Odluka žirija i zatvaranje 6. Festivala dječije umjetnosti online

Ovogodišnji šesti po redu Festival dječije umjetnosti usljed vanrednih okolnosti organiziran je online u punom kapacitetu sa programima iz četiri grane umjetnosti (književnost, muzika, slikarstvo i teatar) kao i prethodnih godina na internacionalnom nivou.

Organizirano je više od dvije stotine programa, od pozorišnih predstava, do književnih, likovnih i edukativnih radonica, performansa i igrokaza,  izložbi, takmičenja u pop-rok vokalu, pisanju priča i prikazivanju različitih dječijih talenata koji su svoje kreacije snimili i poslali na Direkciju Festivala.

Festival je održan na tri platforme Festivala: you tube kanalu, FB stranici i www.fedu.ba.

Književne nagrade za afirmirane književnike i djecu koja kreću tim putem,  već su dodijeljene.

Planeta Bajki otišla je u ruke književnici  Đurđici Stuhlreiter za bajku “Lucijina svjetiiljčica”,  dok je nagrada “Aida” za najbolje spisateljsko pero” pripala Leili Russell, učenici iz Mostara za bajku “Vituljak”.

S nama su i  ovoga puta bili IMTM, BKC, KSC Kakanj, Udruženja Sahan, Mozgaonica, Teta Pričalica, Discover Me Academy, KŠC Sarajevo, Henna Šejla Art, Suzana Đikić i Jasminka Proho koja je tumačila price na znakovni jezik,, Suzana Dedić i Udruženje “Djetlić”, Jagoda Iličić, Alma Medić, Slavica Lončarić, Mirsad Bećirbašić, Lidija Pavlović-Grgić, muzička radionica “Note”, škola slikanja Mirze Ibrahimpašića, hor “Horoljupci” iz Bugojna, i mnogi drugi a posebno učenici osnovnih škola iz cijele Bosne i Hercegovine koji sun am poslali svoje radove i pokazali izuzetnu kreativnost.

– Svi učesnici za nas su pobjednici jer rade čudesne stvari i prenose snagu umjetnosti na generaciju koja raste, istakao je direktor Festivala Fahrudin Kučuk dodajući da svi mi zajedno kreiramo bolji svijet i nudimo nadu u život bez maski.

Nagrađeni su oni koji su pokazali najuvjerljivije kreacije, napisali najdivnije bajke, pokazali originalnost u pisanju, muziciranju ili glumačkoj ekspresiji.

Ova manifestacija je u proteklih pet dana spojila igru, edukaciju i obrazovanje. Bila je to prilika za afirmaciju knjige, književnosti uopšte, teatra za djecu, muzike, ali i ostalih obrazovnih, društvenih i kulturnih vrijednosti.

U takmičarskom pozorišnom programu izvedeno je sedam umjetničkih ostvarenja iz Sarajeva, Niša, Zagreba, Čakovca i Osijeka, koji su nam ustupili snimke svojih predstava bez naknade, na čemu im se najtoplije zahvaljujemo u ime sve djece koja su pogledala ove uzbudljive i visoko kvalitetne kreacije.

Žiri u  sastavu glumac Aldin Tucić, vokalna solististica Negra Čičić i selektorica Indira Kučuk-Sorguč, odlučili su da:

Nagrada za:

  • Najbolji tekst ili adaptaciju ide za TANJU NOVAK – Kazališna družina Pinklec iz Čakovca, Hrvatska, predstava „VUKA SE NE BOJIM JA“
  • Najbolju scenografiju i vizualan dojam ide za LEA VUKELIĆA – Kazališna družina Pinklec iz Čakovca, Hrvatska, predstava „KAO VODA“
  • Najbolji kostim bit će dodijeljena Amni Kunovac-Zekić – Pozorište mladih Sarajevo, BiH, predstava „LJEPOTICA I ZVIJER“
  • Najbolju režiju pripada Mariju Kovaču iz Gradskog kazališta Dubrava, Hrvatska, za predstavu „20000 milja pod morem“
  • Najbolji glumac je IVAN POKUPIĆ za ulogu Borka u predstavi „BOTANIČARI“ Teatra to go iz Osijeka
  • Najbolja glumica je KRISTINA FANČOVIĆ, za više uloga u predstavi „Lav koji nije znao pisati“ Dječijeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, Hrvatska
  • Najjači aplauz – Nagrada publike pripala je Kazališnoj družini Pinklec Čakovac za predstavu „VUKA SE NE BOJIM JA“
  • Grand prix PLANETA TEATAR pripala je Pozorištu lutaka NIŠ, Srbija, za sjajnu inscenaciju – lutkarsku predstavu „SNEŽNA KRALJICA“

Ovoga puta podrška od dosadašnjih pokrovitelja iz reda svih nivoa vlasti je izostala, dijelom i zbog ovih vanrednih okolnosti koje su paralizirale većinu institucija. Nas nisu paralizirale niti osujetile u namjeri da djeci koja će sutra graditi bolje društvo na postulatima kulture, odgoja, obrazovanja, znanja i empatije, pokažemo put i damo oruđe kako bi spremniji došli do njega.

  1. FEDU nastavlja svoje aktivnosti tokom cijele godine kada ćemo kroz publicističku aktivnost i pozorišnu i izložbenu aktivnost nastaviti sa promoviranjem rezultata, kreacija i djela nastalih na ovom jedinstvenom internacionalnom festivalu dječije umjetnosti.

Vidimo se, pod najboljim okolnostima,  na slijedećem 7. Festivalu  dječije umjetnosti u Sarajevu koji će se održati od 03. do 07. maja 2021. godine.

 

 

 

 

 

 

 

Poziv na online promociju knjige Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika

U petak, 8. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena četvrta od ukupno pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom). Urednica edicije je Nejra Nuna Čengić.

Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

O tome kako živimo i tumačimo vrijeme društvenih nemira, sveprisutnom nasilju, globalnom osjećaju neizvjesnosti, iščezavanju politike (shvaćene kao ono što je potentno, utopijski projekt), o teškoj „čitljivosti“ i nedostatku volje da se razumije vlastita epoha, društvu spektakla koje dezorganizira naš pogled, te posljedicama ove cjelokupne situacije po mlade ljude pisao je Alain Bertho u knjizi Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika koju je s francuskog jezika prevela Almira Drino. Knjiga se može tumačiti kao svojevrsni poziv traženju uzroka radikalizacije unutar vlastitog društva.

Prema riječima autora, ono što ova knjiga nudi je „skromna priča posmatrača koji je više od trideset godina s pažnjom pratio neizvjesnosti i tjeskobe onih koji su nevidljivi u urbanom globaliziranom svijetu. Radi se o strpljivom povezivanju nekoliko dijelova slagalice s uputama koje tu i tamo ostavljaju isti oni koji je žive s najvećim intenzitetom: stanovnici favela u Riju, oni iz predgrađa Dakara, migranti skvoteri u Saint-Denisu, Romi kojima je nametnuto lutanje, srednjoškolci koji spaljuju automobile. Ta djelomična priča već ocrtava obrise jedne globalizacije bez političkog kompasa i jedne zemlje, Francuske, čudno izgubljene u svom vlastitom vremenu. Ona ocrtava i obrise globalne situacije u kojoj su se stekli svi uslovi kako bi pojedinačne potrage za smislom života i svijeta mogle sresti veoma savremenu političku ponudu kakvu danas predstavlja džihad.“

Alan Bertho je antropolog koji predaje na Univerzitetu Pariz 8. Njegovi istraživački interesi posebno se tiču urbanih protesta, aktivizma i socijalnih nemira širom svijeta. Autor je brojnih publikacija kao što su Les enfants du chaos. Essai sur le temps des martyrs (2016), Le temps des émeutes (2009), Nous-autres nous-mêmes, ethnologie politique du présent (2008), L’État de guerre (2003), Banlieue, banlieue, banlieue (1997). Suosnivač je Observatoire international des banlieues et des périphéries /Međunarodnog opservatorija za predgrađa i periferiju.

Pišući recenziju povodom bosanskohercegovačkog prijevoda knjige Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika, Dr. Svjetlana Nedimović, istraživačica i aktivistica navodi kako je Berthoov glas – „glas mračne strane“, odnosno onaj glas koji nas upozorava da nismo otključali budućnost.
„Bertho nas stavlja pred ogledalo: okovani smo u sadašnjosti. Budućnost se zatvorila, a time je obesmislila i prošlost. U suštini modernog doba, tumačio je Koselleck, stoji jaz, raskol između ‘prostora iskustva’ i ‘horizonta očekivanja’. Prošlost više ne može da poučava, kaže Koselleck. Ali horizont budućnost je širom otvoren i sadašnjost munjevitom brzinom juri naprijed. Doba koje nam predočava Bertho međutim više nema ni budućnosti ni prošlosti koje bi nas oslobađale tiranije sadašnjosti, tj. prezentizma. Zaglibili smo u sadašnjost koje se čini ustajalom poput bare“, piše Nedimović.

Dr. Damir Arsenijević, profesor angloameričke književnost i kritičke teorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u recenziji prijevoda knjige Alaina Berthoa navodi kako je autorovo pitanje – gdje je nestala radnička klasa – postavljeno u jednom obliku žalovanja „jer je nestankom radničke klase nestao i simbolički kapacitet društvene mobilizacije i artikulacija utopije. Nestanak industrije i porazi radničkih pokreta 70-tih i 80-tih godina 20. vijeka u zemljama zapadne Evrope proizveli su prekarne radnike i mjere štednje. Kod nas su radničku klasu etno-kapitalisti zakopali u masovne grobnice, zatvorili u koncentracione logore i odveli u rovove, da bi lakše pokrali društvenu svojinu“, napominje Arsenijević.

Pored Svjetlane Nedimović i Damira Arsenijevića, na online promociji knjige Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika Alaina Berthoa govoriće i Prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka i profesor na Odsjeku sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Više informacija o ediciji Re:politiko možete pronaći na Facebook stranici:
https://www.facebook.com/Literatura-o-populizmu-etno-nacionalnoj-i-religijskoj-radikalizaciji-100273694910691/?modal=admin_todo_tour

Svi koji žele prisustvovati online promociji za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net

 

CIN: “Političari kriju jahte, stanove, poslovne prostore i zemljište”

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), kupio je 2018. godine luksuznu jahtu čija je tržišna vrijednost oko tri miliona maraka. On je prošle godine imao dvije prilike da jahtu upiše u svoj imovinski karton, ali to nije uradio. Prvo je imenovan u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), a potom na poziciju državnog ministra, ali jahtu nije prijavio ni Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) ni Vijeću ministara BiH.

Ministar Radončić nije jedini koji je ignorisao zakone i prikrio dio imovine. Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), još osmero visokopozicioniranih političara nije prijavilo dvadeset stanova, kuća, poslovnih prostora, garaža i zemljište.

Oni koji su pristali da razgovaraju, kažu da su imovinu prijavili ili da je riječ o greški. Neki od njih su je prijavili nakon razgovora sa novinarima.

Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati i izabrani zvaničnici su obavezni CIK-u prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju i imovinu članova uže porodice koja je vrednija od 5.000 KM. CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartona niti je predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine.

Jahta

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić ima jahtu koja može da primi deset osoba. “Naravno da imam, to svako zna”. Ipak, u imovinskim kartonima je nije prijavio (Fotoilustracija: princess.co.uk)

Radončićeva jahta

Fahrudin Radončić je nakon desetomjesečnog mandata u Domu naroda PSBiH imenovan krajem 2019. godine za ministra sigurnosti BiH. Dolaskom na funkcije popunio je izjave o imovinskom stanju i prijavio: zaradu od 570.000 maraka od prodaje udjela u „Avaz-roto pressu“, kuće i 7,8 hektara zemljišta u Vogošći koje je procijenio na 700.000 maraka. Napisao je i da ima stan vrijedan oko 4,2 miliona maraka u crnogorskom Tivtu i zemljište u Plavu koje dijeli sa braćom.

Međutim, prešutio je da ima jahtu. Jahta Princess 62 je duga 17,5 metara i proizvedena 2018. godine, a tadašnji delegat u Državnom parlamentu i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH je u junu iste godine registrovao jahtu u Baru u Crnoj Gori.

On kaže da ju je kupio novcem od prodaje dionica.

CIN je ranije pisao kako je Radončić 2015. godine kupio 250.000 dionica Crnogorskog telekoma za 1,95 miliona maraka. Novinarima nije htio reći da li je prodao sve.

„Radi se o legalnoj disciplini, o jahti koja je kupljena mojim novcem od dionica, prodaje udjela“, kaže Radončić.

Iako jahtu nije upisao u imovinske kartone, on je novinarki rekao da je prijavio svu imovinu.

CIN: Hoćete da Vam pokažem? (Radončićev imovinski karton bez podataka o jahti, op. a.)

Radončić: Ako je nema, dopunit ćemo, nikakav problem. Sve radim transparentno.

U CIK-u su novinarima potvrdili da jahtu nije prijavio ni naknadno.

Ministar Radončić nije htio reći ni koliko ga je jahta koštala: „To su moje privatne stvari“.

Radončić je imao dvije prilike da prijavi ovu imovinu: CIK-u, kada je imenovan za delegata, i Vijeću ministara BiH, kada je imenovan za državnog ministra. On to nije učinio.

Propisi nisu odredili nikakvu kaznu za takvo ponašanje funkcionera i CIK nije obavezan provjeravati sadržaj njihovih imovinskih kartona. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) to radi za kandidate Vijeće ministara, ali samo kada je riječ o imovini u BiH.

U SIPA-i kažu da ako pronađu da pojedini podaci nisu istiniti, to navode u konačnom izvještaju koji prosljeđuju mandataru za sastav Vijeća ministara. On dalje odlučuje kako će postupiti u skladu sa dobijenim informacijama i o tome ne obavještava SIPA-u.

U PSBiH djeluje Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara koja obavlja finalni razgovor sa kandidatima. Jedan od članova je zastupnik ovog parlamenta Branislav Borenović koji kaže da je rad Komisije formalan.

Melika Mahmutbegović

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović sa sestrama i njena kćerka su u istom danu kupile četiri nekretnine u Sarajevu za skoro 850.000 KM. Ovo suvlasništvo nije prijavila u imovinskim kartonima (Foto: CIN)

Sakrivena milionska imovina vrha SDA

Potpredsjednica Federacije BiH (FBiH) u tehničkom mandatu i zastupnica u Federalnom parlamentu Melika Mahmutbegović je u svom imovinskom kartonu propustila napisati da, osim dva prijavljena stana u Bugojnu i Sarajevu, u ovim gradovima ima još: dva stana, dva poslovna prostora i tri garaže. Neke od ovih nekretnina dijeli sa sestrama Maksidom Mahmutbegović i Maidom Jusić.

Jedan stan, poslovni prostor te dvije garaže se nalaze u Bugojnu i tri sestre su ih otkupile 2009. godine. Porodica Mahmutbegović je tu živjela od 1952. godine, a vlasništvo nad nekretninama u ovoj zgradi je stekla na osnovu Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Drugi stan, poslovni prostor i garažu sestre su kupile u Sarajevu krajem 2010. godine za skoro 693.000 KM.

Potpredsjednica Mahmutbegović je specijalistica opće hirurgije, a politikom se bavi više od 20 godina. Bila je zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Srednjobosanskog kantona, a potom je tri puta birana za zastupnicu u Federalnom parlamentu. Od 2015. je potpredsjednica FBiH.

Mahmutbegović u posljednjem imovinskom kartonu iz 2018. godine nije navela ni imovinu svoje kćerke Neire Džumhur. To nije uradila ni 2010. kada je navela da izdržava kćerku. Naime, Neira je 2008. godine kao studentica kupila za 170.000 maraka dvosoban stan u Sarajevu.

Ona ima i drugu nekretninu u Sarajevu. Stan u naselju Malta kupila je za skoro 155.000 maraka istog dana kada su njena majka i tetke kupile tri nekretnine u Sarajevu 2010. godine.

Novinari su provjeravali imovinu više od 120 zvaničnika i političara vladajućih i opozicionih stranaka u BiH koji se nalaze u CIN-ovoj bazi „Imovina političara“. Bazu podataka čine informacije o: njihovom obrazovanju, profesionalnoj i političkoj karijeri te podaci o nekretninama, ušteđevini, kreditima, udjelima i dionicama u preduzećima.

Čitaocima je besplatno dostupno više od dvije hiljade dokumenata: vlasničkih listova o nekretninama, registara preduzeća u vlasništvu političara, imovinskih kartona te krivičnih prijava, optužnica i presuda.

Potpredsjednica Mahmutbegović je odbila govoriti o svojim nekretninama sa novinarkom CIN-a.

I njen stranački šef Bakir Izetbegović godinama pokušava sakriti da je suvlasnik zemljišta u elitnom sarajevskom naselju Poljine. Izetbegović je nakon imenovanja u Dom naroda PSBiH u proljeće 2019. godine dostavio CIK-u novi imovinski karton, ali ni u njemu ni u kartonu njegove supruge Sebije, koja je 2018. godine osvojila mandat u Federalnom parlamentu, zemljište nisu prijavili.

Njih dvoje su ovo zemljište od skoro pet duluma kupili sa stranačkim kolegom Ševkijom Okerićem 2012. godine za 243.000 maraka. Bakir Izetbegović i Okerić dijele i vlasništvo nad pristupnim putem koji su platili skoro 8.000 maraka.

Izetbegović je novinarki CIN-a prvo negirao da ima ovo zemljište, dok je u drugom razgovoru tvrdio: “Jesam, jesam prijavio! Sigurno sam sve prijavio!”

Osim zemljišta supružnici nisu prijavili ni garažu na Bjelašnici koju je Sebija Izetbegović kupila 2008. godine za 20.000 KM. Ona je u martu ove godine vratila poslanički mandat zbog obaveza na mjestu direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Ignorisala je CIN-ov poziv za razgovor o neprijavljenoj imovini.

Još jedan član SDA, također delegat u državnom Domu naroda, Asim Sarajlić je izostavio prijaviti dvije garaže koje je kupio 2013. godine za 30.000 KM.

“Možda sam greškom previdio, ne znam. Moram to dodati”, rekao je Sarajlić.

Stan u istoj zgradi, suvlasništvo nad kućom u Sarajevu te apartman na Bjelašnici je prijavio.

Sarajlić je u ranijem razgovoru za CIN rekao da se u SDA učlanio kao petnaestogodišnjak. Do početka marta ove godine bio je na visokim funkcijama u Stranci: potpredsjednik i član Predsjedništva SDA te predsjednik Kantonalnog odbora Stranke u Sarajevu. Ostavku na sve funkcije je dao nakon što je objavljen kompromitirajući audiosnimak na kojem Sarajlić dogovara kupovinu glasa delegata na unutarstranačkim izborima za rukovodstvo Kantonalnog odbora SDA u Sarajevu.

Bio je načelnik Vogošće šest godina – do 2010, a nakon toga je dva mandata bio zastupnik u Državnom parlamentu.

Bakir i Sebija Izetbegović

Bračni par Bakir i Sebija Izetbegović su uložili četvrtinu miliona KM u kupovinu zemljišta na sarajevskim Poljinama sa kolegom iz SDA Ševkijom Okerićem. Nekretninu nisu prijavili u imovinskim kartonima (Foto: CIN)

Neprijavljena imovina supružnika
Bakir i Sebija Izetbegović infografika

U sazivu Doma naroda PSBiH koji je imenovan u martu 2019. godine svaki treći delegat je prešutio dio svoje imovine CIK-u i građanima. Osim Radončića, Sarajlića i Izetbegovića svu imovinu nisu prijavili ni Sredoje Nović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Munib Jusufović iz SBB-a BiH.

Sredoje Nović je u kartonu koji je popunjavao na početku svog drugog delegatskog mandata izostavio napisati da ima trosoban, a njegova supruga Gina jednosoban stan u Beogradu. Nović je prvo tvrdio da nema ove stanove, ali je promijenio mišljenje kada ga je novinarka CIN-a suočila sa dokumentima.

“Imamo stan u Beogradu, ništa nije sporno”, rekao je, dodavši da je to njegov, ali možda i propust CIK-a.

Nekoliko dana nakon razgovora za CIN Nović je prijavio i ove nekretnine.

Munib Jusufović je ušao u Dom naroda PSBiH u januaru 2020. godine na mjesto svog stranačkog šefa Fahrudina Radončića. Iako je u ranijim imovinskim kartonima prijavljivao da njegova supruga Zijada ima kuću i voćnjak u Brčkom čija je vrijednost 350.000 maraka, to je propustio uraditi ove godine. Novinarima je potvrdio da je ona i dalje vlasnica ove imovine sa sinom Jasminom.

„Stoji za suprugu, kako ne stoji! (…) To je onda greška“, kratko je rekao, ne objasnivši ko je tu grešku napravio.

Supruginu imovinu nije prijavio na prošlim općim izborima ni bivši državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović. Iako u zakonu piše da su političari obavezni prijaviti i imovinu članova najuže porodice, Šarović smatra da nije sporno što on to nije učinio: “Znači, nije pitanje bilo, je li, to da prikažem imovinu moje supruge, to je suština. Sve ono što je na meni, ja sam prikazao“.

Njegova supruga Stojanka je vlasnica kuće sa dulumom zemljišta u Lukavici.

Šarovićev donedavni stranački kolega Obren Petrović, dugogodišnji gradonačelnik Doboja, također nije prijavio svu imovinu. On je 2018. godine iz SDS-a prešao u SNSD i kao član nove stranke prvi put se kandidovao za zastupnika u Državnom parlamentu. U imovinski karton je propustio napisati da je suvlasnik kuće i garaže u Doboju. Petrović je prvo novinarima potvrdio da ima ove nekretnine, a potom je to negirao: „Imam ja i advokata pa Vi advokata pitajte“.

https://www.youtube.com/watch?v=5zEC2a6w2ZM&feature=emb_logo