Autor: urednik

Ovim otvorenim pismom, Sarajevski otvoreni centar i Gender centar Federacije BiH pozivaju kantone, gradove i općine da usvoje kantonalne i lokalne gender akcione planove u skladu sa Gender akcionim planom BiH i pratećim operativnim planovima, te da prilikom izrade svih politika, programa i mjera uključe rodnu perspektivu i primjenjuju Zakon o ravnopravnosti spolova i Gender akcioni plan BiH.

Nužno ostvariti ravnopravnost spolova u svim oblastima života!   

 Svrha gender akcionih planova kao strategija jeste da se izrade mjere i planovi kojih će se pridržavati institucije na svim nivoima kako bi ostvarili ravnopravnost spolova u svim oblastima života. To ne znači samo jednak broj žena i muškaraca u institucijama, na rukovodećim pozicijama ili vlasti. Usvajanjem gender akcionih planova se nadležne institucije obavezuju preduzeti rodno osjetljive mjere u oblasti obrazovanja, tržišta rada, nasilja nad ženama i nasilja u porodici, javnog života i zdravstvene zaštite.

Osim što čine većinu stanovništva, žene čine i većinu radne snage, ali unatoč tome su više nezaposlen spol. Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova, žene duže čekaju na prvi posao, suočavaju se sa dugotrajnim prekidima u radnom stažu zbog porodiljskog odsustva ili njege starijih i bolesnih članova porodice, onemogućene su da se ponovno uključe na tržište rada zbog zrelije dobi usljed promjena na tržištu i prestanka potrebe za određenom vrstom rada.^[1]

Gender akcionim planom bi se predvidjele rodno osjetljive mjere usmjerene ka ženama kao manje zaposlenom spolu koje bi provodile nadležne institucije, ali i prikupljali relevantni podaci na godišnjem nivou o nezaposlenosti žena, razlikama u plaćama, zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama preduzeća itd.

Spriječiti sveprisutno nasilje nad ženama u sjeni pandemije!

 Jedan od gorućih problema sa kojima se suočavamo jeste nasilje nad ženama koje je sveprisutno u našem društvu, a koje je ostalo u sjeni nedavnih dešavanja uzrokovanih pandemijom. Neophodno je da nadležne institucije preduzmu adekvatne mjere za uspostavljanje mehanizama zaštite žena žrtava nasilja u porodici, ispune svoje obaveze finansiranja sigurnih kuća i druge obaveze koje proizlaze iz zakona i međunarodnih dokumenata.

Svi nivoi vlasti su obavezni osigurati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju, odnosno učešće manje zastupljenog spola u procentu od 40%. U stvarnosti, žene su zastupljene u vladama kantona u procentu od 0% do 25%, pri čemu je najveća zastupljenost u Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu.

Samo dva kantona ispunila obavezu i usvojila gender akcione planove

 Bosna i Hercegovina ima obavezu, kako na osnovu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, tako i na osnovu međunarodnih dokumenata, poput CEDAW i Pekinške deklaracije, da pristupi izradi strategija za unapređenje položaja žena, odnosno gender akcionih planova. 2018. godine usvojen je Gender akcioni plan na državnom nivou za period 2018-2022, a krajem 2019. godine usvojena su dva kantonalna gender akciona plana – u Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu za period 2019-2022.

Ekspertska podrška dostupna za izrade potrebnih dokumenata

 Shodno svemu navedenom, Sarajevski otvoreni centar i Gender centar FBiH, nude zainteresirane predstavnike/ce kantonalnih, gradskih i opštinskih vlasti ekspertsku podršku u ovom procesu, te iskustva u radu na izradi ovih dokumenata i razvijanju mjera prilagođenih društvenim i političkim uslovima u kojima će se oni i provoditi.

Vjerujemo da će ostali kantoni koji nemaju važeće gender akcione planove prepoznati važnost usvajanja ovakvih dokumenta i njihov značaj za unaprijeđenje ljudskih prava na lokalnom nivou, te da će što prije pristupiti izradi istih u skladu sa Gender akcionim planom BiH i pratećim operativnim planovima.

 Aktivnosti SOC na zagovaranju usvajanja gender akcionih planova podržava CARE International Balkans u okviru projekta „Unapređenje socijalnih usluga kroz jačanje NVO u BiH“, a finansijski podržavaju CARE Češka i Vlade Češke Republike.

 Aktivnosti GCFBIH na zagovaranju usvajanja gender akcionih planova realizovat će se iz sredstava FIGAP II programa.

Centar za promociju civilnog društva prezentovao je  predstavnicima/ama osnovnih i srednjih škola u Sarajevu, u okviru projekta „Misli o prirodi!“, Certifikacijski mehanizam za Eko škole u Bosni i Hercegovini i mogućnosti uklučivanja i podrške školama u okviru ovog projekta.

 Eko škole su one škole koje aktivno obraćaju pažnju na pitanja zaštite okoliša, kako u samoj školi tako i u lokalnoj zajednici, i to aktivnim učešćem u različitim aktivnostima, kao i razvojem nastavnog programa u oblasti zaštite okoliša. Škole u BiH imat će priliku da u okviru projekta „Misli o prirodi!“, ispunjavajući određene uslove, dobiju certifikat Eko škole, a sve detalje o tome predstavnicima/ama škola i zainteresovanoj javnosti danas je u Sarajevu predstavila savjetnica za zaštitu okoliša na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan.

„Certifikacijski mehanizam Eko škola u BiH predstavlja metodologiju koja opisuje korake i aktivnosti koje škola treba provesti kako bi postala Eko škola. Osnovni cilj Certificiranog mehanizma Eko škola u BiH je uključiti očuvanje okoliša na principima održivog razvoja u rad odgojno-obrazovnih institucija u BiH, preko implementacije aktivnosti koje će uvesti vidljive promjene stavova i ponašanja u svakodnevnom životu i radu učenika/ica i uposlenika/ica škole, ali i šire društvene zajednice“, pojasnila je Jukan.

 Prezentaciji u prostorijama Međunarodnog centra za djecu i omladinu Grbavica prisustvovali su predstavnici gotovo 20 škola iz Sarajeva, među kojima OŠ „Safvet-beg Bašagić“, OŠ „Sokolje“, Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, Četvrte gimnazije Ilidža, Elektrotehničke škole za energetiku… Današnja prezentacija prva je u nizu predstavljanja Certifikacijskog mehanizma koje će se održati još za škole u Mostaru, Blagaju, Širokom Brijegu, Zenici, Maglaju, Banjaluci, Laktašima, Mrkonjić Gradu, Trebinju, Nevesinju, Ljubinju, Palama i Istočnom Novom Sarajevu.

 „Misli o prirodi!“ je trogodišnji projekat koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske u iznosu od tri miliona KM. Osnovni cilj projekta jeste povećati ulogu civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, škola, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Između ostalog, pojektom je planirano uključenje 36 osnovnih i srednjih škola iz BiH, koje će biti izabrane putem javnog poziva. Odabranim školama će se ponuditi resursi – znanje kroz učešće na konferencijama, edukacijama i drugim projektnim aktivnostima, kao i materijalni resursi.