzici

Da ljubav prema muzici može stajati rame uz rame sa svim ostalima ljubavima, dokaz je i pjesma Nagrada koja je nastala kao potreba da se čista ljubav dijeli. Iako je treća po redu koju je Rock Redukcija objavila, pjesma Nagrada posebna je zbog toga što predstavlja ozbiljan projekat koji ima za cilj promovisati bh. muzičare i vratiti nadu u autorski rad na domaćoj muzičkoj sceni.

Snimljena je u studiju Lacrima u Sarajevu, uz učešće sljedecih muzicara : Rifet Čamdžić – bubanj, Moamer Balihodžić – usna harmonika, Zlatan Bozuta – piano, Šukalo Dino – gitara, Darko Hrgić – bas, Jasmir Musabegović – ritam gitara, Elma Selimović, Žana Babić Arapović – back vokal. Aranžman su radili: Jasmir Musabegović, Darko Hrgić, Adnan Mušanović i Dino Šukalo.

Muziku i tekst potpisuju Jasmir Musabegović i Darko Hrgić koji su ujedno i osnivači benda. Produkciju i mastering potpisuje uspješni muzički producent, Adnan Mušanović. Video spot za pjesmu “Nagrada” uradio je sjajni Davor Tomić Dado, uz entuzijazam i učešće mladih glumaca Mirze Okića i Marije Šukovic.

Pjesma je posebna i po tome što je većim dijelom prezentuje doajen bosanskohercegovačkog glumišta, Miodrag Miki Trifunov.

Nagrada je ozbiljna ljubavna pjesma, protkana osjećanjima muškarca prema ženi koja ni nakon mnogo godina nisu izblijedila.

Proteklih godina snimljene su i pjesme „Ne trebaš mi“ gdje kao vokal gostuje Dejana Hršum, Siniša Baljo je na klarinetu, Gordan Kranjčić na bubnjevima, snimljena je u studiju Galaxy Production,  i „Opet sam jaka“ u produkciji BHRT-a, vokal Ajsela Zoronjić,  solo gitara Vernes Ljuštaku, Miljenko Kondić na basu i Elmedin Ljuca na  bubnjevima.

Rock Redukcija nema namjeru stati u svojim nastojanjima da pravi muziku. Nove autorske pjesme već spremne čekaju nove izvođače, nove učesnike, nove ideje u realizaciji.

R'R je sarajevski  bend nastao 2015. god, kao rezultat dugogodišnjeg druženja i ljubavi prema muzici koju zajedno dijele Jasmir Musabegović i Darko Hrgić. Koncept djelovanja Rock Redukcije zamišljen je tako da se u avanturu rada na autorskim pjesmama uključi što više domaćih i regionalnih muzičara.  Cilj je album vrhunski izvedene muzike koja će biti uobličena u 10 pjesama, na kojima bi trebalo da učestvuje i do 50 različitih muzičara.

Podsjećamo, Darko Hrgić je uspješan profesor klasične gitare. Svira i nekoliko instrumenata kao što su bas, kontrabas, klavir, saz, a sjajan je solo i bek vokal. Takođe je aktivan i kao kompozitor i aranžer. Dobitnik je brojnih muzičkih nagrada, a svoje znanje prenio je i na svoje učenike koji redovno osvajaju nagrade na velikim svjetskim takmičenjima. Njegova muzička virtuoznost i želja za stvaranjem muzike osnova su rada Rock Redukcije.

Jasmir Musabegović, farmaceut po struci,  je samouki gitarista, dugogodišnji istinski zaljubljenik gitare i njenog zvuka još iz ratnih vremena kada je svirao u bendu Spektakl. U slobodno vrijeme pise tekstove i muziku. Spektakl je bio bend koji je svirao i snimao u nezamislivim ratnim uslovima. Dječački snovi između granata ostali su zabilježeni u nekoliko pjesama snimljenih u studiju sjajnog Adija Lukovca, Nedima Imamovića i BHRT-a, a svirke uživo, čiju organizaciju potpisuje čuveni Želimir Altarac Čičak, živjele su u Slogi koja je tada bila jedino mjesto u koje se bježalo kao u neki ljepši svijet.

Iz cijele te priče nastao je i sam naziv benda Rock Redukcija kao simbolika na “ratne” redukcije hrane, vode i struje, ali i na ove današnje, aktuelne redukcije pameti, morala i znanja, a samim tim i kvalitetne muzike, muzike sa porukom, muzike koja ima dušu.

lgbti.ba: Dolazimo u Sarajevo u ime solidarnosti i jedinstva

Piše: Mirza Halilčević

Bosna i Hercegovina će ove godine, zajedno sa Sjevernom Makedonijom (čija se prva povorka desila u subotu, 29. juna), prvi put organizirati povorku ponosa, čime će se i zvanično pridružiti zemljama regiona gdje se povorke ponosa godinama održavaju. Zagrebačka povorka ponosa ove godine proslavila je i svoje punoljetstvo, te je, uz beogradsku, svakako jedna od najstarijih u našoj regiji.

Pozitivne prakse rada i procesi učenja predstavljaju aktivistički kapital koji je nastao zajedničkim radom i saradnjom. Iako u zemljama regiona postoje značajne razlike koje se odnose na kvalitet i uslove života LGBTI osoba, neke stvari su također i vrlo slične. Bosna i Hercegovina  je prema tome mnogo bliža Srbiji, Crnoj Gori ili Makedoniji, nego Holandiji, Švedskoj ili Finskoj, kako u odnosu na standard života LGBTI osoba, tako i kulturološki. Ovo, ipak, ne znači da bh. LGBTI pokret ne treba da uči i prati procese svih drugih zemalja svijeta, pa i onih značajno razvijenijih, nego da je bitno moći se pozicionirati u odnosu na širu perspektivu i standard. Organizatori/ce beogradske povorke sličnog su mišljenja.

“Zemlje bivše SFRJ imaju sličan mentalitet, samim tim se i zajednica susreće sa sličnim izazovima. Ovo nam pomaže da predvidimo potencijalne probleme, ali i da lakše rešavamo postojeće. Sa druge strane, solidarnost i podrška su važni i umeju da puno znače, jer aktivizam nije uvek tako lagan i lep posao kao što se to čini. Beograd prajd će, naravno, biti uz Sarajevo 8. septembra da zajedno osvojimo to novo parče prostora. Bićemo tu da podržimo naše prijatelje/ice, saborkinje/ce, ali i da pošaljemo poruku solidarnosti i jedinstva”, poručili su iz Beograda.

Kao što je i ranije navedeno, Sjeverna Makedonija je ove godine prvi put organizirala povorku ponosa u Skopju, koja je uspješno i bez incidenata održana 29. juna. Organizatori/ce ove povorke otkrivaju kako im je saradnja sa organizatorima/cama regionalnih povorki bila izuzetno važna, te kako su naučili mnogo radeći zajedno. Antonio Mihajlov, jedan od organizatora, kaže: “Mislim da je sama činjenica da smo mogli uspostaviti dobru regionalnu saradnju u okviru Balkan Pride inicijative, kao i van nje, dokaz da se oslanjamo i učimo iz iskustava organiziranja ovakvih događaja u regionu, naročito od Solun Pridea i Beograd Pridea, koji su nama najbliži i po kulturnim specifičnostima i po geografskoj udaljenosti. Saradnja je bitna jer su problemi i potrebe LGBTI zajednice svih ovih balkanskih zemalja, uključujući i Bugarsku, Grčku i Rumuniju, slični, i solidarnost i međusobna pomoć su logični koraci koje treba napraviti. Parada ponosa u Solunu je dosad bila i jedina parada koja je koristila makedonski jezik u svojoj promotivnoj kampanji da bi privukla LGBTI ljude i saveznike, tako da se naše iskustvo organiziranja prve parade ponosa u Skoplju nadovezuje na tu već postojeću saradnju”.

Mihajlov je dodao da dolazi u Sarajevo 8. septembra, da bi se pridružio porukama solidarnosti i ukazao na važnost prevazilaženja administrativnih granica. ”Naravno da ćemo doći – kao i kolege i kolegice iz ostalih prajd organizacija iz regiona. U kontekstima poput balkanskih, gdje politički i javni diskurs često sadrže nacionalističke, isključujuće i diskriminirajuće retorike, dobro je pokazati model saradnje i partnerstva unatoč, etničkim linijama identifikacije. U tome leži i poruka koja želimo poslati regionu iz Sarajeva!”

Saradnja regionalnih organizatora/ica povorki ponosa zaista ima izuzetan potencijal da postane, kako to Mihajlov objašnjava, model partnerstva država Balkana. Poruke koje se šalju putem ovakvog skupa, koji će pohoditi brojni/e građani/ke regiona, zaista prerastaju izolovane zahtjeve LGBTI osoba i čine ovaj skup ozbiljnim političkim protestom. Ovakvom strategijom direktno se utječe i na građenje općeg imidža LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, pa i u regionu, što je, zbog postojane homofobije, izuzetno bitno.

Organizatori povorke ponosa u Prištini nisu krili svoju sreću ni rekacije na najavu prve Bh. povorke ponosa. Kako navode iz Centra za jednakost i slobodu – CEL Kosovo, sa velikim uzbuđenjem dolaze u Sarajevo, i to ne samo organizatori kosovske povorke, nego i mnogi drugi aktivisti/kinje koji/e posjećuju ovaj centar. Oni dodaju kako svim LGBTI osobama u Bosni i Hercegovini žele da imaju slobodu koju zaslužuju, te se nadaju da će se, uslijed vidljivosti povorke ponosa, borbi za LGBT prava pridružiti i mnogi drugi. Na pitanje o važnosti regionalne saradnje oni navode: “Za nas je izuzetno važna spona sa regionom. Stvaranjem konekcija sa državama regiona se direktno pomaže i širenju znanja i iskustva, ali ono što je možda i najvažnije – tako se ujedinjujemo. Mi vjerujemo da, bez obzira što nekad imamo različite situacije, imamo istu borbu. Stvaranjem odnosa sa organizatorima/cama iz regiona je također dobro i za LGBTI osobe na Kosovu, te za njihovo širenje poznanstava i sistema podrške. Uz sve ovo, mislimo i da mnogi/e aktivisti/kinje kontinuirano inspirišu jedni druge, što zapravo daje dodatnu snagu za LGBTI pokret.”

Regionalna saradnja ne mora isključivo biti vezana za razmjenu iskustava pri organiziranju povorke ponosa. Ovakav vid odnosa dobrodošao je i prilikom sprovođenja drugih oblika aktivnosti koje se odnose na unapređenje standarda života LGBTI osoba. Priroda ovakvih odnosa također ne mora uvijek biti profesionalne prirode. Jednako je važan i susret LGBTI osoba iz različitih sredina regiona, te podrška koja se uspostavlja tim putem.

Iz Zagreb Pridea objašnjavaju kako ovakve saradnje postoje zapravo još od samih začetaka LGBTI pokreta u regiji, te kako se još od 2000-tih djeluje solidarno pri organizovanju Povorke ponosa LGBTIQ osoba i obitelji, kao i u vezi edukacijskih, istraživačkih i zagovaračkih aktivnosti. “S obzirom na različite stadije u kojima se nalaze zajednica, pokret, pa i povorke diljem zemalja regije, suradnja između organizatora/ica uvelike doprinosi i osnaživanju zajednice, jer to pokazuje da se ne radi o partikularnom pitanju određene države ili grada, već nečega što se tiče svih nas. Dok je zagrebačka Povorka ponosa mjesto gdje zajednica može koračati s većim osjećajem sigurnosti i opuštenosti, u većini drugih gradova u regiji to je još uvijek nemoguće. Povorke ponosa mijenjaju društvo, što je najvidljivije ako usporedimo zagrebačku Povorku 2002. i 2019. godine, a za to je iznimno važan kontinuitet njihovih održavanja”, navode iz Zagreb Pridea, dodajući kako od početka 2000-tih dolaze u BiH i podržavaju različite aktivnosti LGBTI organizacija. “Iznimno nam je drago i ponosne smo što se Sarajevo priključuje gradovima u regiji koji kroz povorku ponosa pokazuju da može drukčije, ravnopravnije i solidarnije, a da u našim društvima ima mjesta za sve ponosne i hrabre ljude – bez obzira na pozadinu, privilegije i iskustva. Zagreb Pride će i na Bh. povorci ponosa ponovno poručiti kako mi lezbijke, gejevi, biseksualne, trans, inter i kvir osobe, u povorkama ponosa ne marširamo samo za svoja prava. Mi to uvijek činimo za prava svih potlačenih.”

Države i gradovi navedeni u ovom tekstu samo su dio mreže podrške i solidarnosti koja postoji između aktivista/ica i LGBTI osoba regiona. Sa sigurnošću se može kazati kako ovom spisku pripadaju i Crna Gora, kao i Albanija, čiji će aktivisti/ice također pohoditi ovogodišnju prvu Bh. povorku ponosa. U ovakvom sastavu i sa ovakvom podrškom, Sarajevo će 8. septembra sigurno biti centar regiona.

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora/ice.