Autor: urednik

U oktobru 2023. godine završeno je prvo izdanje „Dramadžiluka“, novog program koji je po prvi put realizovan u okviru 63. izdanja Festivala MESS. Cilj „Dramadžiluk“, u okviru kojeg se izvode scenska čitanja drama, jeste predstavljanje recentnih djela, kreiranje platforme za afirmaciju novih tekstova, povezivanje dramaturga, reditelja i glumaca, te olakšavanje pronalaska tekstova za nove pozorišne produkcije. Na prvom izdanju Dramadžiluka su izvedena scenska čitanja drama “Tama na rubu grada”, autora Darija Bevande (Bosna i Hercegovina) i “Vrat od stakla”, autorice Biljane Srbljanović  (Srbija), a u režiji Ajle Bešić, te “Urotnici” koju potpisuju Igor Štiks I Vladimir Arsenijević (Srbija) i drama  “Posljednji balkanski vampir” makedonskog autora Dejana Dukovskog, u režiji Aleša Kurta.

Direkcija J.U. MES, povodom 2. izdanja Dramadžiluka poziva dramske pisce te sve pozorišne radnike (direktore pozorišta, producente i producentice, glumce i glumice…) da nam pošalju ili predlože dramske tekstove za koje misle da zaslužuju biti predstavljeni kroz scenska čitanja. Rok za dostavu dramskih tekstova je najkasnije 14. juni 2024. godine. Tekstove je potrebno poslati na e-mail adresu: imsirevic@gmail.com. Drame mogu biti na svim regionalnim jezicima, kao i na engleskom jeziku.

Almir Imširević, selektor „Dramadžiluka“, o ovom programu govori naglašavajući važnost uspostavljanja dramskog pisca kao neodvojivog dijela bilo kojeg teatarskog procesa:  „„Dramadžiluk“ je projekat koji će, prije svega, imati svoj značaj u promociji pozorišne umjetnosti, dramskog stvaralaštva i dramadžija/dramskih pisaca. Autori će, konačno, biti stavljeni u zasluženi fokus, pa ćemo motivisati i buduće generacije mladih dramaturga, a zajednici iznova dokazivati važnost – riječi. Kako onih pisanih, tako i izgovorenih, na sceni ili izvan nje. Našim projektom podiže se nivo opšte kulture, a promovišu se vrijedna dramska djela svjetskih autora, ali prije svega domaće stvaralaštvo koje je decenijama zapostavljeno i obezvrijeđeno.“

KO?

Dramadžiluk, u saradnji sa Festivalom MESS.

ŠTA?

Veliki dramski pisac, pedagog i prijatelj Sarajeva, pokojni Goran Stefanovski nas u svojoj „Maloj knjizi zamki“, podsjeća da se drame ne pišu, već prave. A pravljenje bilo čega, pa tako i drama, podrazumijeva zanat, izučavanje materijala, pravila, vježbanje oka i ruke. I baš zbog vjere u zanat i zanatsko, Stefanovski tvrdi  da bi za dramskog pisca, bar onog vještog, ispravniji i poželjniji naziv bio – dramadžija.

Podsjeća nas on na taj turski sufiks, koji je u našim jezicima pustio dubok korijen, a kojim imenujemo nečije umijeće. Pa tako onaj koji je vješt u pravljenju bureka biva buregdžija, odjeću izrađuje abadžija, balugdžija lovi ribu, bičagdžija pravi noževe, bojadžija farba vunu i tkanine, akindžija pljačka u trku, ekmedžija pravi hljeb, zildžija od mesinga pravi zvona i kantare, sajdžija je vješt sa kazaljkama i satnim mehanizmima, a tufegdžija sa puškama. U novije vrijeme, neki poslovni Amerikanci, koji su živjeli od umjetnosti, ali još više (i bolje) od zanata, svoj su posao nazvali filmskom industrijom. Mudri ljudi sa našeg podneblja, koristeći se slobodnim prevodom i turskim sufiksom, filmske umjetnike/zanatlije prozvali su – filmadžijama.

Naše aktivnosti bi se, dakle, sastojale od prikupljanja dramskih tekstova, njihova arhiviranja, te javnom prezentacijom putem javnih čitanja, kao i panel diskusijama, radionicama, predavanjima…

Na red su došle dramadžije!

Sarajevo je poznato po svojim starim zanatima, ali i po ulicama koje i danas nose imena dobijena po dućanima koji se tu nalaze stoljećima i čine identitet ovog grada, njegovu najdublju i najprepoznatljiviju boru. U starom dijelu grada lako ćete pronaći Kazandžiluk, Bravadžiluk, Ćurčiluk, Kundurdžiluk i Kujundžiluk. Od 2023. godine Sarajevo ima i Dramadžiluk.

GDJE?

Dramadžiluk je u stalnom kontaktu sa svojom zajednicom, sa teatrom, institucijama kulture i umjetnicima Evrope i svijeta. Prvi Dramadžiluk, javna čitanja drama i razgovor o dramskoj književnosti, održali smo u Kamernom teatru 55. U budućnosti planiramo svoje aktivnosti vezati i za druga sarajevska pozorišta, ali i za nove lokacije koje bi nam olakšale promociju i omogućile još bolji kontak sa stanovnicima grada, sa poštivaocima umjetnosti, sa pratiocima, prijateljima, sa publikom, sadašnjom i budućom.

Dramski pisci i njihov zanat, decenijama traže prostor u kojem će se smjestiti, biti vidljiviji, razumljiviji, dostupniji, prihvaćeniji… DRAMADŽILUK je to mjesto, prostor susreta sa dramskim stvaralaštvom, sa dramadžijama, njihovim čitaocima/publikom. Tamo će, nadamo se, buduće generacije dramskih pisaca „kucati“ svoje drame, baš kao što se „kuca u saz“.

U vrijeme održavanja Internacionalnog pozorišnog festivala MESS organizovaćemo javna čitanja, te pričati o novim tekstovima, predstavama, o predstavama, aktuelnim temama…

ZAŠTO?

Cilj nam je organizovanje javnih čitanja dramskih tekstova, te promocija teatra i književnosti. Prednost bi, naravno, davali domaćim autorima, a potom i svim onim umjetnicima koji pišu i govore na bliskim im na jezicima. Takođe, našu publiku upoznavali bi i sa savremenom svjetskom dramom, sa najboljim i najvažnijim tekstovima koji čekaju svoje prevode, svoje reditelje, glumce i publiku.

Osim javnih čitanja, koliko bude u našoj moći, želja nam je baviti se i izdavačkom djelatnošću, te na vrijeme prepoznavati nove i važne teatarske autore. Nakon samih čitanja u okrilju DRAMADŽILUKA organizovali bi razgovore, diskusije i predavanja.

 DRAMADŽILUK je projekat koji će, prije svega, imati svoj značaj u promociji pozorišne umjetnosti, dramskog stvaralaštva i dramadžija/dramskih pisaca. Autori će, konačno, biti stavljeni u zasluženi fokus, pa ćemo motivisati i buduće generacije mladih dramaturga, a zajednici iznova dokazivati važnost – riječi. Kako onih pisanih, tako i izgovorenih, na sceni ili izvan nje. Našim projektom podiže se nivo opšte kulture, a promovišu se vrijedna dramska djela svjetskih autora, ali prije svega domaće stvaralaštvo koje je decenijama zapostavljeno i obezvrijeđeno.

DRAMADŽILUK će, nadamo se, biti neizbježna destinacija za „teatarske turiste“ i one koji pozorište smatraju svojom kućom.

KAKO?

Dramadžiluk je tu da motiviše, inicira, ali i da prostor kvalitetnim dramskim autorima, te na taj način utiče i na kompletnu pozorišnu sliku BiH, ali i regije. Naime, cilj nam je da pored javnih čitanja dramskih tekstova, pravimo bazu tekstova, digitalnu biblioteku/tezgu u kojoj bi prezentovali nove rukopise, te omogućili lakšu i bolju komunikaciju između autora i pozorišta. Olakšali bi put od drame do pozorišne scene i to tako što bi dramske tekstove učinili vidljivijim; javna čitanja, baš kao i prezentacija svih pristiglih tekstova, omogućila bi dramaturzima i umjetničkim direktorima da „prepoznaju“ drame i teme za kojima tragaju.

Takođe, javim čitanjima omogućili bi osvajanje prostora za nove, mlade i talentovane rediteljice i reditelje, glumice i glumce, za mnoštvo talentovanih ljudi kojima bi to bila prilika da steknu potrebna iskustva, ali i da se pokažu, i dokažu, pred budućim kolegama, ali i pred publikom. Stvorili bi priliku da ljudi iz struke, pisci, reditelji, direktori pozorišta, glumci, lakše i uspješnije ostvare tako potrebne kontakte, te na taj način poboljšaju pozorišnu kulturu u svojim sredinama. Dramadžiluk će biti mjesto okupljanja, „radna soba“, ali i „prostor razgovora“, „učionica“ i što je najvažnije – biće „izlog“ za nova dramska djela.

Saradnja sa Festivalom MESS, za vrijeme kojeg je predviđeno odvijanje Dramadžiluka, omogućuje kvalitetnu publiku, prisustvo vrhunskih umjetnika, teatarskih stručnjaka, reditelja, kritičara, svih onih kojima je drama i dramsko stvaralaštvo od iznimne važnosti. Pruža nam se prilika da budemo „glasniji“ i prisutniji u javnom prostoru, te da progovorimo o teatru, a to znači o svim temama koje bole i tište ovo i svako slično društvo.

DRAMADŽILUK će postati mjesto na koje se odlazi u potrazi za novim, dobrim i važnim dramama. Na policama naših „tezgi“ imaćemo sve vrijedne savremene dramske tekstove napisane u BiH, regiji, Evropi… Namjera nam je pospješiti izdavačku djelatnost, uticati na prevodilaštvo, te u skorijoj budućnosti, organizovanjem konkursa,

uticati i direktnije na samu dramsku produkciju. Svojim djelovanjem, vjerujemo, uveliko bi pospješili kulturnu sliku grada i države, Sarajevo učinili svojevrsnim dramskim i teatarskim centrom, te u budućnosti postali prepoznatljiva i nezaobilazna destinacija za najbolje dramske pisce, ali i sve teatarske umjetnike.

Almir IMŠIREVIĆ

dramadžija

Human Hands And Analog Machines’ drugi LP Evolucije Zvuka koji će sadržavati 10 pjesama koje su za originalni zvuk i žanr te ostaju vjerni svom stilu ne uklapajući se ni u kakve kalupe npr. techno, industrial, tech-house, progressive, komercijalni edm, nu, electro, disco itd.

Evolucija Zvuka album “Human Hands And Analog Machines” objavio je za hrvatsku izdavačku kuću ACETON. Riječ je elektro duu iz BiH koji elektroničku glazbu izvodi uživo na analognim elektroničkim instrumentima.

Dosljedni analognim elektroničkim instrumentima pa tako i analognom zvuku svaka pjesma je priča za sebe puna osebujnih dionica krenuvši od ritma pa sve preko synthova s vrlo hrabrim slobodoumnim idejama, koje samo vrli i iskusni poznavatelji elektroničke glazbe mogu prepoznati.

Nepredvidivost je prisutna, ali u pozitivnom smislu gdje slušatelja odvodi na putovanje koje nije zasigurno očekivao. Promjene ritmova, tempa, igranje s bojama zvuka ne plašeći se niti jednog trenutka pustiti da vizija a naravno i iskustvo umjetnika bude osnova od koje nema odstupanja. Zvučni bas beat vrlo snažan spaja se s efektima i sekvencirajući grade cijelu priču koju čak slikovito možete zamisliti. Puno je takvih „hrabrih istupa“ da to Evoluciji nisu istupi već sasvim normalan slijed glazbenog toka.

No, vratimo se da ukratko rezimiramo što zapravo krasi ovaj album, a to je zadiranje u sfere u koje rijetki zalaze, poticanje na preslušavanje nekoliko puta i koliko god slušali, svaki put ćete čuti nešto novo i drugačije, ništa računarski u programu, već samo sviranje na elektroničkim instrumentima. Od početaka nastajanja pa do sada nastavili su putem analognog zvuka koji je “živ, pun, zdrav kao čist zrak, kao domaći kruh, kao neprskano voće, kao nepasterizirano mlijeko i masni puter kroz koji prste ronimo, plovidba na valovima koj su modulirani i izvajani jer on to sam od nas traži“. Mogućnosti su nepregledne pa tako i njihova glad za takvom vrstom kreacije je utoljena. Uživajte u glazbi ali i video uradcima koji prate zvuk repetitivnim vizualima koje nadopunjuju cjelokupan, kako su ga oni nazvali electro-art jer, Evolucija Zvuka je umjetnost stvaranja u raznim sferama i na više razina.

U ime života i djela čileanskog kantautora & aktiviste Viktora Hare, Novi Odmetnici – južnoslavenska zajednica kantautorki, kantautora, pjesnika i performerki – snimila je, na stihove književnika Mehmeda Begića, posvetni album“ Iznad tame“.

Četvrti video singl za ovo izdanje (koje je napokon dobilo i svoj fizički oblik) potpisuje jedna od najcjenjenijih hrvatskih kantautorica – Nina Romić. Pjesma je snimana u Zagrebu, u studiju Tomija Novaka, koji je odsvirao kontabas, i autorskom studiju Nemanje Nešića u Novom Sadu.

Nakon vrlo uspješnog debitantskog ostvarenja “Daljine” 2010., Nina Romić je drugim albumom “Ptice” (Aquarius Records) osvojila kritiku diljem Hrvatske i regije te zasjela na većinu top-lista glazbenih ostvarenja za 2012. Uslijedili su hvaljeni i među kritičarima izvrsno prihvaćeni albumi “Stablo” 2014., koji je osvojio prestižnu nominaciju “IMPALA” za najbolji europski album, i “Sloboda” 2018. godine. Godine 2023. objavljuje svoj peti studijski album “Jezero”. Video za pjesmu Santijago sniman je u Zagrebu, režirao ga je Nenad Vukelić. Protagonisti u istome su, osim Nine, kantautori Ivan Škrabe i Miloš Zubac.

Nakon više od 5 godina od osnivanja i raznoraznih turbulencija unutar benda koje uključuju, odlaske članova, trogodišnju pauzu uzrokovanu glavnom viješću iz 2020. godine, obaveze na fakultetu, pa na koncu i raseljavnje preostalih članova benda po evropskim provincijama sarajevski alt punk bend “Individua” objavljuje svoj prvi singl i spot pod nazivom “Diskoteka”.

Potpuno neočekivano, ali sa puno žara, bend se okuplja ponovno u toku ljeta 2023 godine u Sarajevu prilikom čega nastaju neke nove pjesme) i inicijalni planovi oko snimanja prvog singla i spota, a kako se nadaju iz benda uskoro i albuma. Ovaj bend, koja već polako dobija status Halleyjevog kometa, budući da svira samo kada se svi potrebni dijelovi zadese u Sarajevu, čine: Darin Ramić Mazalović (šta svira) Muris Sladić (šta svira ) i Natanijel Latal (bubnjar).

U Diskoteci, pratimo bezimenog protagonistu, čije se opiranje životnim promjenama prikazuje kroz promjenu kafane u novo, nepoznato mjesto, gdje omladina vrvi i život se rađa. Titularna Diskoteka je ovo stanje uma, materijalizovano. Tekst potpisuje Darin R.M. Muzika i aranžman su produkt jam sesija benda i potiču od veoma pokretne i inovativne bas linije koju je osmislio također tekstopisac.

Pjesma je snimana u SpaceEcho studiju, pod profesionalnim vodstvom ton majstora Kemala Sulejmanovića. Mix i mastering pjesme je rađen u muzičkom studiju Antika, pod budnim okom i uhom Hamdije Salihbegovića i Nedžada Merdžanovića.

Sam spot, kao i pjesma, je isključivo autorski rad članova benda, prvenstveno režisera i scenariste Darina R. M., ali i drugih prijatelja ovog vokalno instrumentalnog sastava, od kojih treba spomenuti asistenta režije i kamermana Tina Požarnika, te glavnog glumca Demijana Ćatića, mnogobrojne statiste koji su pro bono učestvovali u snimanju spota. Color grading za spot je  radio Belgijanac Arthur Zwartjes, diplomirani režiser.

“Diskoteka” je ujedno i najava za debitantski album, čije je lansiranje na muzičku scenu planirano u drugoj polovici 2024. godine.

Audio-vizuelno-literarni pokret “Individua” se sa ovim autorskim projektom, ali i mnogim koji slijede u budućnosti, želi predstaviti kao ozbiljan član mlade scene i pokazati da je moguće razbijati ustaljene radne šablone i na koncu dana biti i više od samo benda.

Izdavačka kuća Buybook će se pridružiti velikim svjetskim izdavačima i u srijedu, 6. marta, objaviti posljednji roman nobelovca G. G. Marqueza, „Vidimo se u augustu”.

Gabriel García Márquez  rođen je 6. marta 1927. u Aracataci, selu na atlantskoj obali Kolumbije. S dvadeset godina objavio je svoju prvu priču, sljedeće godine počeo se baviti novinarstvom, a Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1982. Više od pola stoljeća bavio se tim dvjema profesijama, očaran “gorkim šarmom pisaće mašine”. Smatra se najistaknutijim predstavnikom “magijskog realizma”, a uvijek je tvrdio: “U mojim romanima ne postoji nijedan redak koji nije zasnovan na stvarnosti.” Tokom svoje karijere ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti, naročito kultnim romanima „Sto godina samoće” i „Ljubav u doba kolere”. Konačno, tvorac je jednog od najbogatijih pripovjedačkih svjetova koje je španski jezik podario 20. stoljeću. Preminuo je u Ciudad de Méxicu 17. aprila 2014.

„Vidimo se u augustu” oda je životu i meditacija o slobodi, kajanju, samospoznaji i misterijama ljubavi – neočekivani dar jednog od najvećih pisaca koje je svijet ikada upoznao.

Svakog augusta Ana Magdalena Bach odlazi na karipski otok kako bi položila cvijeće na majčin grob. Sretno udana sredovječna žena nema razloga bježati od života koji je stvorila sa svojim suprugom i djecom. Ipak, 16. august – trajekt, taksi, buket gladiola i hotel – postaje ritual koji u njoj budi neodoljiv poriv da se jednom godišnje preobrati u drugu ženu, da istraži vlastitu seksualnost i ispita nemir koji tinja u njenom srcu.

Za najbrže kupce u sarajevskoj (Radićeva 4) i tuzlanskoj (TC Mercator) knjižari Buybook pripremili smo prigodne poklone.

*Knjigu je do 6. marta moguće naručiti u pretprodaji po specijalnoj cijeni: https://buybook.ba/proizvod/vidimo-se-u-augustu-5897

Uz podršku Vlade Švicarske, predstava „Gidionov čvor“ u režiji Selme Alispahić ima svoju bosanskohercegovačku turneju. Predstava je do sada, u okviru ovog projekta, imala 5 izvođenja u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Mostaru. Sljedeće gostovanje ove predstave bit će održano u subotu, 24. februara u Kulturnom centru Trebinje u Trebinju.

 U maju ove godine u Pozorištu mladih Sarajevo održana je premijera predstave „Gidionov čvor“. U pitanju je projekat realizovan u koprodukciji Scene MESS, Pozorišta mladih Sarajevo i Udruženja „Intermezzo“. Ova predstava se bavi gorućim pitanjima i problemima koji se tiču školskog sistema, slobode izražavanja, vršnjačkog nasilja, kreativne slobode, utjecaja nastavnika, uloge roditelja, odgovornosti i jednih i drugih.

Ekipa predstave obraća se svima sa željom da potakne čitavu zajednicu, roditelje i prosvjetne radnike da se ozbiljnije pozabave problemom vršnjačkog nasilja te da razgovorima sa djecom pokušaju prevenirati potencijalne probleme. Za svaku predstavu bit će napravljena anketa čiji cilj je da učenici podijele svoja iskustva o vršnjačkom nasilju, bilo da su bili svjedoci istoga ili da su ga sami doživjeli.

U predstavi „Gidionov čvor“ igraju: Selma Alispahić i Helena Vuković.

Muziku za predstavu je radio Zoran Predin, dramaturg predstave je Adnan Lugonić, a za kostimografiju i scenografiju zadužena je Edna Slipčević. Rediteljica predstave je Selma Alispahić.

Sve aktivnosti J.U. MES možete pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS.

Projekat “Radionica za mlade violončeliste”, koji je okupio talentovane učenike i studente violončela u ansambl “Cellissimo”, završava koncertom u Zenici. Koncert će se održati 25. februara u sklopu obilježavanja 74. godišnjice rada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.
Učenici i studenti violončela iz Srednje muzičke škole “Sarajevo”, Srednje muzičke škole “Zenica”, Osnovne muzičke škole “Mladen Pozajić” i Muzičke akademije u Sarajevu će se predstaviti na ovom koncertu.
Cilj projekta “Radionica za mlade violončeliste” je da uspostavi veze među mladim talentima iz muzičkih škola i akademija širom Bosne i Hercegovine, omogućavajući im da se međusobno upoznaju, razmjenjuju iskustva i zajedno uče. Ovaj projekat ima značajan uticaj na kulturni razvoj zemlje, te promoviše saradnju, umrežavanje i kontinuirano učenje, što je od suštinskog značaja kako na ličnom, tako i na profesionalnom nivou.
Kroz projekat, učenici i studenti su imali priliku da pripreme solo repertoar koji će izvesti na koncertima, uz podršku svojih profesorica Anele Dervišević, Dijane Pelidija i Belme Alić.

DETALJI KONCERTA
Datum: 25. februar
Vrijeme: 13:00

Lokacija: Hinterbina Bosanskog narodnog pozorišta Zenica

Ansambl “Cellissimo” čine:

• Ajna Bučo
• Iman Đipa
• Petra Žontar
• Naida Huseinagić
• Hanad Ekinović
• Eva Čalija
• Lara Halvadžija
• Kanita Mekić
  Klavir: Maja Ačkar

Projekat “Cellissimo” podržan je od strane Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade
Kantona Sarajevo.

Otvaranje izložbe slika Roberta Paulette, Senza titolo desiće se u petak 23. februara 2024. u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Izložba se realizira u saradnji sa Festivalom “Sarajevska zima” i Gradom Pula.

Robert Pauletta, Senza Titolo

23.2.-13.3.2024.

Senza titolo, trenutno poslijednja autorova serija na izvjestan način stilski i duhovno predstavlja trandescentalnu nadogradnju njegovih mnogih i raznolikih gotovo kaleidoskopskih mijena.

Na površini ovih slika nižu se precizno strukturirane geometrijske kompozicije intenzivnog kolorističkog kontrapostiranja, odnosno blagog nijansiranja pravilno raspoređenih elemenata.

Te slike ne ostavljaju nimalo mjesta ikakvoj asocijativnosti, naraciji ili literarnosti već postaju jedinstvenim značenjskim objektima apstraktno konstruktivističke provenijencije. Autor ne slika samo na platnu već i na stražnjoj površini velikih (100×92 cm) drvenih kutija u kakve obično pakiramo umjetnička djela.

Bojana pozadina kao i geometrijski likovi svoj život na taj način započinju ili završavaju na rubovima objekta, odnosno odstupaju od središnje en-face površine, čime umjetnik ne ostavlja mjesta ičemu što nije u sustavu slikanih kompozicija. Ti objekti djeluju vizualno snažno, estetski zaokruženo, promišljeno i impozantno, podsjećajući nas na zaboravljeni jezik moderne koji je težio progresivnom, intelektualnom i inovativnom umjetničkom kontekstu.

Biografija:

Pulski slikar Robert Pauletta slikar je rođen je 2. veljače 1961.

Srednju umjetničku školu pod voditeljstvom Ivana Obrovca pohađa u Puli.

Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1985. godine u klasi prof. Ferdinanda Kulmera.

Od 1983. do 1985. surađuje u atelijeru Ede Murtića.

godine jedan je od osnivča HDLU Pule, kasnije HDLU Istre.

Od 1991.- 2003. radi kao profesor na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli; jedan je od osnivača te škole.

2003-2009. umjetnički je voditelj MMC LUKA gdje priređuje niz kulturnih zbivanja.

2007. u izdanju HDLU-Istre izlazi monografija o umjetnikovom radu.

2009. postaje član HZSU–a. i posvećuje se isključivi profesionalnom umjetničkom radu.

2013. osniva Umjetničku organizaciju Robot, te s kolegama pokreće rad galerije POOLA.

Sudjelovao je na mnogobrojnim skupnim izložbama i bijenalima. Samostalno je izlagao 100-tinjak puta u glasovitim galerijama i muzejima Hrvatske i inozemstva.

Umjetnik je za svoj rad više puta nagrađivan, a njegovi su radovi uvršteni u nacionalne i privatne kolekcije.

paulettart.hr

Koncert mladih violončelista ansambla “Cellissimo” u Sarajevu, zakazan je za srijedu, 21. februara 2024. godine , u Koncertnoj dvorani “Cvjetko Rihtman” (Josipa Stadlera 1, Sarajevo)sa početkom u 18h

Koncert se organizira uz podršku Ministarstva nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo.

Projekat “Radionica za mlade violončeliste”, koji je okupio talentovane učenike i studente violončela u ansambl “Cellissimo”, kulminira koncertom u Sarajevu. Koncert, zakazan za 21. februar, obećava izvanredno muzičko iskustvo. Na koncertu će se predstaviti učenici i studenti violončela iz Srednje muzičke škole “Sarajevo”, Srednje muzičke škole “Zenica”, Osnovne muzičke škole “Mladen Pozajić” i Muzičke akademije u Sarajevu.
Projekat “Radionica za mlade violončeliste” uspostavlja veze između mladih iz muzičkih škola i akademije iz Bosne i Hercegovine kako bi se međusobno upoznali, razmjenjivali iskustva i zajedno učili. Ovaj projekat pridonosi kulturnom razvoju Kantona Sarajevo i cijele zemlje.
Kroz njega se planira razvijanje saradnje, umrežavanja i učenja od drugih, što je od suštinskog značaja kako na ličnom, tako i na profesionalnom nivou. U okviru projekta, učenici i studenti su imali priliku pripremiti solo repertoar koji će izvesti na koncertima uz podršku svojih profesorica Anele Dervišević, Dijane Pelidija i Belme Alić.

Ulaz na koncert je besplatan za sve prisutne.

U prilogu su propratni vizuali i saopštenje za javnost .

Radujemo se Vašem dolasku.