Znate li kako adekvatno zbrinuti e-otpad?

Zbog štetnih supstanci koje sadrži, e-otpad nije dozvoljeno odlagati zajedno sa ostalim otpadom. Za to su predviđeni ZEOS e-kontejneri, Zeleni namještaj ili Reciklažno dvorište, gdje električni i elektronski otpad mogu odlagati građani, dok pravnim licima ZEOS nudi besplatno  preuzimanje e-otpada na željenoj adresi. Emil Šehić, direktor ZEOS eko-sistema, koje dnevno sakupi oko 7.000 kilograma e-otpada, gdje najveći udio u strukturi imaju veliki kućanski aparati, mali kućanski aparati, rashladni uređaji, TV – monitori, sijalice, kaže nam da “uspostavljeni sistem tokom osam proteklih godina pokazuje kontinuirani rast sakupljene količine e-otpada i firmi koje koriste uslugu besplatnog zbrinjavanja. Također, i građani sve više koriste naše kontejnere za odlaganje e-otpada kao i ostale mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.“

Cilj je, dodaje, da se sakupljena količina e-otpada ove vrste svake godine povećava kroz razvoj kolektivne svijesti građana i njihovo aktivno učešće u zaštiti životne sredine, ali i kroz stalni rast broja kompanija koji žele koristiti besplatnu i jednostavnu uslugu. „Čitav proces popunjavanja naloga, putem stranice www.zeos.ba, traje jednu minutu”, ističe Šehić, i dodaje kako u prosjeku godišnje sarađuju sa oko 400 kompanija.

Nakon sakupljanja e-otpada, poštujući ekološke standarde, ZEOS vrši njegovu obradu, preradu i reciklažu.

„Ukoliko se električni otpad ne zbrinjava odgovorno, opasne supstance mogu da zagade tlo, vodu i postanu dio lanca ishrane. Električni otpad je vrlo specifičan prvenstveno zbog hemijskih elemenata koje sadrži. Njegova struktura predstavlja opasnost po zdravlje građana onog trenutka kada se razbije, spali ili neovlašteno počne obrađivati bez stručnog nadzora i opreme. To nije smeće koje se može odložiti bilo gdje, e-otpad je resurs koji može da se reciklira kroz ZEOS-ove kapacitete u našoj državi i svaki komad na deponiji je veliki gubitak za državu i stanovništvo u cjelini”, apeluje Šehić i pojašnjava “Reciklaža nema smisla ukoliko je e-otpad pomiješan sa drugim vrstama otpada koje otežavaju njegovo sortiranje ili obradu. Ali, kada se e-otpad pravilno odloži, sirovine se mogu reciklirati i koristiti u proizvodnji novih proizvoda!”

Kako bi uticali na podizanje svijesti građana, a posebno edukovali mlade, ZEOS provodi projekte ekološke osvještenosti koji podrazumijevaju prikaz pravilnog odlaganja e-otpada, proces reciklaže kao i mjesta za reciklažu.

„S obzirom na to da se navike najlakše usvajaju u periodu odrastanja, djeca i omladina su primarna skupina naših aktivnosti i na taj način stvaramo siguran temelj za budućnost bez otpada“, kaže Šehić i navodi da su unatoč pandemiji realizirali više od 30 takvih aktivnosti, kao i da su partner projekata Eko škole koji obuhvata 40 škola širom FBiH.

Iako se u vrlo izazovnoj 2020. godini zakonska stopa sakupljanja e-otpada povećala za 5%, iz ZEOS eko-sistema ponosno najavljuju kako će i ove, kao i prethodnih godina, zakonski ciljevi biti premašeni.

„Ove godine taj procenat iznosi 35%, a naš uspjeh smatramo ostvarenjem propisanih stopa prerade i reciklaže e-otpada, na čemu smo zahvalni svim učesnicima sistema. Ovo je još jedna potvrda da smo kroz naš dugogodišnji rad izgradili kompaniju koja je pouzdan partner u reciklaži e-otpada“, ističe Šehić i pojašnjava da se navedenazakonska obaveza posmatra kao procenat sakupljenog e-otpada u odnosu na količinu e-opreme koju su na tržište plasirali uvoznici, proizvođači i distributeri.

Prema Statutu koji definiše princip neprofitnog poslovanja, sva dobit ZEOS-a koristi se za razvoj osnovne djelatnosti. Tako su u ovoj godini tri trgovačka centra dobila svoj Zeleni namještaj za male aparate i sijalice, otvoreno je reciklažno dvorište za e-otpad na Otoci u Sarajevu, a građanima Goražda na raspolaganje je stavljen jedan e-kontejner/kontejner za e-otpad.

„Ponosni smo i na uspostavljenu saradnju sa KJKP Rad Sarajevo, kao jednim od ovlaštenih sakupljača, a u 2021. godini, novih 36 uličnih e-kontejnera bit će postavljeno u općine širom FBiH“, najavljuje direktor ZEOS eko-sistema Emil Šehić.

Kraj 2020. godine ZEOS završava provođenjem društveno odgovorne kampanje informisanja šire javnosti „Zelena stanica“, u okviru koje građane poziva da budu ekološki aktivni te da sve predmete kojih se žele riješiti, a radili su na struju ili baterije, uključujući i plinske sijalice, odlože na uređeno reciklažno dvorište za e-otpad u naselju Otoka. Za savjesno odlaganje ZEOS je pripremio i prigodne poklone za građane.

Ja sam imao/la Art house kino u Sarajevu

I want Arthouse cinema in Sarajevo / Ja želim Art house kino u Sarajevu
21.12. 2006 pet studenata i studentica je prikazalo film Fahrenheit 451 u iznajmljenom  kinu Bosna. To je bila prva filmska projekcija koju je organizovao Kriterion Sarajevo. Dok su  radili na pripremama za otvaranje svog kina u Sarajevu kojeg bi u potpunosti vodili studenti i studentice,  putovali su po gradu i organizirali filmske večeri i druge događaje na različitim lokacijama. Vjerna grupa prijatelja Kriteriona je putovala sa njima. Sve dok konačno, 9-tog juna 2011. nisu otvorili vrata vlastitog kina u prostoru bivšeg kina Tesla: Art house kino Kriterion je rođen.
 
I have Arthouse cinema in Sarajevo / Ja imam Art house kino u Sarajevu
Petnaest uposlenih studenata i studentica, 150 posjetilaca i posjetiteljki, tri dana i dvije noći filmskih projekcija, zabave i susreta obilježili su otvorenje Kriteriona u Sarajevu.
 
Kriterion je postao važna lokacija u gradu za mlade ljude, studente i studentice, ljubitelje i ljubiteljice filmova i one koji su tražili prostor koji mogu iznajmiti ili gdje se mogu povezati sa publikom. Kriterion je bio siguran prostor gdje ste mogli biti šta god poželite i gdje je sve moguće. Od gluhog diska do transcedentalne meditacije sa Davidom Lynchem, od stand up komedije do projekcija zaboravljenih filmskih klasika.
 
Kriterion je postojao preko 6,5 godina, 78 mjeseci, 2372 dana, 56940 sati, tokom kojih smo održali preko 1550 događaja i prikazali više od 630 filmskih naslova. Održano je 140 koncerata, blizu 200 party-ja, 65 roštilja, 60 koktela, 95 festivala, 32 pozorišne predstave, 60 izložbi i preko 70 različitih radionica. Više od 80 mladih ljudi je staklo svoje prvo radno iskustvo baš u Kriterionu.

Iza kulisa, studenti i studentice su brzo učili kako voditi posao. Veliki prostor na Obali Kulina bana 2 je trebao biti popunjen i kirija je morala biti plaćena. Koliko piva moramo prodati da bi mogli organizovati svoje događaje? Koliko možemo naplatiti najam prostora? Osmišljavali su filmske večeri, koncerte, tematske filmske sedmice, vodili računa o finansijama i komunikaciji sa publikom, tragali za partnerima i radili u administraciji . Studenti i studentice su vrijedno radili i iskusili težak put do znanja.
 
I had arthouse cinema in Sarajevo / Ja sam imao/la Art house kino u Sarajevu
Nakon skoro 7 godina ispunjenih radom, kulturom i ljubavlju za Kriterionom, ali takođe i žučnim raspravama, isprobavanjima novih strategija i potragama za novim prilikama, u decembru 2018. godine Kriterion je morao zatvoriti svoja vrata. Kombinacija teške ekonomske situacije i nedostatka osnovnog finansiranja je jednostavno bila previše.
 
Sa velikom tugom vas moramo obavijestiti da je gotovo dvije godine nakon zatvaranja Kriterion zvanično završio proces stečaja i neće ponovno otvoriti svoja vrata. Ovo je kraj jedne ere ali Kriterion će uvijek ostati u našim srcima.
Kriterion su činili ljudi, njegovi osnivači i osnivačice, svi studenti i studentice koji su radili tu, oni i one koji su podržavali Kriterion savjetima i srcima, svaka osoba koja je popila kafu, organizirala događaj, zasvirala na gitari, vježbala jogu, pogledala film, oduševila na plesnom podiju ili popila koje pivo previše.
 
Kriterion ste činili vi, i želimo vam zahvaliti na svim predivnim trenutcima koje smo dijelili u našem art house kinu.

Novi singl ‘Blizu’- Muhameda Trnke

Muhamed Muki Trnka, gitarista nekadašnjeg benda Erogene zone, ali i DJ-a pod pseudonimom Genetic Grooves Guru, sada se ipak odlučio predstaviti publici pod svojim imenom i novom pjesmom “Blizu”.

“Pjesmu sam snimio prošle godine i namjera je bila da ona izađe u sklopu albuma koji je bio najavljen i bile su pripremljene promotivne aktivnosti kao i svirke za proljeće ove godine, međutim sve se to moralo prolongirati zbog poznatih razloga. U međuvremenu mnogo sam boravio u studiju, radio nove stvari i nagomilalo se mnogo toga. Osjetio sam da nešto moram da izbacim vani”.

Kako kaže Trnka, nova pjesma “Blizu” dolazi pred kraj 2020. godine koja je bila ispunjena potpuno suprotnim porukama u odnosu na njegovu pjesmu, kao što su držanje distance, izbjegavanje druženja, okupljanja…

“I ako su bile sasvim neke druge pjesme planirane kao prethodnica i singlovi prije svega, “Blizu” se sama nametnula  da baš ona bude ta koja će završiti ovu 2020 godinu iz nekih svojih razloga. Da li zbog naziva, ko to zna, ja sam samo pratio njenu energiju i doveo je do kraja. I evo nas sada to – ona i ja.”

Pjesmu “Blizu” je napisao sam Trnka, dok mu se u videospotu pridružuje kćerka Emi Trnka, inače talentovana bh. umjetnica koja također piše svoje pjesme.