Izabrane bh predstave za ovogodišnji MESS

Na Dan teatra, 27. marta, objavljena internacionalna I regionalna selekcija ovogodišnjeg Festivala. Obzirom da je završena pozorišna sezona, finalizirana je i bh. selekcija za 59. Internacionalni teatarski festival MESS. Ove godine je prijavljeno ukupno 11 pozorišnih produkcija iz Bosne i Hercegovine, koje je pogledala ovogodišnja festivalska selektorica, pozorišna kritičarka Nina Ožegović. Ožegović je od 11 pogledanih predstava izabrala dvije koje će ove godine predstavljati bosanskohercegovačku pozorišnu produkciju.

Predstava koje su izabrane su: „Kavkaski krug kredom“, predstava nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Scene MESS, a u režiji Paola Magelli-ja, te predstava „Sjećaš li se Doli Bel“, nastala u produkciji Kamernog teatra 55, a u režiji Kokana Mladenovića.

Ožegović je, uz izbor predstava za ovogodišnji Festival, poslala i obrazloženje zbog čega je izabrala upravo te predstave, te opšti dojam o pozorišnoj produkciji u Bosni I Hercegovini. “Bez obzira na njihove različite konačne domete i raznolike žanrovske i stilske predznake, može se zaključiti da teatar Bosne i Hercegovine ima velike kazališne potencijale jer smiono, bez straha i okolišanja, služeći se raznolikim teatarskim sredstvima te postavljajući i neugodna i bolna pitanja, koja još izazivaju zazor, živo korespondira sa stvarnošću, a istodobno nudi gledateljima uzbudljiv kazališni doživljaj.”

      Razlog zbog koje je izabrala upravo ove predstave jeste činjenica da one svojom estetikom, rediteljskom postavko, glumačkom igrom, te porukom koju šalju zaslužuju biti dijelom jednog od najznačajnijih pozorišnih festival u Evropi. “Predstava „Sjećaš li se Dolly Bell“ odskače od ostalih produkcija po inovativnoj režiji Kokana Mladenovića, izvrsnoj dramaturškoj obradi i reinterpretaciji Sidranove priče, uvjerljivim glumačkim kreacijama, te vrlo jednostavnim ali značenjski nabijenim scenskim rješenjima, što nije rezultiralo samo vrlo uspješnim kazališnim remakeom kultnog Kusturičinog filma nego i samosvojnim djelom specifične poetike i snažne simbolike. Kokanović je u prikazu Sarajeva iz ‘60-ih i tipične komunističke obitelji iz toga razdoblja ekvilibrirao između nostalgičnog prikaza i profinjene ironije, nenametljivo ponudivši suvremeno, aktualno i dojmljivo čitanje svima poznate priče…()… Redatelj Paolo Magelli u raskošnoj, monokromatskoj produkciji „Kavkaski krug kredom“, nastaloj prema komadu lijevoorijentiranog autora Bertolta Brechta, oživljuje na sceni mračni, gotovo kataklizmički ratni svijet u kojem pratimo pojedince i njihovo snalaženje u ratnom kaosu. Magelli taj svijet gradi na temeljnim postulatima Brechtovog epskog teatra, ponajviše kombinacijom satire i iščašenih glazbenih songova kojima se komentira društvena stvarnost. Osim atmosfere, u predstavi najviše impresionira jasna i nedvosmislena osuda svih ratova. U takvom Magellijevom čitanju možemo prepoznati situaciju u postsocijalističkim društvima na ovim prostorima, ali i u drugim europskim zemljama gdje te socijalne razlike i nepravda nisu posljedice rata nego uspona desnice.”, kazala je Ožegović u svom objašnjenju.

Sve aktivnosti Festivala MESS pronaći na web stranici www.mess.ba te na instagram profilu Festival MESS.

Novi kontejneri za e-otpad u Kantonu Sarajevo

U saradnji sa nadležnim općinama ZEOS eko-sistem je finansirao nabavku i organizovao postavljanje uličnih kontejnera za e-otpad u Općini Stari Grad, Općini Centar, Općini Novo Sarajevo, Općini Novi Grad, Općini Vogošća, Općini Ilidža, Općini Hadžići, Općini Ilijaš, Općini Konjic i Gradu Mostaru. Kontejneri svim građanima omogućavaju pravilno odlaganje električnog i elektronskog otpada (e-otpada), a time posljedično utiču na poboljšanje stanja okoliša, sa obzirom da se u tom slučaju ovaj otpad više ne odlaže na deponiju. 

Pozivamo građane da besplatno koriste ovu infrastrukturu i da brinu o okolini u kojoj žive.

Novi kontejneri su postavljeni na sljedeće lokacije:

Općina Stari Grad

  • Bistrik iznad broja 50, Stari Grad
  • Zelenih beretki, preko puta broja 10
  • Safvet-bega Bašagića 69

Općina Hadžići

 

  • Džamijska, Hadžići

 

Općina Ilidža

 

  • Barska 59-I – Waves Centar Ilidža

 

Općina Novi Grad

 

  • Adija Mulabegovića 17.
  • Trg grada Prato 8.
  • Salke Lagumdžije 14.
  • Semira Frašte 9.
  • Gradačačka 1.

 

Općina Novo Sarajevo

 

  • Džemala Bijedića 73.
  • Paromlinska, raskrsnica sa Envera Šehovića
  • Topal Osman-paše 14.
  • Hamdije Čemerlića 45.
  • Ložionička 16, Tržni centar Merkator
  • Zmaja od Bosne 7, Importanne Centar
  • Azize Šaćirbegović 81

 

Općina Centar

 

  • Ul. Kapitol br. 12.
  • Hamdije Kreševljakovića

 

Općina Vogošća

 

  • Ulica 24. juna

 

Općina Konjic

 

  • Maršala Tita 62, Konjic
  • Gradska pijaca, Konjic

 

Grad Mostar

  • Zalik 4b, Mostar
  • Kralja Tomislava 9, Mostar

E-otpad je termin za sve pokvarene/odbačene/zastarjele uređaje koji su radili na struju ili baterije.

Kartu sa adresama, slikama i buduće nove lokacije pogledajte ovdje: http://zeos.ba/pages/11/lokacije-i-preuzimanje

Rezime prvog dana Bookstana

Program prvog dana 4. Internacionalnog festivala književnosti Bookstan započeo je sa promocijom nove zbirke poezije Asmira Kujovića „Nestorov pehar“. U razgovoru sa autorom promotor knjige Enver Kazaz nastojao je prisutnoj publici približiti najznačajnije osobenosti njegovog poetskog stila. Govoreći o formi nove Kujovićeve knjige, Kazaz je uočio da je pjesnik u njoj uspio transformisati svoju poetiku napisavši poeziju u kojoj se susreću metafizika i banalnost pri čemu se proizvodi određena egzistencijalna pometnja. U takvim dijaboličnim pjesmama, lirski subjekt postavljen je tako da se ne može sa sigurnošću znati gdje je zapravo granica između pjesničkog života i pjesničke egzistencije lirskog subjekta. Taj subjekt je neko ko nam se obraća iz mitske perspektive i govori mitskim jezikom, sve što mu se dešava čita se na pozadini lirskog teksta. On provjerava puke stvarnosne činjenice – svijet od medija preko globalnog neoliberalnog kapitalizma, političke moći rasprostiru se u pejzažu grada.

Poslije promocije zbirke pjesama, u Buybookovoj bašti održana je promocija knjige „Nasilje idola“ Mileta Babića, profesora franjevačke teologije u Sarajevu, franjevca i filozofa. Razgovor je vodio Mile Stojić, bosanskohercegovački pjesnik, esejist i antologičar te dugogodišnji Babićev prijatelj. Stojić navodi kako je riječ o drugom, dopunjenom izdanju koji potpisuje izdavačka kuća University Press, ujedno prevedenom i na engleski jezik. Knjiga je podijeljena na dvije tematske cjeline: prvi dio analizira fenomen zla, nasilja i izokrenutih vrijednosti u današnjem svijetu, dok se drugi dio bavi pitanjem dobra i, kako autor navodi, radikalne afirmacije drugog i drugačijeg. Babić smatra kako se nikada ranije nije više polemisalo u bogu, a manje poštovalo božja načela; smatra da, u najrazvijenijim društvima današnjice, zgrade banaka predstavljaju ono što su nekada predstavljale zgrade katedrala. Osnovno pitanje koje autor postavlja je – na koji način vjernici pravdaju nasilje počinjeno u ime boga?

Moderatorica promocije u kojoj je predstavljen rad Evropske kulturne fondacije bila je suosnivačica i predsjednica Udruge Booksa (Kulturtreger). Gosti prvog ovogodišnjeg programa održanog Sali Kina Meeting Point bili su britanska autorica somalijskog porijekla, Nadifa Mohamed, publici poznata sa ranijeg festivalskog gostovanja, sa romanom „Black Mamba Boy“, urednik knjige te novinar iz Velike Britanije, Ismail Einashe, te Antonija Letinić, kolaboratorica u projektu te ekspert za razvoj medija i kulturnih politika. „Lost in Media“ je zbirka eseja renomiranih evropskih autora koji se bave pitanjem reprezentacije migranata u evropskim i svjetskim medijima. Premisa knjige počiva na tvrdnji da se medijski tretman migranata uglavnom svodi na sporedne uloge u tuđim pričama, te da, iako su fizički kročili na evropsko tlo, njihove perspektive i lične priče su idalje zanemarene i odbačene.

U sklopu prvog ovogodišnjeg okruglog stola pod nazivom Građanin/ka svijeta, autorica Lana Bastašić i autori Tijan Sila, Faruk Šehić, Ismet Prcić i Bekim Sejranović razgovorali su o utopijskom potencijalu ideje kozmopolitanizma. Učesnici okruglog stola složili su se da fenomen građanina/ke svijeta uvijek podrazumijeva određeni nivo privilegovanosti, a pisac ne bi trebao govoriti iz globalne pozicije jer se univerzalizam krije upravo u individualiziranoj tački gledišta likova.

U nastavku dana Kristina Ljevak, novinarka i urednica u izdavačkoj kući Buybook u nastavku prvog festivalskog dana predstavila je tri knjige: zbirku priča „Nikuda ne idem“ Rumene Bužarovske, „Schindlerov lift“ Darka Cvijetića i roman „Isijavanje“ Namika Kabila. Poznata makedonska spisateljica Rumena Bužarovska naglasila je aktualni trend odlaska sa Balkana kojeg smatra pretjeranim i počesto nepotrebnim, barem ne u mjeri u kojoj je trenutno prisutan. Također, osvrnuvši se na ženske spisateljice, Bužarovska je govorila o pokušaju balansiranja između privatnog, porodičnog života, djece i spisateljskog posla.

Darko Cvijetić, poznati bh. pjesnik predstavio je svoj prvi roman Schindlerov lift koji spada u red najboljih književnih primjera da velike i bolne teme najbolje možemo ispisati kroz predstavljanje života u malim, lokalnim zajednicama. Cvijetić je naglasio da umjetnost jeste jedini način na koji možemo moralno intervenirati u prošlost, braniti elementarnu ljudskost, a on vjeruje da to je predstavlja čin hrabrosti, već branjenje sebe kao čovjeka kako ne bi postao dio oceana u kojem je neprepoznatljiv. Braneći elementarnu ljudskost brani se opći čovjek koji bi trebao postojati u svakome od nas. Zbir takvih pojedinaca brane svijet.

Predstavljajući novi roman pisca i filmskog radnika Namika Kabila, promotorica Kristina Ljevak istakla je da forma romana nije klasična, već je prožeta i dijalogom karakterističnim za dramsku i filmsku formu. Objašnjavajući zašto je napisao roman o povratku i prodaji porodične kuće, Kabil je pojasnio da  vjeruje u inspiraciju, ali nikada ne zna šta će ga inspirisati. Lična dimenzija uvijek postoji čak i  kad nema autobiografske. Zapisivanje nije terapeutsko, ali može imati ličnu korist jer omogućava da se zabilježe stvari koje su mu važne zbog čega doseže određenu vrstu olakšanja, koje imaju potencijal da budu važne i drugim ljudima.

Prvi dan Bookstana završen je svečanim otvaranjem i razgovorom sa holandskim piscem Kaderom Abdolahom. Odgovarajući na pitanja moderatora Chrisa Keulemansa, popularni pisac priznao je da je drugi dolazak u Sarajevo doživio veoma emotivno zbog toga što ga podsjeća na Iran, zemlju u kojoj je rođen. U duhovitom i optimističnom razgovoru sa Chrisom Keulemansom, holandskim kulturnim radnikom, Kader je potvrdio da je nakon progona iz Irana novu snagu za pisanje pronašao u holandskom jeziku, a bosanskohercegovačkim autorima poručio je da se vrate lijepoj književnosti kako bi generacije koje dolaze ne bi zaboravile bolnu historiju i mučna sjećanja.

Internacionalni festival književnosti Bookstan trajaće do subote 6.7. i ugostit će mnoge domaće, regionalne i svjetske autore i autorice poput Katje Petrowskaje, Svetislava Basare, Maryam Madjidi, Bore Ćosića, Alena Meškovića, Tijana Sile i mnoge druge.

Bookstan, program drugog dana

Program drugog dana Bookstana počeo je predstavljanjem knjige poezije „Kavalov jek“ novosadskog autora Srđana Sekulića. Potom smo uglostili crnogorskog autora Nikolu Nikolića.
u 13:15h u kinu Meeting Point  biće predstavljeno kapitalno Buybookovo izdanje Izabranih djela Zuke Džumhura. U 14:30h na istom mjestiu biće uprilična diskusija na temu Fantom slobode, a koja je jedna od dvije ključne teme ovogodišnjeg festivalskog izdanja.
U 16:39 u Meeting Pointu ugostićemo Johna Freemana, Bookstanovog suosnivača i predstaviti njegovo novo djelo u izdanju Buybooka. Z 18:00 sati u istom prostoru predsavljamo izuzetnu ukrajinsku književnicu Katju Petrowskaju, nakon nje u 19:30 beogradskog autora Svetislava Basaru a današnji program završavamo s istaknutim holandskim autorom Aronom Grunbergom u 21:00 u Meeting Pointu.