Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Krešimir Mišak, poznati novinar, urednik i voditelj emisije „Na rubu znanosti“ na HRT-u, održat će predavanje u Joga studiju MERU u subotu, 10. februara sa početkom u 19 sati. Ovom prilikom, Mišak će govoriti o budućnosti objašnjavajući pojam transhumanizma, a razgovor sa njim vodit će doktor organizacijskih nauka, prof. Domagoj Nikolić.
„Radujem se Sarajevu i svojoj sarajevskoj publici. Siguran sam da ćemo kao i uvijek, rezonirati i ući u srž teme. A šta nam budućnost donosi, svjedočit ćemo! “, istakao je Krešimir Mišak.
„Dovođenjem Krešimira Miška u Sarajevo slijedimo našu misiju da u vremenu negativnosti, profanizacije društvenih vrijednosti i nedostatku smisla, kreiramo sadržaje koji našim sugrađanima donose uvide u druge perspektive. Pozivamo sugrađane da nam se pridruže i aktivno učestvuju u diskusiji“, naglašeno je iz Udruženja Meru.
Nakon subotnjeg predavanja, Meruanci organizuju i stand-up nastup poznatog sarajevskog komičara Marka Puljiza u nedjelju 11. februara u 19 sati. Puljiz koji već 10 godina živi u Podgorici gdje stvara domaću stand-up scenu, izvest će nastup „Ubijeđen u besmislu“ u kojem oštro secira i defragmentira sve naše sociološke fenomene i autodestruktivne stavove na ljekovito urnebesan način.
Rezervacije ulaznica su također moguće pozivom na 061 183 390 ili putem emaila ajlameru@gmail.com. Putem ovih kontakata možete dobiti i sve dodatne informacije i odgovore na pitanja.
Krešimir Mišak (Zagreb, 1972.) hrvatski je novinar koji se bavi graničnim područjima ljudskog znanja, rock-glazbenik te pisac znanstvene fantastike. Od 1988. radi u Obrazovnom i dječjem programu Hrvatskog radija, a od 2002. na Hrvatskoj televiziji uređuje i vodi emisiju „Na rubu znanosti“. Za svoje znanstvenofantastične priče dva puta je dobio nagradu SFERA. Autor je devet knjiga, a s grupom Hakuna Matata izdao je pet albuma.
Doktor ekonomije, pustolov i pisac. prof. Domagoj Nikolić je velika, raskošna krošnja, stanište idejama, orijentir proplancima, vodilja dolinama, kućište letačima, skrovište mnogima, odmorište, izvorište, kaže prof. Anis H. Bajrektarević u predgovoru knjige g. Nikolića: Metafizika geopolitike.
Marko Puljiz, predstavnik je nove škole sarajevskog humora, a u Podgorici je jedan od osnivača crnogorske scene stand up komedije. Titulu najboljeg stand up komičara amatera osvojio je 2013. godine u Sarajevu, nakon čega redovno nastupa po mnogim klubovima, teatrima i dvoranama.
Otvaranje izložbe skulptura i slika Aleksandre Kokotović, VID’ MU GLAVE: UDUBLJIVANJE U SLOŽENOST LJUDSKOG ŽIVOTA u srijedu 07. februara 2024. u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.
Ova eklektična izložba služi kao dirljiva refleksija o zamršenosti ljudskog postojanja i našem dubokom odnosu sa prirodnim svijetom. Metalne skulpture nekonvencionalnih ljudskih glava simbolizuju višestruku prirodu naše svijesti, pri čemu svaka glava predstavlja jedinstveni aspekt ljudskog iskustva. Slike na platnu, lanu i juti sa svojim kompleksnim prikazom glava, pružaju vizuelno istraživanje zamršene tapiserije misli, emocija i identiteta koji nas definišu.
Nasuprot tome, apstraktne skulpture metalnog drveća uvode apstraktnu perspektivu, izazivajući gledaoce da razmišljaju o suštini samog života. Oni evociraju ideju da, kao što drveće stoji kao nijemi svijedok protoka vremena, naša ljudska iskustva su protkana širim ritmovima prirode.
Spajanjem ovih naizgled različitih elemenata, izložba nas podstiče da razmislimo o dubokim vezama između naših unutrašnjih svijetova i šireg univerzuma. Poziva gledaoce da krenu na putovanje samootkrivanja i ekološke svijesti, na kraju podvlačeći duboko ukorenjenu harmoniju između čovječanstva i prirodnog carstva.
BIOGRAFIJA
Aleksandra Kokotović je rođena u Sarajevu.
Diplomirala je na Accademia del Lusso. Član je ULUS-a i ULUBIH-a.
Priredila je 48. samostalnih izložbi i učestvovala na 90 kolektivnih izložbi po Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj, Engeskoj, Libanu, Egiptu, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Jordanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Albaniji, Litvaniji, Bugarskoj, Bangladešu, Sjevernoj Makedoniji, Maldivima…
Predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na velikoj međunarodnoj izložbi “Each for Equal – Art Connects Women”, u Dubaiju, od 3. – 31. marta 2020. godine, na kojoj je učestvovalo 100 umjetnica iz 100 različitih zemalja svijeta.
Izabrana je od strane JAA, Jacksonville Aviation Arts and Culture Program, da samostalno izlaže na internacionalnom aerodromu u Džeksonvilu, na Floridi (koji je CNN izabrao za najbolji aerodrom u USA zbog umjetnosti), u sklopu Haskell galerije, u saradnji sa Muzejom moderne umjetnosti Jacksonville, od aprila do oktobra prošle 2022. godine.
Aleksandrini radovi dio su privatnih i javnih kolekcija širom svijeta.
Četvrti roman kanadsko-američke autorice Ruth Ozeki naslova Knjiga oblika i praznine bez ikakvoga pretjeranog uljepšavanja i bez oklijevanja govori o odrastanju, tuzi, nemoći, mentalnim izazovima i društvenome padu, čime privlači čitatelje svih uzrasta, stvarajući književno iskustvo koje nadilazi generacijske granice.
Što biste rekli da vam se iznenada obrati tenisica? Ili pak staklena kugla? Upravo se s time suočava trinaestogodišnji Benny Oh nakon nenadane smrti oca. Svakodnevni predmeti iz njegove okoline odjednom zveče, brbljaju, žale se. Dok neki samo traže pažnju i suosjećanje, drugi ga čak dovode u nevolje. Na početku romana u retrospektivi saznajemo vrlo toplu priču o Bennyjevoj nekoć vrlo sretnoj obitelji, obitelji koja se pretvorila samo u sjećanje. Protagonista prate i opsjedaju riječi i zvukovi, a majka Annabelle, pak, u svojoj tuzi postaje sakupljačica te sebe i sina uzaludno pokušava utješiti bespotrebnim kupovinama. Ona se ne može odreći stvari, dok Benny ne može utihnuti glasove. Na koncu njihova prljava kuća završi pretrpana smećem i stvarima i protagonist se nađe na psihijatrijskome odjelu gdje mu se jedna za drugom lijepe razne dijagnoze te mijenjaju popratne terapije.
Četvrti roman kanadsko-američke autorice Ruth Ozeki naslova Knjiga oblika i praznine bez ikakvoga pretjeranog uljepšavanja i bez oklijevanja govori o odrastanju, tuzi, nemoći, mentalnim izazovima i društvenome padu, čime privlači čitatelje svih uzrasta, stvarajući književno iskustvo koje nadilazi generacijske granice. U ovome romanu sve posjeduje svoj jezik, sve je sačinjeno od riječi koje pišu Bennyjevu knjigu života.
Roman je prožet humorom i dosjetljivosti, jezično-glazbenim poigravanjima s apsurdom, ali i optimizmom te suptilnim parodijama, a upravo je glavna karakteristika ovoga romana višeglasje. Tako nam se, usred šarolikog kolaža koji tvori ovaj roman, ponekad javlja Benny u prvome licu, a ponekad s nama razgovara i sama knjiga koja ima itekako izraženu ćud. S Bennyjem razgovaraju i druge knjige, ne samo ova koju držimo u rukama. On se najbolje osjeća u knjižnici u kojoj vrijeme provodi čitajući Borgesa i družeći se s marginalcima. Očara ga mlada beskućnica Alef koja obožava Waltera Benjamina i posvuda sa sobom nosi nebinarnog tvora po imenu PAZ. Uz nju, zbliži se i sa Slavojem Bocarom, starim pijancem u invalidskim kolicima koji tvrdi da je slavni slovenski pjesnik i provodnik istine o stvarima. Roman kao da briše granice između stvarnosti i mašte, osobito kada su u pitanju vrlo osebujni likovi. Doima se da likovi u romanu plove svijetom izgrađenom na idejama dok zajedno doživljavaju pomalo nestvarne avanture. Voze se kombijem gradom, istražuju prostorije u knjižnici, traže materijal za čitanje i papire za pisanje vlastitih priča. Benny se u tim zajedničkim trenutcima skriva od onoga stvarnijeg svijeta i vlastitih glasova. Djevojka Alef protagonistu ovoga romana pokazuje svijet u kojemu ima mjesta i za ranjivost i za neobičnosti, a pitanja poput što je stvarno i što je normalno provlače se svakim retkom ovoga romana. Naposlijetku, što je, u njegovome životu kako je ovdje predstavljen, uopće stvarno? Je li i cijela njegova krhka zavjera protiv stvarnosti uopće stvarna? Za autoricu Ruth Ozeki, zen budistkinju, možda je odgovor da jedino prolaznost može biti stalna.
Muzej ratnog djetinjstva (MRD) raspisuje konkurs za stipendiju “Lejla Hairlahović-Hušić” koja se dodjeljuje jednom godišnje kandidatkinji ili kandidatu u spomen na prerano preminulu istraživačicu MRD-a. Inspirisani Lejlinim uvjerenjem da je obrazovanje temelj društva, stipendiju smo osnovali s ciljem podrške istraživačicama i istraživačima. Stipendiju dodjeljujemo u saradnji sa Fondacijom “Lejla Hairlahović-Hušić”. Vrijednost stipendije za 2024. godinu iznosi 3.000,00 KM i dodjeljuje se jednokratno. Na konkurs se mogu prijaviti doktorantice i doktoranti državljani Bosne i Hercegovine ili strani državljani koji istražuju na prostoru Bosne i Hercegovine, a koji rade istraživanja iz oblasti antropologije, arheologije, psihologije, pedagogije, historije, sociologije, lingvistike, književnosti, filozofije, historije umjetnosti, prava, politologije i žurnalistike. Ugovorom će biti precizirano dostavljanje dokaza o realizovanom istraživanju. Utrošak sredstava dodijeljene stipendije neće biti potrebno pravdati. Odluku o dodjeli stipendije donosi stručni žiri koji imenuje Muzej ratnog djetinjstva. Svoju prijavu sa naznakom “Prijava za stipendiju Lejla Hairlahović-Hušić” pošaljite do 16. februara
na info@warchildhood.org. Uz vlastite kontakt podatke, potrebno je priložiti sljedeće: Kratki sažetak/prijedlog istraživačkog projekta za koji biste kao poticaj iskoristili stipendiju (do 3.000 znakova); Profesionalnu biografiju; Jednu akademsku preporuku. Stipendija će biti dodijeljena do kraja februara 2024. godine kada će biti objavljeno ime dobitnice ili dobitnika. Za sve upite možete nam se obratiti na info@warchildhood.org do 12. februara 2024. godine.
Lejla Hairlahović-Hušić je rođena 1983. godine u Cazinu. Diplomirala je engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Tuzli i dobitnica je Srebrene i Bronzane plakete Sveučilišta u Tuzli.
Postdiplomski studij završila je u Sarajevu u Centru za interdisciplinarne studije, a doktorske studije završava na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu.
Bila je članica Hrvatskog etnološkog društva, istraživačica u Muzeju ratnog djetinjstva i Memorijalnog centra Srebrenica, profesorica engleskog jezika, te saradnica mnogih novinskih agencija.
Radila je u obrazovanju i za obrazovanje koje je bilo njena najveća ljubav.
Prije tačno 40 godina, Sarajevo, a sa njim i cijeli region, bilo je centar sportskog svijeta. Te daleke 1984. godine u ovom gradu su održane Zimske Olimpijske igre. U čast ovog velikog jubileja, organizacija EXIT, zajedno sa sarajevskom organizacijom Garden of Dreams, sa zadovoljstvom predstavlja najnoviji dodatak svojoj festivalskoj porodici – Unity84 Festival!
Postavljen 2. i 3. marta, festival će preko dana biti održan na olimpijskoj planini Bjelašnici, dok centralni događaj u subotu, 2. marta u Domu Mladih predvode svjetske zvijezde elektronske muzike Hot Since 82 i Lee Burridge.
Kao jedan od simbola zajedništva nastupit će i vodeći sarajevski dvojac After Affair, vunderkind srbijanske i regionalne scene Lanna, kao i brojni DJ-evi iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara.
Kao i dosadašnji poduhvati Exitove festivalske porodice, i najnoviji događaj biće proslava jedinstva, raznolikosti i vječnog duha muzike. Tim povodom, Dušan Kovačević, osnivač i direktor EXIT festivalske grupacije, izjavio je sljedeće: „Exitovi događaji sa sobom uvek nose ideju zajedništva i ne postoji bolje mesto da pošaljemo poruku mira i jedinstva nego upravo iz srca regiona tokom ovog značajnog jubileja, i to u trenutku kada je ono svetu potrebno više nego ikad. Smatram da Unity84 u Sarajevu okruženom olimpijskim planinama, kroz partnerstvo Exita i Garden Of Dreams, ima jedinstven potencijal da postane globalno prepoznatljiv zimski muzički festival”.
Kao jedan od rijetkih velikih evropskih gradova koji na pola sata od samog srca grada ima poznata i dobro uređena skijališta, Sarajevo pruža bezbroj mogućnosti za jedinstvenu kombinaciju sportskih i muzičkih dešavanja. Povodom novog festivala oglasio se i Renad Čelik, suosnivač Garden of Dreams, koji je rekao: „Od samog početka, jedan od ciljeva Garden of Dreams organizacije je bilo unapređenje bosanskohercegovačke scene, te smo sa tom idejom već nekoliko puta ostvarili uspješnu saradnju sa Exitom i stavili Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na svjetsku mapu događaja. Sa ovim festivalom ćemo dodatno istaći prirodni potencijal i osnažiti turističko-ekonomski sektor, kako grada Sarajeva, tako i države, a ujedno i zvanično postati dio EXIT zajednice”.
Prije 40 godina Sarajevo je, kroz Zimske Olimpijske igre, bilo simbol za zajedništvo, pozitivnu energiju, druženje i fair-play takmičenje. Unity84 Festival biće prilika da se ponovo oživi taj duh i da se, kroz muziku, ali i brojne prateće događaje, oda počast bogatoj istoriji i značenju ovog jubileja za cijeli Balkan.
Baš kao što su Exitovi prethodni festivali spajali muziku, kulturu i društveni aktivizam, Unity84 je spreman da izgradi svoj jedinstveni identitet. Festival će biti svojevrsna raskrsnica za ljude različitog porijekla, koji će se simbolično okupiti na Bjelašnici i u Domu mladih kako bi učestvovali u zajedničkom iskustvu koje prevazilazi granice.
Sjajno zimsko festivalsko iskustvo obećava i odličan muzički program. Tako će na festivalu, preko dana 2. i 3. marta, u jedinstvenom okruženju prelijepe Bjelašnice, dobra muzika biti odlično zagrijavanje za Dom mladih. Tu će, kao sjajna lokalna DJ podrška, nastupiti Adnoir, Andrej Jelić, Calkins, Coem, Davor B, Eela, Fedja Knajdl, Jassa, Nebs Jack, Nemesia.
Na centralni događaj u subotu, 2. marta u Dom Mladih stižu Hot Since 82, legendarni Lee Burridge, poznatiDJ duo After Affair i mlada i talentovana Lanna.
Hot Since 82 poznat je kao miljenik publike na ovim prostorima.Ovaj dobitnik prestižne DJ nagrade u kategoriji „Najbolji tech house DJ” višestruko je nominovan za različita priznanja u sferi elektronske muzike. Njegovu karijeru obilježili su brojni hitovi poput „Buggin’“ i „Like You“. Nedavno je fanove obradovao novom trakom pod nazivom „Never Enough” u saradnji sa Us Two i Paige Cavell, koja obećava da će publiku u Domu mladih podići na noge, baš kao i njegov nezaboravniprošlogodišnji nastup na Exitu.
Legendarni engleski maestro Lee Burridge tvorac je možda i najpopularnijeg zvuka na današnjoj muzičkoj sceni koji spaja house, techno i progressive. Zajedno sa Sashom i Craigom Richardsom činio je grupu Tyrant, a trenutno je jedan od najuticajnijih DJ-eva.
Njegov serijal „All Day I Dream“ jedan je od najpoznatijih u svijetu elektronske muzike.
U Domu mladih će, u okviru Unity84 festivala, nastupiti i DJ duo After Affair, koji je prepoznatljiv i po organizovanju serijala događaja Garden Of Dreams. U veoma kratkom periodu ovaj dvojac je izašao iz lokalnih okvira, što je i ozvaničeno dodjelom Ambasador nagrade za regionalnog DJ-a godine.
Mlada Lanna je prva predstavnica EXIT Echosystem Music & Talent Office-a, sveobuhvatnog centra za razvoj svjetskih muzičkih zvijezda, za čiju karijeru je zadužena Maria May, poznata i kao agentica Davida Guette. Proboj ka zvijezdama započela je kao najmlađa učesnica u istoriji EXIT festivala, do sada je već dijelila binu sa nekim od najvećih svjetskih muzičkih zvijezda, kao što su Paul Kalkbrenner, Nina Kraviz, Amelie Lens, Indira Paganotto, Tijana T i drugi, a saradnja sa poznatim britanskim producentom Sebastianom Haasom donela joj je titulu najmlađeg producenta koji se našao na Beatportovoj Top 100 Progressive-House listi!
Nakon ove velike žurke,sutradan, 3. marta, publiku očekuje i afterparti na Bjelašnici, a lokacija i program samog aftera biće naknadno objavljeni.
Vrijeme je za veliko okupljanje uz koje će započeti tradicija vječne ljubavi, mira i jedinstva i, kroz Unity84 Festival, biti odata počast ovom velikom jubileju!
Prodaja ulaznica za Unity84 Festival počinje u ponedeljak, 5. februara, u 12h, na svim prodajnim mjestima www.kupikartu.ba i online po promo cijeni od 25 KM.
ZEOS eko-sistem je osigurao nabavku jednog velikog kontejnera za e-otpad, koji je postavljen u saradnji sa našim partnerom i ovlaštenim sakupljačem za e-otpad Ladanušić čistoća d.o.o.
Kolege iz kompanije Ladanušić čistoća d.o.o. omogućili su besplatno odlaganje svih kategorija e-otpada (aparata koji su radili na struju ili baterije) u okviru njihove lokacije, a kontejner će se od danas moći pronaći i na interaktivnoj karti cjelokupno postavljene infrastrukture na www.zeos.ba
“Obavještavamo vas da od sada možete svoj elektronski i električni otpad besplatno odložiti u namjenski kontejner koji se nalazi u krugu našega poduzeća na adresi Oluja 1, Rakitno, svakim radnim danom od 8 do 15 sati. Molimo da se pri dolasku obvezno javite našim djelatnicima. Odložiti možete sve uređaje koji su radili na struju ili baterije (TV, mobitel, laptop, kompjuter, veš mašinu, kućanske aparate, alate…) i isti će biti proslijeđeni na daljnju obradu i reciklažu. Ova usluga omogućena je u suradnji s prvim ovlaštenim operaterom za e-otpad u FBiH, društvom ZEOS eko-sistem d.o.o. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na 039 695 200 ili na putem emaila na info@ladanusic.ba.“ Istaknuli su iz kompanije Ladanušić čistoća d.o.o.
Postavljena infrastruktura je jedna od 800 komada infrastrukture postavljene u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime se značajno širi mreža sakupljanja sada u Općini Posušje i Zapadnohercegovačkom kantonu.
Ponosni smo na još jednu kvalitetnu saradnju i veliki korak u oblasti zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini.
„Željela sam napisati roman o tome koliko je teško razlikovati istinu od laži i suprotstaviti se zlu. Željela sam pokazati kako određeni izbori, koji se posmatraču čine jednostavnim, mogu biti nejasni i nepremostivi. Na kraju, zbog same sebe željela sam objasniti zašto se takve stvari dešavaju i zašto se s njima teško suočiti.” — Buybookova urednica Ena Hasečić razgovarala je s češkom autoricom Alenom Mornštajnovom povodom objavljivanja njenog najnovijeg romana Šuma u kući na bosanskom jeziku. Intervju je kao i roman s češkog prevela Ljiljana Halilović.
Vaša prethodna djela – poput romana Hana – društveno su angažovana i smještena u određeni historijski kontekst. Zašto ste se odlučili za pisanje ovakvog romana koji se i stilski razlikuje od vaših prethodnih, mnogo je sažetiji, a i kao takav je u kratkom vremenom periodu postao veoma popularan, otvorio mnoga pitanja te u neku ruku postao kontroverzan.
Željela sam napisati knjigu o tome odakle potiče ono loše u nama. Šuma u kući knjiga je o zlu, o tome koliko je teško otkriti zlo, a još teže – ali ne i nemoguće – odbraniti se od njega.
U pravu ste da je ovo moj najsažetiji roman, a vrijeme i mjesto u kojem je smješten nije naglašeno, jer ništa od toga nije suštinski bitno. Ono što se događa u knjizi moglo bi se dogoditi – i, nažalost, događa se – u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Ujedno, ovo je i knjiga o lažima koje to zlo stvara. U češkom izdanju, čak i unutrašnja korica knjige ukazuje na laž. Originalni naziv knjige, Les v domě, promijenjen je u Lež v domě, tako da čitalac zna s čime će se susresti u knjizi. Igra riječi LES (šuma) i LEŽ (laž) je, nažalost, jedna od stvari koje se obično izgube u prevodu.
Kakvu god knjigu da pišem – porodičnu sagu, historijsku dramu, alternativnu historiju ili psihološki roman, uvijek mi je u fokusu porodica. Porodica je mjesto odakle svi stupamo u vanjski svijet, mjesto koje nas do izvjesne mjere formira i određuje kakvi smo, kako uspijevamo da se snađemo u vanjskom svijetu. Mnogo je teže nositi se s onim što nas u životu snađe ako nemamo čvrstu podršku porodice, ako nam bližnji nisu oslonac nego, naprotiv, oni koji nas povređuju. Ova misao nije nova niti predstavlja neko otkriće, ali ipak izaziva to što pominjete u svom pitanju: kontroverze i neprestanu diskusiju između ostalog o tome da li knjiga povređuje ljude koji su nešto slično doživjeli. Čudno je da nikome ne smetaju detektivski romani, trileri, horori gdje se svaki čas neko ranjava i ubija i gdje teku potoci krvi, ali smeta im knjiga u kojoj se pojedinac trudi da prekine lanac zla.
Kada govorimo o likovima u romanu, zanimljivo pitanje je kojeg od njih je bilo najteže i najinteresantnije oblikovati? Da li je to djevojčica iz čije perspektive čitamo roman? Majka koja je cijeli život bila ovisna o drugima i nikada se u nije u potpunosti pronašla i ostvarila? Ili možda baka i djed čije ponašanje do kraja romana ne uspijevamo opravdati?
Meni je najinteresantniji lik u romanu majka. U jednom trenutku sam se bavila mišlju da joj dam glas, da i ona bude pripovjedačica dijela priče kako bi objasnila svoje motive i pogled na cjelokupnu situaciju, ali sam onda shvatila da bi to narušilo pomenutu jezgrovitost knjige te odvratilo pažnju od glavne junakinje.
Jako me iznenadilo što mnogi čitaoci duboko mrze i osuđuju junakinjinu baku, a djeda gotovo da izostavljaju. To mi je bilo veoma šokantno. Svakako, baka je snosila svoj dio krivice, ali je istovremeno bila jedina koja je barem malo vodila računa o djevojčici. Iz literature koju sam proučavala, spoznala sam da je i ona bila žrtva, da se ponašala po obrascu po kojem se ljudi u njenoj situaciji ponašaju. Što je, naravno, ne opravdava. Mogla je i trebala biti ta koja će zaustaviti zlo, ali to ipak nije učinila.
U trenutku kada glavna junakinja progovara o svemu što se događalo u njenom djetinjstvu i o događajima koji su joj promijenili život, ništa značajno se ne događa, iako je, kako i sama navodi, vjerovala da kad se riječi glasno izgovore, da će se srušiti svijet. Mislila sam da će se podići vjetar i raznijeti šumu. Mislila sam da će se vatra rasplamsati i spaliti svijet tako da će ostati samo pepeo, da više nikada ništa neće biti kao prije. Šta mislite zašto je to tako? Kada smo mi, ljudi, izgubili empatiju, čak i prema bližnjima?
U toj porodici svi lažu. Ne lažu samo jedni druge, nego i sami sebe. Lažu sve oko sebe. Lažima uvjeravaju djevojčicu da je svijet van njene porodice zao, da je vrebaju opasnosti. Ne žele da njihova jeziva tajna, koju svi znaju iako se pretvaraju da nije tako, izađe na vidjelo. Okolina doživljava porodicu kao jednu od mnogih, ne sluti šta se u njoj događa, a djevojčica se nikome ne povjerava, jer ne sluti da bi mogla. Njeno jedino oružje je laž. Boji se da zatraži pomoć, sebe smatra saučesnicom. Veoma je teško pomoći čovjeku koji odbija pomoć, bez obzira kakve razloge za to ima.
Mi, čitaoci, pratimo njenu priču s distance i s iskustvom odrasle osobe koja, udobno smještena u svojoj fotelji, već ponešto zna o svijetu. Moramo shvatiti da je junakinja knjige samo preplašeno dijete. Kada konačno smogne snage da progovori, nailazi na nepovjerenje. Ne preostaje nam ništa drugo nego da se nadamo da se u tom slučaju radi o propustu pojedinca, nikako sistema.
Bez obzira na to što su vaše rečenice kratke, a roman ne obiluje opisima, čitalac ovdje nikako nije uskraćen. Do u detalj može zamisliti ono o čemu pišete. Zanima me da li ste ovakvim postupkom željeli ostaviti prostora čitaocima da određene postupke iščitavaju u skladu sa svojim životnim iskustvom?
Kao čitateljica ne volim duge opise. Ponekad je dovoljan detalj, jedna dobro napisana rečenica, da se opiše atmosfera. Pišem prilično sporo i tekst čitam nekoliko puta naglas, precrtavam rečenice ili riječi koje im narušavaju ritam.
Na početku rada na knjizi tu je tema koja me u tom trenutku interesuje, pa tek onda istražujem o njoj i smišljam priču. Onda biram pripovjedače, volim koristiti tehniku više pripovjedača kako bih čitaocu ponudila različite perspektive istih događaja. Ponekad se opredjeljujem za takozvanog sveznajućeg pripovjedača, što mi omogućava da ispričam i ono što je skriveno iza horizonta dostupnog likovima knjige. Ton, atmosferu i tempo priče određuje tema i ti elementi nastaju tek u procesu pisanja. Likove stvaram, ali im nikada ne sudim. Svaki čitalac mora donijeti svoj vlastiti sud. Meni kao autorici zanimljivo je pratiti kako se sudovi čitalaca o pojedinim likovima razlikuju.
Autorica ste šest romana i nekoliko knjiga za djecu među kojima je i slikovnica Kapljica Aja. Mnogi autori navode da je pisanje knjiga za djecu pravi izazov. Kako je ovaj proces izgledao kod vas?
Napisala sam već tri knjige za djecu, a još tri su u pripremi za objavljivanje. Nikada nisam planirala pisati knjige za djecu, ali dok sam pisala Hanu, knjigu o Jevrejki koja je imala tešku sudbinu, bilo mi je potrebno nešto lakše za dobrobit vlastitog psihičkog zdravlja. A knjige za djecu su povratak u vedriji svijet pun fantazije i humora. Uživam dok ih pišem što se, nadam se, u njima i osjeti, jer su ih mali čitaoci veoma dobro primili. Za to mogu zahvaliti i svojoj ilustratorici Galini Mikinovoj koja stvara likove mojih junaka.
U Češkoj ste prava literarna zvijezda, a vaši romani spadaju među najprevođenije. Da li trenutno radite na novoj knjizi i da li ovo prethodno navedeno stvara određeni pritisak u tom procesu?
Da, radim na novoj knjizi i opet je to tema o kojoj sada mnogo razmišljam. Pisanje je postalo dio moga života. Ako ne putujem, onda gotovo svaki dan pišem. Dane kada ne pišem vjerovatno bih mogla nabrojati na prste jedne ruke. Kada pišem mislim o toj temi, o priči, razmišljam o likovima, njihovim motivima, osjećanjima, razmišljanjima, a ne o čitaocima koji će jednoga dana čitati tu priču. Pisanje je za mene slobodna teritorija, nikada ne dozvoljavam da mi neko govori šta i kako trebam pisati. I sama snosim odgovornost za rezultat. Moje knjige su dio mene koji sam poslala u svijet. Čitaoci ih mogu uzeti ili ostaviti. Njihov izbor. Uostalom, kao i sve u životu.
Za kraj, šta trenutno čitate i koje savremene češke autore i autorice biste preporučili čitaocima u Bosni i Hercegovini?
Trenutno čitam knjige o temi koju obrađujem u novom romanu. A kada govorimo o češkim autorima i autoricama, to ovisi o ukusu čitaoca – ja, recimo, volim, knjige Markéte Hejkalove, Viktorije Hanišove ili Petre Dvoržakove.
Rajvosa MC jedan je od najstarijih MC klubova u Bosni i Hercegovini sa tradicijom od preko 25 godina, a sam „Winter Biker Party“ ove godine organizuju jubilarnu dvadesetu godinu za redom i to 03. februara u Kinu Bosna sa početkom u 20 sati. Ideja partija je promocija MC kulture široj javnosti te razbijanju predrasuda o ovakvom načinu života.
„I ove godine otvaramo vrata svim ljubiteljima MC (Motorcycle club) kulture ali i kvalitetne žive svirke koja će trajati do ranih jutarnjih sati. Ideja je da okupimo bajkere i tokom zimskih dana iz Bosne i Hercegovine i regije, ali i da MC kulturu predstavimo svima koji su van tog svijeta, a koji možda imaju želju da je bolje upoznaju“, poručili su članovi kluba Rajvosa MC.
Ove godine će biti održan trostruki koncert na kojem će nastupiti Ozmood Pinglewood, rock bend iz Sarajeva koji svira najveće obrade rock velikana kao što su AC/DC, The Cult, EKV i mnogi drugi. Nakon njih nastupat će bend Snake Eater, High Voltage Rock bend iz Sarajeva koji postoje od 2010. godine, a iza sebe imaju snimljena i objavljena dva studijska albuma i poznati su po svojim energičnim nastupima. Treće ime koje će nastupiti je ekipa iz benda Nipplesi, rock bend koji nam dolazi iz Karlovca i po prvi put će se predstaviti publici u Sarajevu. Ekipa koja svira preko dvadeset godina i važi kao jedan od najboljih klupskih bendova u Hrvatskoj.
Ulaz na party je besplatan a pored koncertnog programa biće postavljen i merch shop na ulazu u dvoranu za sve one koji žele podržati rad jednog od najreprezentativnijih MC klubova Bosne i Hercegovine. Također, ovo je idealna prilika za sve motoriste koji imaju želju da postanu dijelom MC svijeta, da bolje upoznaju članove i filozofiju kluba Rajvosa MC, jednog od najupečatljivijih ambasadora Sarajeva čiji članovi na svojim putovanjima po Evropi i svijetu ponosno ističu boje kluba, ime grada i države.
Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu najavljuje koncert studenata koji će se održati u srijedu, 24. januara 2024. godine, u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS.
Raznolik program, sačinjen od djela L. van Beethovena, V. Bellinija, G. Puccinija, A. Arutiuniana, K. Serockog, H. Dutilleuxa, S. Mossenmarka i M. Balihodžića, izvest će Kanita Mekić (violončelo), Iva Lazić (klavir), Idna Muminović (sopran), Jovana Pavlović (sopran), Anđelo Poljak (truba), Faris Lačević (trombon), Merima Hubjer (flauta), Ivor Javor-Korjenić (harmonika) i Moamer Balihodžić (usna harmonika).
Uz studente će nastupiti i umjetnički saradnici: red. prof. mr. Maja Ačkar-Zlatarević, v. umj. sar. dr. Milan Lucić, v. umj. sar. mr. Lejla Klepo-Hadžić i umj. sar. mr. Amila Čengić.
Počinje drugo po redu Zimsko izdanje, zajednički projekt vodećih regionalnih filmskih festivala okupljenih u Mreži festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festivala, Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi, Ljubljanskog međunarodnog filmskog festivala i Zagreb Film Festivala. Od 20. do 29. januara na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba gledatelji iz regije OVDJE besplatno imaju priliku gledati pet recentnih uspješnica.
U programu su hvaljeni dugometražni prvijenci regionalnih autora: film „Stric“ Andrije Mardešića i Davida Kapca, „Garbura“ Josipa Žuvana, „Da li ste vidjeli ovu ženu?“ Dušana Zorića i Matije Gluščevića i „Jahači“ Dominika Menceja, te dokumentarac „Muzej revolucije“ Srđana Keče.
Kao svojevrsno zagrijavanje za online program uoči početka Zimskog izdanja, članovi Mreže organizirat će besplatne kino projekcije u svojim gradovima.
Sarajevo Film Festival će u kinu Meeting Point u Sarajevu danas (u petak, 19. januara) u 19 sati prikazati film „Stric“ Andrije Mardešića i Davida Kapca. Nakon projekcije u kinu će biti održan razgovor s rediteljima filma.
Radnja filma „Stric“, intrigantnog trilera s Mikijem Manojlovićem, Ivanom Roščić, Goranom Bogdanom, Rokom Sikavicom i Kajom Šišmanović, naizgled se odvija u Jugoslaviji, kasnih 1980-ih. Voljeni stric vraća se kući za praznike. Ponovno na okupu, porodica je usred božićnog ručka. Radosno druženje iznenada prekida zvonjava mobitela. Ipak nisu 1980-e, a čini se da nije ni Božić. Ubrzo postaje jasno da se za prepunom prazničnom trpezom, osim purice, nožem može rezati i napetost.
Uz film „Stric“, besplatno online na ondemand.kinomeetingpoint.ba gledajte i film „Da li ste vidjeli ovu ženu?“, koji od premijere na Sedmici kritike u Veneciji ne prestaje oduševljavati publiku i kritiku. „Da li ste vidjeli ovu ženu?“ nadrealistična je psihodrama fokusirana na temu identiteta, preciznije, na temu ženskog multiverzuma koji se želi osloboditi. To raslojavanje prati se kroz tri metamorfoze jedne žene (sve u izvedbi Ksenije Marinković) koja luta Beogradom i njegovim opskurnim zakutcima u potrazi za načinom da iskoči iz vlastite kože. Filmska forma je slijedi, i sama se preoblikujući.Potraga za slobodom u fokusu je filma „Jahači“ o dvojici seoskih mladića koji se, nakon gledanja filma Easy Rider, prerađenim mopedima upute na životnu avanturu prema Splitu. „Jahači“ su istovremeno film sazrijevanja i film ceste, zanimljiv mozaik scena koje proizlaze iz svjetova dva najbolja prijatelja, ali i posveta određenom (bez)vremenu i prostoru. Uloge u filmu tumače Timon Šturbej, Petja Labovič, Anja Novak i Nikola Kojo.Junaci filma „Garbura“, dvanaestogodišnjaci Nikola i Antonio najbolji su prijatelji koji žive u susjednim kućama. Zabavljaju se paljenjem karabita, a svoje eskapade snimaju i objavljuju na Youtubeu, nadajući se milionskim pregledima. Obitelji su im već godinama zavađene i protive se njihovom prijateljstvu. Kada dođe vrijeme praznika, svađa između obitelji će eskalirati i preliti se u odnos dvojice prijatelja. Uloge u filmu ostvarili su Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović i Zdenko Jelčić.„Muzej revolucije“ premijerno je prikazan na IDFA-i, obišao je brojne festivale te osvojio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film 28. Sarajevo Film Festivala (2022.). Od rađanja arhitektonske vizije Vjenceslava Richtera – muzeja posvećenog povijesti socijalističke revolucije prošlo je šezdeset godina. U ostacima napuštenog utopijskog projekta u Beogradu rađa se prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
***
Inspirirani uspješnim edicijama Proljetnog izdanja, članovi Mreže festivala Jadranske regije pokrenuli su Zimsko izdanje sa željom da uz pomoć regionalne filmske platforme doprinesu dosegu kvalitetnih domaćih ostvarenja i to u zimskom periodu kad svi više vremena provodimo ispred malih i velikih ekrana.
***
Filmovi će biti dostupni besplatno gledateljima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba: OVDJE.
