Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Otvorenje godišnje selektivne izložbe COLLEGIUM ARTISTICUM i dodjela godišnjih nagrada i priznanja za najbolja ostvarenja biće upriličeni u petak, 5. aprila 2024. godine sa početkom u 17:30 sati.
Suorganizatori selektivne godišnje izložbe COLLEGIUM ARTISTICUM su: Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u Bosni i Hercegovini, Udruženje likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini, Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini i Javna ustanova Collegium artisticum.
Ova kolektivna izlaganja posvećena Danu grada Sarajeva imaju tradiciju koja traje od 1975. godine kada je izložbom “COLLEGIUM ARTISTICUM 1975“ otvoren sadašnji izložbeni prostor istoimene galerije.
Izložba COLLEGIUM ARTISTICUM, vezana za značajan datum iz istorije Sarajeva, ima neosporan dignitet kao manifestacija od posebnog interesa za Grad, a kroz svoju dugogodišnju tradiciju ona njeguje zajedništvo i čuva sjećanje na progresivni intelektualni i umjetnički pokret koji je obilježio kulturni život naše sredine krajem četvrte decenije XX vijeka.
Svake godine u aprilu publika ima jedinstvenu priliku da u prostoru galerije Collegium artisticum pogleda izložbu koja obuhvata širok dijapazon stvaralačkih promišljanja, istraživanja, stremljenja i dostignuća u sferama likovne i primijenjene umjetnosti, dizajna i arhitekture, djela iz oblasti grafičkog, produkt i modnog dizajna, scenografije, kostimografije, umjetničke fotografije, enterijera, keramike, ilustracije, umjetničke obrade metala, tekstila i drugih materijala, djela iz oblasti crteža, slikarstva, skulpture, grafike, instalacije, performansa, video umjetnosti.
Na ovogodišnjoj izložbi, 45. po redu, će biti predstavljeno više od dvije stotine radova bosanskohercegovačkih umjetnika, dizajnera i arhitekata, a na otvorenju izložbe će biti dodijeljene nagrade i priznanja za najbolja ostvarenja prema odlukama stručnih komisija udruženja.
Izložba će biti otvorena za posjete do 23. aprila 2024. godine, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.
Sanel Marić Mara objavio je novi singl a riječ je o pjesmi ”Povedi me” u kojoj se Mari svojim glasom priključila i njegova kćer Zara.
”Pjesma je oslobođena zakona logike, te kao takva leprša i prkosi gravitaciji. Budi spoznaju za nekim drugim univerzumima, vjerojatno dosta drugačijim od ovog našeg. Pjevati je s našom Zarom za mene i nas ima “Elevated effect”, čime je i upotpunjena kompletna slika’‘, kazao je Mara.
Na novom singlu s Marom su radili Dario Lukić (klavir) i Đani Pervan (produkcija). ”Na ljepoti ove pjesme su radili Zara, Dario i Đani. Uživali smo u svakom trenutku stvaranja”.
Mara je do sada snimo albume Kroz, Funkcija života u e-molu, Vasduh, Kovilje i Pure, kao i dosta singlova poput Pismo nikome, I gdje da sada odem, Ruke, S pričom u lišće i vjetar, Planine Paname.
Na press konferenciji koja je održana u Umjetničkoj galeriji BiH predstavljen je program i poster 29. izdanja kulturološkog programa Modula Memorije.
Modul Memorije će ove godine biti otvoren 4. aprila u Umjetničkoj galeriji BiH izložbom fotografija „Sarajevo – grad ljubavi i stradanja“, fotografa Danila Krstanovića i trajaće do 9. maja 2024. godine. Pored ove izložbe, program će predstaviti još 5 izložbi, 3 promocije knjiga, 1 video instalaciju, 2 predstave te projekcije 3 kratka dokumentarna filma.
Direktor Kreševljaković podsjetio je na činjenicu da je Modul Memorije jedan od najstarijih kulturoloških programa u jugoistočnoj Evropi. Pokrenut je 1995. godine i od tada se kroz umjetničke programe bavi kulturom sjećanja uvijek njegujući i insistirajući na neodvojivosti etike i estetike u svim segmentima umjetnosti. „Modul Memorije je od svog nastanka njegovao umjetnost kao vrijednost u kojoj je estetsko neodvojivo od etičkog. Vrijeme u kome živimo možda je najbolja potvrda i podsjetnik koliko je, ne samo važna takva umjetnost, već koliko nam je potrebna. To je ono što je krasilo umjetnike i umjetnice te umjetnost u periodu opsade, a podsjećanje na tu važnost društvene odgovornosti umjetnika oduvijek je bila jedna od ključnih misija Modula Memorije.“
Ministar Osmanović naglasio je koliko smatra važnim davati podršku festivalima i programima kao što je Modul Memorije upravo zbog tema kojima se bave i zbog kvalitete umjetničkih programa kroz koje se bave kulturom sjećanja. „Na ovaj način, kao podrška Modulu Memorije i kulturi sjećanja, pokušavamo da pobijedimo kulturu zaborava, kulturu revizionizma, i kulturu poricanja koju imamo neprekidno.“
Univerzitet u Sarajevu od 7. do 31. marta organizuje niz manifestacija pod nazivom Inkluzivni univerzitet , a jedan od njih je i koncert profesora Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, koji će se održati u petak, 15. 3. 2024. u 19.00 sati Koncertna dvorana “Cvjetko Rihtman”.
Programska koncepcija u prvom planu ističe perspektivu izvođačica, pa će djela kompozitora P. Viardot, G. Ustvolskaye, D. Pejačevića, C. Chaminadea, te kompozitora HI von Bibera i S. Rendinea izvesti Adema Pljevljak-Krehić (sopran), Maja Ačkar -Zlatarević (klavir), Azra Medić (klavir), Belma Sarančić (harmonika), Tamara Arsovski (violina), Alma Dizdar (violina), Zerina Šabotić (klavir), Mirna Mlikota-Dizdarević (flauta) i Dina Fejzić (klavir).
Ulaz je besplatan.
Pored koncerta profesora MAS-a, projekat Inkluzivnog univerziteta obuhvatio je i panel o romskoj kulturi i umjetnosti, te izložbu studenata Akademije likovnih umjetnosti UNSA, a do kraja marta promociju posebnog izdanja Pregleda biće organizovan časopis Emancipacija žena u svjetlu časopisa Pregled .
Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje gostovanje sopranistice Paolette Marroce i operskog korepetitora Silvana Zabea, uglednih profesora Konzervatorijuma “Giuseppe Tartini” iz Trsta (Italija), koji će nastupiti u utorak, 19.03.2024. godine, u 19:00 sati u Koncertnoj dvorani “Cvjetko Rihtman” održat će se koncert romansi italijanskog kompozitora Francesca Paola Tostija na stihove pjesnika Gabriela D'Annunzija.
Paoletta Marrocu je studirala glas na Conservatorio di Musica u Kaljariju kod Lucije Cappellino i usavršavala tehniku kod Renate Scotto. Njen širok repertoar uključuje uloge kao što su Orfeo, Norma, Lucrezia Borgia, Aida, Alzira, Giovanna D'Arco, Carmen, La Wally, Fedora, Manon Lescaut, Tosca, Suor Angelica, Madama Butterfly, Turandot i glavne sopranske uloge u “Il Turco in Italia”, “Don Giovanni”, “La Clemenza di Tito”, “Nabucco”, “Macbeth”, “I Vespri siciliani”, “Don Carlo”, “Un ballo in maschera”, “Il Trovatore”, ” Falstaff”, “Mefistofele”, “La Fanciulla del West”, “Il Tabarro”, “Andrea Chénier”, “Cavalleria rusticana”. Nadaleko cijenjena zbog svog muzičkog i dramskog talenta, nastupa u najznačajnijim operskim kućama širom svijeta, u centrima uključujući Barselona, Berlin, Bolonja, Brisel, Kaljari, Firenca, Đenova, Hamburg, Madrid, Milano, Minhen, Parma, Oslo, San Dijego, Seul, Šangaj, Tokio, Torino, Venecija, Verona, Beč, Vašington, Cirih. Sarađivala je sa poznatim rediteljima kao što su P. Stein, L. Ronconi, R. De Simone, D. Pountney, R. Carsen, A. Homoki, G. Vick, G. Krämer, G. Asagaroff i dirigentima kao što su Z.Mehta , R. Muti, M. Plasson, D. Harding, R. Chailly, C. Thielemann i F. Welser-Möst, N. Luisotti, K. Nagano i D. Oren. Godine 1998. Paoletta Marroca je proglašena “umjetnicom za mir” od strane UNESCO-a. Profesorica je solo pjevanja na Konzervatoriju “Giuseppe Tartini” u Trstu.
Silvano Zabeo je učio klavir kod Marine Pasquale, kompoziciju kod Uga Amendole, pratnju i klavirsku saradnju sa Pjerom Ferarisom. Bio je korepetitor u Operi Monte Carlo, korepetitor, a potom i šef muzičkog osoblja Teatra La Fenice u Veneciji, šef muzičkog osoblja u Ferrara Musica za produkcije koje je dirigirao Claudio Abbado, te odgovoran za muzičku studiju i koordinator umjetničkih projekata za “Rossini in Wildbad” – Belcanto Opera Festival (Njemačka). Sarađivao je sa Bayerische Staatsoperom (Njemačka), Univerzitetom u Istanbulu (Turska), Vero Vision (Hrvatska), Yokohama Arts Foundation (Japan), Ars Vocalis México (Meksiko), Teatro Lirico Giuseppe Verdi iz Trsta, Teatro Nuovo “Giovanni da Udine” (Udine), Koncertna dvorana Cemal Reşit Rey, Istanbul (Turska). Držao je majstorske tečajeve pratnje i izvedbene prakse talijanskog opernog repertoara na Sveučilištu Sjeverni Teksas (SAD), Univerzitetu primijenjenih znanosti u Ouluu (Finska), Musik Hochschule u Stuttgartu (Njemačka), Muzičkoj akademiji u Zagrebu. (Hrvatska), Univerzitet u Istanbulu (Turska), Muzička škola Toho Gakuen u Tokiju (Japan), Univerzitet Mersin (Turska), Međunarodni masterclass Shanghai Opera (Kina), Akademija umjetnosti u Novom Sadu (Srbija), Visoka muzička škola u Hanover (Njemačka), Univerzitet Ovidije u Konstanci (Rumunija), Univerzitet umjetnosti Mimar Sinan u Istanbulu (Turska). Profesor je pratnje na Konzervatoriju “Giuseppe Tartini” u Trstu.
Ulaz je besplatan.
Ova posjeta se realizuje u sklopu Erasmus+ projekta kao rezultat kontinuirane saradnje ove dvije institucije.
Ovogodišnja selektoricabh. predstava 64. izdanja Festivala MESS je Marina Vujčić, istaknuta hrvatska spisateljica, dramatičarka i književna urednica. Vujčić će od prijavljenih predstava, izabrati produkcije za koje smatra da najbolje predstavljaju bosanskohercegovački teatarski život u prethodnoj sezoni. Finalna selekcija bh. predstava bit će objavljena do kraja juna 2024. godine.
Na književnoj sceni pojavila se 2010. godine romanom „Tuđi život“. Od tada je objavila još šest romana: „A onda je Božo krenuo ispočetka“ (2014.), „Mogla sam to biti ja“ (2015.), „Susjed“ (2015.), „Otpusno pismo“ (u koautorstvu s Ivicom Ivaniševićem, 2016.), „Pitanje anatomije“ (2017.) i „Pedeset cigareta za Elenu“ (2019.). Knjigu dnevničkih zapisa „Stolareva kći“ objavila je 2021. godine. U 2023. godini izdala je roman „Sigurna kuća“. Dobitnica je V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman za roman „Susjed“, te višestruka dobitnica Nagrade Marin Držić za drame. Trenutno se u hrvatskim pozorištima igraju četiri njezine drame: „Plodna voda“ u HNK Zagreb, „Umri ženski“ u Kazalištu Kerempuh, „Podmornica“ u Kazalištu slijepih i slabovidnih Novi život, „Tvorničke postavke“ napisane u paru s Ivicom Ivaniševićem, u Kazalištu Moruzgva, te dvije predstave nastale prema njezinim romanima „Susjed u Studiju Exit“ i „Zagubljeni par“ u produkciji Teatra Erato, prema romanu „Otpusno pismo“. U Gradskom kazalištu lutaka Split igra se njezina dramatizacija „Nije pas beštija“, nastala prema „Pasjim noveletama“ Miljenka Smoje. Bila je stalna saradnica Kazališta Ulysses i direktorica Drame Hrvatskog narodnog kazališta Split. Danas radi kao voditeljica kulturnih programa u Kantunu kulture u Trogiru.
Sve aktivnosti J.U. MES možete pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS.
Povodom 8. Marta, Međunarodnog dana žena, Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva i Fondacija Lara iz Bijeljine žele podsjetiti bh. javnost da nema razloga slavlju jer
– od 343.500 nezaposlenih u BiH više od 58 posto ili 200.672 su žene,
– oko 200.000 žena posao čeka više od 5 godina,
– upravljačke strukture najvećih kompanija u BiH čini 85 posto muškaraca!
8. Mart je dan kada se obilježavaju privredna, politička i društvena dostignuća žena. Ovaj dan 2024. godine koristimo da sve poslodavce u BiH podsjetimo na jednakopravnost polova na radnom mjestu koja je zagarantovana Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH a koja se na žalost ne sprovodi u većini privrednih subjekata i javnog i privatnog profila.
Koristimo ovaj iznimno važan datum da pozovemo javnost da se pridruži kampanji NIJE FER! Putem kampanje “Nije fer!” naše organizacije će u narednom periodu informirati javnost o ključnim problemima u postizanju rodne ravnopravnosti na bh. tržištu rada te pozvati ključne aktere da zajedno nađemo izvediva rješenja i doprinesemo smanjenju rodnog jaza.
Projekat “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada” implementiraju Fondacija INFOHOUSE i Fondacija LARA iz Bijeljine, a uz podršku Evropske unije. Opšti cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija.
U oktobru 2023. godine završeno je prvo izdanje „Dramadžiluka“, novog program koji je po prvi put realizovan u okviru 63. izdanja Festivala MESS. Cilj „Dramadžiluk“, u okviru kojeg se izvode scenska čitanja drama, jeste predstavljanje recentnih djela, kreiranje platforme za afirmaciju novih tekstova, povezivanje dramaturga, reditelja i glumaca, te olakšavanje pronalaska tekstova za nove pozorišne produkcije. Na prvom izdanju Dramadžiluka su izvedena scenska čitanja drama “Tama na rubu grada”, autora Darija Bevande (Bosna i Hercegovina) i “Vrat od stakla”, autorice Biljane Srbljanović (Srbija), a u režiji Ajle Bešić, te “Urotnici” koju potpisuju Igor Štiks I Vladimir Arsenijević (Srbija) i drama “Posljednji balkanski vampir” makedonskog autora Dejana Dukovskog, u režiji Aleša Kurta.
Direkcija J.U. MES, povodom 2. izdanja Dramadžiluka poziva dramske pisce te sve pozorišne radnike (direktore pozorišta, producente i producentice, glumce i glumice…) da nam pošalju ili predlože dramske tekstove za koje misle da zaslužuju biti predstavljeni kroz scenska čitanja. Rok za dostavu dramskih tekstova je najkasnije 14. juni 2024. godine. Tekstove je potrebno poslati na e-mail adresu: imsirevic@gmail.com. Drame mogu biti na svim regionalnim jezicima, kao i na engleskom jeziku.
Almir Imširević, selektor „Dramadžiluka“, o ovom programu govori naglašavajući važnost uspostavljanja dramskog pisca kao neodvojivog dijela bilo kojeg teatarskog procesa: „„Dramadžiluk“ je projekat koji će, prije svega, imati svoj značaj u promociji pozorišne umjetnosti, dramskog stvaralaštva i dramadžija/dramskih pisaca. Autori će, konačno, biti stavljeni u zasluženi fokus, pa ćemo motivisati i buduće generacije mladih dramaturga, a zajednici iznova dokazivati važnost – riječi. Kako onih pisanih, tako i izgovorenih, na sceni ili izvan nje. Našim projektom podiže se nivo opšte kulture, a promovišu se vrijedna dramska djela svjetskih autora, ali prije svega domaće stvaralaštvo koje je decenijama zapostavljeno i obezvrijeđeno.“
KO?
Dramadžiluk, u saradnji sa Festivalom MESS.
ŠTA?
Veliki dramski pisac, pedagog i prijatelj Sarajeva, pokojni Goran Stefanovski nas u svojoj „Maloj knjizi zamki“, podsjeća da se drame ne pišu, već prave. A pravljenje bilo čega, pa tako i drama, podrazumijeva zanat, izučavanje materijala, pravila, vježbanje oka i ruke. I baš zbog vjere u zanat i zanatsko, Stefanovski tvrdi da bi za dramskog pisca, bar onog vještog, ispravniji i poželjniji naziv bio – dramadžija.
Podsjeća nas on na taj turski sufiks, koji je u našim jezicima pustio dubok korijen, a kojim imenujemo nečije umijeće. Pa tako onaj koji je vješt u pravljenju bureka biva buregdžija, odjeću izrađuje abadžija, balugdžija lovi ribu, bičagdžija pravi noževe, bojadžija farba vunu i tkanine, akindžija pljačka u trku, ekmedžija pravi hljeb, zildžija od mesinga pravi zvona i kantare, sajdžija je vješt sa kazaljkama i satnim mehanizmima, a tufegdžija sa puškama. U novije vrijeme, neki poslovni Amerikanci, koji su živjeli od umjetnosti, ali još više (i bolje) od zanata, svoj su posao nazvali filmskom industrijom. Mudri ljudi sa našeg podneblja, koristeći se slobodnim prevodom i turskim sufiksom, filmske umjetnike/zanatlije prozvali su – filmadžijama.
Naše aktivnosti bi se, dakle, sastojale od prikupljanja dramskih tekstova, njihova arhiviranja, te javnom prezentacijom putem javnih čitanja, kao i panel diskusijama, radionicama, predavanjima…
Na red su došle dramadžije!
Sarajevo je poznato po svojim starim zanatima, ali i po ulicama koje i danas nose imena dobijena po dućanima koji se tu nalaze stoljećima i čine identitet ovog grada, njegovu najdublju i najprepoznatljiviju boru. U starom dijelu grada lako ćete pronaći Kazandžiluk, Bravadžiluk, Ćurčiluk, Kundurdžiluk i Kujundžiluk. Od 2023. godine Sarajevo ima i Dramadžiluk.
GDJE?
Dramadžiluk je u stalnom kontaktu sa svojom zajednicom, sa teatrom, institucijama kulture i umjetnicima Evrope i svijeta. Prvi Dramadžiluk, javna čitanja drama i razgovor o dramskoj književnosti, održali smo u Kamernom teatru 55. U budućnosti planiramo svoje aktivnosti vezati i za druga sarajevska pozorišta, ali i za nove lokacije koje bi nam olakšale promociju i omogućile još bolji kontak sa stanovnicima grada, sa poštivaocima umjetnosti, sa pratiocima, prijateljima, sa publikom, sadašnjom i budućom.
Dramski pisci i njihov zanat, decenijama traže prostor u kojem će se smjestiti, biti vidljiviji, razumljiviji, dostupniji, prihvaćeniji… DRAMADŽILUK je to mjesto, prostor susreta sa dramskim stvaralaštvom, sa dramadžijama, njihovim čitaocima/publikom. Tamo će, nadamo se, buduće generacije dramskih pisaca „kucati“ svoje drame, baš kao što se „kuca u saz“.
U vrijeme održavanja Internacionalnog pozorišnog festivala MESS organizovaćemo javna čitanja, te pričati o novim tekstovima, predstavama, o predstavama, aktuelnim temama…
ZAŠTO?
Cilj nam je organizovanje javnih čitanja dramskih tekstova, te promocija teatra i književnosti. Prednost bi, naravno, davali domaćim autorima, a potom i svim onim umjetnicima koji pišu i govore na bliskim im na jezicima. Takođe, našu publiku upoznavali bi i sa savremenom svjetskom dramom, sa najboljim i najvažnijim tekstovima koji čekaju svoje prevode, svoje reditelje, glumce i publiku.
Osim javnih čitanja, koliko bude u našoj moći, želja nam je baviti se i izdavačkom djelatnošću, te na vrijeme prepoznavati nove i važne teatarske autore. Nakon samih čitanja u okrilju DRAMADŽILUKA organizovali bi razgovore, diskusije i predavanja.
DRAMADŽILUK je projekat koji će, prije svega, imati svoj značaj u promociji pozorišne umjetnosti, dramskog stvaralaštva i dramadžija/dramskih pisaca. Autori će, konačno, biti stavljeni u zasluženi fokus, pa ćemo motivisati i buduće generacije mladih dramaturga, a zajednici iznova dokazivati važnost – riječi. Kako onih pisanih, tako i izgovorenih, na sceni ili izvan nje. Našim projektom podiže se nivo opšte kulture, a promovišu se vrijedna dramska djela svjetskih autora, ali prije svega domaće stvaralaštvo koje je decenijama zapostavljeno i obezvrijeđeno.
DRAMADŽILUK će, nadamo se, biti neizbježna destinacija za „teatarske turiste“ i one koji pozorište smatraju svojom kućom.
KAKO?
Dramadžiluk je tu da motiviše, inicira, ali i da prostor kvalitetnim dramskim autorima, te na taj način utiče i na kompletnu pozorišnu sliku BiH, ali i regije. Naime, cilj nam je da pored javnih čitanja dramskih tekstova, pravimo bazu tekstova, digitalnu biblioteku/tezgu u kojoj bi prezentovali nove rukopise, te omogućili lakšu i bolju komunikaciju između autora i pozorišta. Olakšali bi put od drame do pozorišne scene i to tako što bi dramske tekstove učinili vidljivijim; javna čitanja, baš kao i prezentacija svih pristiglih tekstova, omogućila bi dramaturzima i umjetničkim direktorima da „prepoznaju“ drame i teme za kojima tragaju.
Takođe, javim čitanjima omogućili bi osvajanje prostora za nove, mlade i talentovane rediteljice i reditelje, glumice i glumce, za mnoštvo talentovanih ljudi kojima bi to bila prilika da steknu potrebna iskustva, ali i da se pokažu, i dokažu, pred budućim kolegama, ali i pred publikom. Stvorili bi priliku da ljudi iz struke, pisci, reditelji, direktori pozorišta, glumci, lakše i uspješnije ostvare tako potrebne kontakte, te na taj način poboljšaju pozorišnu kulturu u svojim sredinama. Dramadžiluk će biti mjesto okupljanja, „radna soba“, ali i „prostor razgovora“, „učionica“ i što je najvažnije – biće „izlog“ za nova dramska djela.
Saradnja sa Festivalom MESS, za vrijeme kojeg je predviđeno odvijanje Dramadžiluka, omogućuje kvalitetnu publiku, prisustvo vrhunskih umjetnika, teatarskih stručnjaka, reditelja, kritičara, svih onih kojima je drama i dramsko stvaralaštvo od iznimne važnosti. Pruža nam se prilika da budemo „glasniji“ i prisutniji u javnom prostoru, te da progovorimo o teatru, a to znači o svim temama koje bole i tište ovo i svako slično društvo.
DRAMADŽILUK će postati mjesto na koje se odlazi u potrazi za novim, dobrim i važnim dramama. Na policama naših „tezgi“ imaćemo sve vrijedne savremene dramske tekstove napisane u BiH, regiji, Evropi… Namjera nam je pospješiti izdavačku djelatnost, uticati na prevodilaštvo, te u skorijoj budućnosti, organizovanjem konkursa,
uticati i direktnije na samu dramsku produkciju. Svojim djelovanjem, vjerujemo, uveliko bi pospješili kulturnu sliku grada i države, Sarajevo učinili svojevrsnim dramskim i teatarskim centrom, te u budućnosti postali prepoznatljiva i nezaobilazna destinacija za najbolje dramske pisce, ali i sve teatarske umjetnike.
Human Hands And Analog Machines’ drugi LP Evolucije Zvuka koji će sadržavati 10 pjesama koje su za originalni zvuk i žanr te ostaju vjerni svom stilu ne uklapajući se ni u kakve kalupe npr. techno, industrial, tech-house, progressive, komercijalni edm, nu, electro, disco itd.
Evolucija Zvuka album “Human Hands And Analog Machines” objavio je za hrvatsku izdavačku kuću ACETON. Riječ je elektro duu iz BiH koji elektroničku glazbu izvodi uživo na analognim elektroničkim instrumentima.
Dosljedni analognim elektroničkim instrumentima pa tako i analognom zvuku svaka pjesma je priča za sebe puna osebujnih dionica krenuvši od ritma pa sve preko synthova s vrlo hrabrim slobodoumnim idejama, koje samo vrli i iskusni poznavatelji elektroničke glazbe mogu prepoznati.
Nepredvidivost je prisutna, ali u pozitivnom smislu gdje slušatelja odvodi na putovanje koje nije zasigurno očekivao. Promjene ritmova, tempa, igranje s bojama zvuka ne plašeći se niti jednog trenutka pustiti da vizija a naravno i iskustvo umjetnika bude osnova od koje nema odstupanja. Zvučni bas beat vrlo snažan spaja se s efektima i sekvencirajući grade cijelu priču koju čak slikovito možete zamisliti. Puno je takvih „hrabrih istupa“ da to Evoluciji nisu istupi već sasvim normalan slijed glazbenog toka.
No, vratimo se da ukratko rezimiramo što zapravo krasi ovaj album, a to je zadiranje u sfere u koje rijetki zalaze, poticanje na preslušavanje nekoliko puta i koliko god slušali, svaki put ćete čuti nešto novo i drugačije, ništa računarski u programu, već samo sviranje na elektroničkim instrumentima. Od početaka nastajanja pa do sada nastavili su putem analognog zvuka koji je “živ, pun, zdrav kao čist zrak, kao domaći kruh, kao neprskano voće, kao nepasterizirano mlijeko i masni puter kroz koji prste ronimo, plovidba na valovima koj su modulirani i izvajani jer on to sam od nas traži“. Mogućnosti su nepregledne pa tako i njihova glad za takvom vrstom kreacije je utoljena. Uživajte u glazbi ali i video uradcima koji prate zvuk repetitivnim vizualima koje nadopunjuju cjelokupan, kako su ga oni nazvali electro-art jer, Evolucija Zvuka je umjetnost stvaranja u raznim sferama i na više razina.
U ime života i djela čileanskog kantautora & aktiviste Viktora Hare, Novi Odmetnici – južnoslavenska zajednica kantautorki, kantautora, pjesnika i performerki – snimila je, na stihove književnika Mehmeda Begića, posvetni album“ Iznad tame“.
Četvrti video singl za ovo izdanje (koje je napokon dobilo i svoj fizički oblik) potpisuje jedna od najcjenjenijih hrvatskih kantautorica – Nina Romić. Pjesma je snimana u Zagrebu, u studiju Tomija Novaka, koji je odsvirao kontabas, i autorskom studiju Nemanje Nešića u Novom Sadu.
Nakon vrlo uspješnog debitantskog ostvarenja “Daljine” 2010., Nina Romić je drugim albumom “Ptice” (Aquarius Records) osvojila kritiku diljem Hrvatske i regije te zasjela na većinu top-lista glazbenih ostvarenja za 2012. Uslijedili su hvaljeni i među kritičarima izvrsno prihvaćeni albumi “Stablo” 2014., koji je osvojio prestižnu nominaciju “IMPALA” za najbolji europski album, i “Sloboda” 2018. godine. Godine 2023. objavljuje svoj peti studijski album “Jezero”. Video za pjesmu Santijago sniman je u Zagrebu, režirao ga je Nenad Vukelić. Protagonisti u istome su, osim Nine, kantautori Ivan Škrabe i Miloš Zubac.
