Poruka performansa i izložbi u čast 30 godina Konvencije o pravima djeteta: Dijete je dijete

Povodom obilježavanja 30 godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta UNICEF u Bosni i Hercegovini i Ured Evropske unije u Bosni i Hercegovini u prostorijama Info centra EU organizirali su događaj “Dijete je dijete”.

“Ovim događajem želimo skrenuti posebnu pažnju na prava djece migranata i izbjeglica koji se trenutno nalaze u BiH. Poruka cijelog događaja je “Dijete je dijete” jer želimo reći da dijete bez obzira gdje i u kakvoj situaciji se nalazi, ko su mu roditelji i kakve su mu sposobnosti i bilo kakvo drugo pitanje je dijete i ima jedna prava koja mu garantuje Konvencija o pravima djeteta”, kazala je Nela Kačmarčik, voditeljica komunikacija u UNICEF-u BiH.

Šefica predstavništva UNICEF-a za BiH dr Rownak Khan potcrtala je važnost Konvencije i njenog poštivanja:

“Obilježavamo 30 godina Konvencije o pravima djeteta koja je najvažniji i najjači pravni instrument koji omogućava svakom djetetu da bude dijete. Konvencija daje odgovornost prema državama, donositeljima odluka da se za to pobrinu i da osiguraju da svako dijete – bez obzira u kakvoj situaciji, da li je u seoskoj, ruralnoj sredini ili u bogatoj porodici, da li ima poteškoće u razvoju…, – ima zdravstvenu zaštitu, prilike za učenje, da ima zaštitničko okruženje i mogućnost da se izrazi i učestvuje u donošenju odluka koje će utjecati na njegovo blagostanje”.

Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH istaknuo je kako je Konvencija o pravima djeteta najprihvaćenija konvencija i kako ju je ratificirao najveći broj zemalja:

“Evropska unija radi u cijeloj regiji, u BiH, ali i u drugim zemljama u regiji kako bi osigurala da djeca imaju svoja prava koja bi trebala imati, da bi dijete trebalo biti dijete, da bi trebalo naučiti da živi svoj život sa svojim pravima. Prije svega, dijete treba imati socijalni prostor, siguran prostor za ispunjavanje i realizaciju punog potencijala. Drago mi je što se danas fokusiramo naročito na prava djece koja su prešla veliki put, koja su putovala izdaleka. EU je pružila veliku finansijsku podršku. To je sve korišteno da se toj djeci omogući ovdje u BiH da idu u školu, da uče jezik da rade i druge stvari koje rade i druga djeca“.

Priče djece koja su boravila u migrantskim prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini kroz performans su ispričala djeca iz  dramske akademije Helen O’Grady iz Sarajeva, među kojima i 15-godišnja Amina Alihodžić koja kaže kako su na nju i drugu djecu koja je radila na performansu priče koje su predstavili ostavile jak utisak:

“Sve skupa je bilo potresno, jer to su priče djece. Dramski smo predstavili priče djece migranata i izbjeglica koja su tokom svog puta preživjeli jako teške situacije, mislim da je ovo dobar način da sve to prikažemo i na neki način osvijestimo ljude i približimo im to šta se dešava.

Događaj “Dijete je dijete” upotpunile su tri izložbe – prodajna izložba radova djece i mladih iz migrantskih prihvatnih centara iz BiH čijom kupovinom su prisutni podržali rad kreativnih radionica, izložba fotografija nastalih tokom kampanje “Pričaj mi”, te izložba postera “Dijete je dijete”, koje su za UNICEF u BiH kreirali mladi umjetnici i dizajneri, učesnici Pop Up Sarajevo studentskog festivala dizajna i vizuelnih komunikacija.

Prikazan je i video “Pričaj mi”, u organizaciji internacionalne fondacije Humanost u akciji, nastao tokom istoimene kampanje, posvećene podizanju svijesti među građanima BiH o patnjama djece i adolescenata imigranata koji su pobjegli iz svojih zemalja u potrazi za sigurnošću i boljim životom.

“Reaktivacija prostora za društvene i kulturne aktivnosti u BiH”

U BiH postoji veliki broj napuštenih, zapostavljenih, ili nedovoljno iskorištenih javnih prostora. Istovremeno, ogroman broj organizacija civilnog društva, umjetnika i građanskih inicijativa već decenijama nema adekvatan prostor za  rad, što dodatno ugrožava njihovu veoma osjetljivu poziciju, i nerijetko ih prisiljava na prestanak rada.
Neki od nedovoljno iskorištenih prostora za građanske inicijative su i zgrade Domova kulture koji su u bivšoj Jugoslaviji bili centralne tačke susreta u lokalnoj zajednici, prostori gdje se svakodnevno prakticirala društvenost kroz različite edukativne i kulturne programe. Danas se upravljanje nekadašnjim domovima kulture u mnogo slučajeva svodi na praksu rentijerstva- izdavanja javnog prostora uz financijsku nadoknadu po komercijalnim cijenama, a socijalna interakcija među građanima je svedena na minimum.
Nekadašnji model organizovanja aktivnosti u domovima kulture -“odozgo”- danas više ne funkcioniše, i prema mnogobrojnim primjerima iz svijeta, zamjenjuje se programiranjem i upravljanjem odozdo (bottom-up). Da li je
rješenje u reaktivaciji praznih prostora nekadašnjih domova kulture, industrijskih ili vojinh objekata u konceptu civilno-javnog partnerstva?
Ovaj partnerski model podrazumijeva podjelu odgovornosti i rizika između vlasnika javnih prostora (najčešće opštine) i građanskih inicijativa. Vlasnik prostor ustupa na duži vremenski period na raspolaganje nekoj građanskoj
inicijativi, uz ravnopravno dijeljenje obaveza, troškova i rizika, te uspostavljanje novih demokratskih principa upravljanja prostorom, kreirajući inkluzivan kulturni program.
Koji je put za reaktivaciju javnih društvenih i kulturnih prostora i njihovo vraćanje u ruke građanima, čijim sredstvima su, u većini slučajeva, i sagrađeni ovi objekti? Da li je to moguće ustupanjem tih prostora na korištenje i upravljanje građanskim organizacijama i inicijativama na duži vremenski period, uz ravnopravno partnerstvo sa opštinama? Da li možemo zamisliti drugačiju budućnost zapostavljenih javnih prostora kroz kulturu zajedništva i dijeljenja? Može li Sarajevo dobiti otvorene društveno-kulturne centre koji služe svim građanima, bez obzira na njihovo imovinsko stanje? Kako stvoriti uslove za građane da se ponovo počnu okupljati, družiti, graditi povjerenje, dijeliti, i inicirati zajedničko djelovanje? Kakva je uloga kulture i umjetnosti u ovim procesima?

Program događaja:
Uvodna riječ- Aida Kalender, direktorica AKCIJA Sarajevo- Važnost uključivanja građana u procese reaktivacije zamrlih prostora kulture
Lejla Kreševljaković, magistrica arhitekture i umjetnisti, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu- Zaštita arhitektonskog/ kulturnog nasljeđa domova kulture u BiH
Boriša Mraović, istraživač u organizaciji Crvena (www.crvena.ba) iz Sarajeva na inicijativama vezanim za urbani razvoj, urbanu politiku i upravljanje zajedničkim dobrima- Nova inicijativa za formiranje nezavisnog društvenog i
kulturnog prostora u Sarajevu
Irena Boljunčić- Gracin, predsjednica mreže evropskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles (teh.net) i predstavnica Saveza udruga Rojca Pula (rojcnet.pula.org)- Novi život napuštenih prostoraprimjeri iz evropske prakse

Panel diskusija- Šta su gorući problemi i prepreke za oživljavanje domova kulture u Sarajevu?

Događaj je dio višegodišnjeg istraživačkog projekta Udruženja AKCIJA o reaktivaciji domova kulture u BiH, a održava uz podršku Heinrich Boell Fondacije u BiH i Udruge Kooperativa iz Zagreba. Događaj je namijenjen
kulturnim djelatnicima nezavisne kulture, studentima i predstavnicima opštinskih administracija koje upravljaju domovima kulture.

Trans European Halles je mreža nezavisnih kulturnih centara Europe osnovana 1983. godine. Okuplja multidisciplinarne, umjetničke i socijalno angažovane centre diljem Europe. Jedna je od najaktivnijih kulturnih mreža u Europi koja omogućava aktivnu platformu razmjene, podrške i saradnje između članica te im pruža podršku za interkulturalne razmjene i razumijevanje i promicanje umjetničkih sloboda. Većina članica su centri nastali bottom-up pristupom i lokalnim inicijativama u prenamijenjenim zgradama (npr. industrijske, vojne zgrade) te su danas nosioci kulturnih, umjetničkih i društvenih promjena s važnim naglaskom na razvoj zajednica u kojima se nalaze. TEH mreža okuplja ukupno 109 centara od kojih 77 ima status punopravnih članova, a DC Rojc jedini je punopravni član mreže iz Hrvatske. Mreža trenutno provodi niz velikih evropskih projekata zajedno s raznim partnerima iz cijele Evrope (univerziteti, kulturne institucije, druge evropske mreže itd.), a teme kojima se bavi su kulturno – društveni centri kao tvornice imaginacije, kulturni i kreativni prostori i gradovi – kodizajniramo naše gradove, kreativna ekonomija, društvene inovacije, novi kreativni modeli rada, društveni utiecaj kulturnih prostora i sl.
Članicama mreže omogućuje se niz programa poput organizacijskog razvoja, umjetničke edukacijske platforme, urban labs, start up programa za novonastajuće centre, itd.
DC Rojc član je mreže od 2013. godine, a 2015. godine Irena Boljunčić-Gracin kao predstavnica Rojca ulazi u Upravni odbor TEH mreže. Irena Boljunčić-Gracin dugogodišnji je djelatnica u nezavisnom kulturnom sektoru te je vodila Savez udruga Rojca od 2013.- 2017. godine.
Posljednjih nekoliko godina Irena Boljunčić Gracin provodi Start up program TEH mreže – razvojni program za novonastajuće kulturno društvene centre na području jugoistočne Europe, Ukrajine i Bjelorusije te se bavi modelima razvoja kulturnih i kreativnih prostora, umrežavanjem i njihovim značajem za razvoj društva u cjelini. Na njenu inicijativu prošle godine u Beogradu osnovana je TEH Balkan mreža koju uz Rojc iz Hrvatske čine i centri iz Rumunije, Grčke, Srbije, Makedonije i Kosova.

Fotodokumentarna izložba o mentalnom zdravlju

„Čovjek je čovjek“ naziv je fotodokumentarne izložbe o mentalnom zdravlju sa potpisom Armina Smailovića koja će biti postavljena u periodu od 20. do 24. novembra 2019. godine, u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izložba prikazuje isječke iz života ljudi sa mentalnim poremećajima i šalje poruku da je oporavak moguć ako postoji adekvatna podrška. Izložba je dio kampanje koja u fokus stavlja značaj mentalnog zdravlja i činjenicu da su osobe koje imaju iskustvo mentalnih poremećaja naši susjedi, kolege, saradnici i prijatelji.

Interaktivni dio izložbe, kada će posjetitelji imati priliku da razgovaraju sa osobama čiji su isječci iz života predstavljeni na 74 izložene fotografije i čuju njihove životne priče, održaće se 21. novembra u 18:00 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Izjave za medije predviđene su u 17:45 sati.

30 korisnika i korisnica usluga mentalnog zdravlja iz Bosne i Hercegovine postavlja izložbu zajedno sa fotografom koji je inspiraciju dobio u druženju sa osobljem centara za mentalno zdravlje i članova i članica udruženja za podršku osobama s mentalnim poteškoćama. Među njima su Saša Tošić iz udruženja „Melem“ Baraći, Svjetlana Opačić iz udruženja „Zajedno“ Banja Luka, Haris Džananović iz Udruženja za uzajamnu podršku i pomoć „Dodir“ Sarajevo, Edin Hodžić i Ivan Križanac iz Udruženja građana za podršku osobama u duševnoj nevolji „Most“ Vitez i mnogi drugi.

Iskažite svoju podršku u smanjenju stigme prema problemima mentalnog zdravlja i prenesite životne priče osoba sa mentalnim poremećajima. Termini za intervjue su dostupni 20. i 21. novembra.

Nakon postavke u Historijskom muzeju BiH, izložba će biti dostupna za javnost na online platformama Asocijacije XY (FB stranica AsocijacijaXY i web stranica www.asocijacijaxy.org), kao dio kampanje usmjerene za smanjenje diskriminacije prema osobama sa mentalnim poteškoćama i njihovim porodicama u BiH.

Izložba je organizovana u okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, a pokrovitelj je Ambasada Švicarske u BiH.