Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Muzej ratnog djetinjstva osvojio Muzejsku nagradu Vijeca Evrope 2018

Jedna od najprestižnijih nagrada u muzejskoj industriji koja se dodjeljuje u okviru programa “Evropski muzej godine” stigla je u Sarajevo zahvaljujući Muzeju ratnog djetinjstva. Ovo je prvi put, u 40 godina dugoj historiji, da ovu nagradu dobija neki muzej iz našeg šireg regiona.

Nagrada se dodjeljuje od 1977. godine muzejima koji su napravili izniman doprinos razumijevanju Evropskog kulturnog naslijeđa. Žiri izbora “Evropski muzej godine” sastavljen od muzejskih profesionalaca iz 13 država prvo je odabrao 40 kandidata, a zatim i 3 finalista za koje je dao preporuke Komitetu za kulturu, nauku i edukaciju Vijeća Evrope, koji je zatim odabrao pobjednika.

Muzej ratnog djetinjstva tako se pridružio nekim od najznačajnijih evropskih muzeja koji su u prošlosti dobili ovu nagradu, poput Liverpool Museum, Jewish Historical Museum, The Bavarian National Museum, Portimao Museum itd.

“Ovo je ogromna, ogromna čast za nas. Uzimajući u obzir način na koji je ovaj Muzej otvoren, sjećajući se ocjene Ministarstva kulture da nemamo nikakav internacionalni značaj, uzimajući u obzir okolnosti u kulturnoj industriji u BiH, donijeti ovakvu nagradu, u ovakvoj konkurenciji, u ovako malu zemlju, to je veliki uspjeh. Treba imati na umu da smo bili u konkurenciji s muzejima čiji su budžeti desetine miliona dolara. Ali imali smo svoje snage, i ponosan sam da ih je žiri prepoznao,” rekao je Jasminko Halilović, osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva.

U obrazloženju nagrade, žiri je istakao “da se radi o istinski inspirativnoj inicijativi pokretača Halilovića”, te “poseban potencijal ovog muzeja da bude snažan, samoodrživ model građanske inicijative, te primjer koji može biti repliciran širom svijeta”.

Muzej ratnog djetinjstva dobit će bronzanu statuu “La femme aux beaux seins” Joana Miroa, koju će zadržati godinu dana prije nego je preda narednom muzeju pobjedniku. Svečano uručenje nagrade desit će se u aprilu u organizaciji Vijeća Evrope u Strasbourgu, a zatim i u maju u organizaciji Evropskog muzejskog foruma, u Warsawi, na svečanoj manifestaciji “Evropski muzej godine”.

Znakovi pored puta, Maske i oltari, izložba Osmana Arslanagića u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe Znakovi pored puta -Maske i oltari, Osmana Arslanagića u Zvonu.
Izložba će biti otvorena u četvrtak, 7. decembra u 21:00 u galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10). A predstavnici/e medija istog dana će s autorom moći razgovarati u 13:00 u Zvonu.

Ova izložba nastavak je dugogodišnje saradnje Osmana Ome Arslanagića i galerije Zvono. Riječ je o trećoj fazi ciklusa „Znakovi pored puta“ . Prije „Maski i oltara“ imali smo priliku vidjeti „Maske i totemi“ a u svakom od ciklusa prepoznajemo umjetnikovu potrebu za iskorakom od uobičajenih scenografskih rješenja kao dominantnog oblika profesionalnog izražavanja i odlazak u prostor prirode uz minimalne autorske intervencije na predmetima koje je odbacilo more ili ljudi.

Osman Arslanagić je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Profesionalni je scenograf koji u svojoj biografiji ima šest igranih filmova, preko 200 teatarskih predstava, brojne televizijske serije i emisije. Kao scenograf je radio u Holandiji, Francuskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori… Redovni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na predmetu Scenografija, kostim i maska i profesor Scenskog oblikovanja na Akademiji za scenografiju u Osijeku (Hrvatska). Dobitnik je 25 međunarodnih i domaćih nagrada za svoj rad i njemu najbitnije dvije godišnje nagrade Collegiuma Artisticuma. Kao slikar samostalno je izlagao u Študgartu, Londonu,Trebinju, Utrehtu, Amsterdamu i Sarajevu…

Izložba Osmana Arslanagića će biti postavljena do 22. decembra 2017. godine u galeriji Zvono.

Muzej ratnog djetinjstva kandidat za Evropski muzej godine

Muzej ratnog djetinjstva finalista je izbora za nagrade Evropskog muzejskog foruma, zajedno sa još 39 muzeja iz 22 države Evrope. Radi se o najprestižnijim nagradama u muzejskoj industriji koje se dodjeljuju još od 1977. godine.

Na ovom izboru dodjeljuju su četiri glavne nagrade: Evropski muzej godine, Muzejska nagrada Vijeća Evrope, Silletto nagrada, te Kenneth Hudson nagrada. Svaka od ovih nagrada predstavlja izniman prestiž i priznanje u svijetu muzeja.

Cilj nagrada manifestacije “Evropski muzej godine” je prepoznati izvrsnost na evropskoj muzejskoj sceni i ohrabriti i promovirati inovativne procese u muzejskoj industriji u međunarodnim okvirima. Nagrade se dodjeljuje muzejima koji najočitije doprinose privlačenju različitih publika, te se ističu kvalitetom posjete i zadovoljstvom posjetilaca, unikatnom atmosferom, kreativnom prezentacijom, i inovativnim pristupima edukaciji i društvenoj odgovornosti.

Osnivač Muzeja ratnog djetinjstva, Jasminko Halilović, kaže: “Kada smo osnovali Muzej ratnog djetinjstva, obećali smo izvrsnost i stojimo iza tog obećanja. Mislim da je Muzej ratnog djetinjstva zaista izuzetak na evropskoj muzejskoj sceni: nastao je uprkos državi, a ne uz pomoć države, a za manje od godinu dana započeo je projekte na tri kontinenta i postao internacionalna platforma za ljude koji dijele ovo iskustvo.”

Raznovrsnost kandidata oslikava raznovrsnost evropske muzejske scene. Tako su ove godine među kandidatima i: Muzej dizajna iz Velike Britanije, Muzej novca iz Njemačke, Muzej željeznica iz Portugala, Gradski muzej Helsinkija iz Finske, Muzej prirode iz Švicarske, Muzej nauke iz Velike Britanije, Estonski nacionalni muzej iz Estonije itd.

O dobitniku nagrada odlučuje žiri u kojem je 13 istaknutih muzejskih profesionalaca iz 13 evropskih država. Nagrade će biti zvanično uručene na ceremoniji u Poljskoj u maju 2018. godine.

“Iako su u konkurenciji i veliki muzeji sa nemjerljivo većim budžetima i resursima, mi također imamo svoje snage, među kojima su relevantnost za evropski kontekst i vrijeme u kojem živimo, inovativnost, involviranost zajednice, jedinstveno iskustvo posjetioca muzeja, održivost, i mnoge druge stvari. Posvetili smo ogromnu pažnju pripremi svih materijala koji su od nas traženi, a sama posjeta žirija trajala je preko sedam sati. S nestrpljenjem i dosta optimizma čekamo objavljivanje pobjednika”, rekao je Halilović.

Diskusija “Možemo li prevenirati nasilni ekstremizam?”

Zašto se ljudi koriste nasiljem da ostvare svoje političke, ideološke, religijske i druge ciljeve i šta se može poduzeti kako bi se to preveniralo? Kako prevenirati nasilni ekstremizam političkim, društvenim i obrazovnim akcijama? Kao postkonfliktno društvo, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj različite kulture teže pomirenju. Kako mi možemo doprinijeti globalnom miru? Kako da gradimo svijet koji je uključiv, tolerantan i otvoren u prihvatanju različitosti?

Ovo su samo neka od pitanja o kojima će se razgovarati na javnoj diskusiji koju organizira Američki kutak Sarajevo JU Biblioteka Sarajeva. (Radićeva 7, Sarajevo)

Diskusija počinje u četvrtak, 07.decembra, 2017. u 18 sati

U diskusiji će učestvovati profesori Fakulteta političkih nauka u Sarajevu – Izet Beridan i dr. Nerzuk Ćurak

Diskusiju će moderirati Amra Pandžo, voditeljica Američkog kutka Sarajevo.

Volonteri i INFOHOUSE nagradili 14 srednjih škola iz BIH sa po 500 KM

Zavšen je ovogodišnji Sajam kreditiranja koji Fondacija INFOHOUSE, u sklopu projekta Volontitaj –
kreditiraj, organizuje desetu godinu zaredom. Ove godine, srednje škole iz cijele Bosne i Hercegovine pozvane su
da prijave svoju projektnu ideju u formi jednominutnog filma snimljenog mobilnim aparatom, najkasnije do
24.11.2017. Svaka škola mogla je aplicirati sa samo jednim filmom čiji je autor morao biti tim učenika.
Svaki video morao je jasno ukazivati na problem mladih i dati smjernice za njegovo rješavanje, te je tematika
morala biti iz oblasti humanitarne akcije ili kulture i umjetnosti. Na našu adresu pristiglo je 36 izvanrednih
jednominutnih filmova, a na osnovu broja lajkova, izabrali smo 14 najboljih, koji će dobiti po 500 KM iz Fonda
Socijalni dan.
NAGRAĐENE ŠKOLE SU:
MSŠ Hazim Šabanović, Visoko
JU Druga Gimnazija, Mostar
JU Mješovita srednja škola, Busovača
JU Gimnazija, Visoko
JU Gimnazija Obala, Sarajevo
JU Srednja ekonomska škola, Sarajevo
JU MSŠ Stjepan Radic, Usora
JU Srednja poslovno-komercijalna i trgovačka škola, Sarajevo
JU Srednjoškolski centar, Foča
JU Mješovita srednja škola, Gračanica
JU Ekonomska škola, Banja Luka
JU Srednja elektrotehnička škola, Sarajevo
JU KŠC ”Ivan Pavao II”, Bihać
JU Ekonomsko- trgovinska škola, Tuzla
Pobjednici su objavljeni 05.12., na Međunarodni dan volontera s ciljem da aktivnosti mladih volontera i njihov
dobrovoljni rad učinimo vidljivim na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou. „Ovo je prva godina u kojoj smo
naš tradicionalni Sajam kreditiranja pretočili u online formu i sa velikim zadovoljstvom mogu reči da je bilo
odlično. Odziv je bio ogroman, srednjškolci su uradili odličan posao i pri tom su se zabavili. Jedan od naših ciljeva
bio je i promicanje volonterizma i mogu reči da smo, sudeći po broju filmova koji su se ticali humanitarnih akcija,
u tom cilju uspjeli“ – istakla je Dalila Hadžić iz INFOHOUSE.

Decembar u Buybooku

Promocijom romana „Smrtova djeca“ autorice Amile Kahrović-Posavljak u utorak, 12. decembra, počinje decembarski Buybookov program u okviru kog će biti predstavljene knjige Adise Bašić, Saide Mustajbegović i Ahmeda Buriće te obilježena 21 godina rada ove izdavačke kuće.
Svi programi održaće se u knjižari Buybook (Radićeva 4) i počinjaće u 19:30. Sa autoricama i autorom razgovaraće Kristina Ljevak.
„Amila Kahrović-Posavljak svojim romanesknim prvijencem vodi nas u srce traume i približava nam hiperrealizam tranzicijske distopije, ambijent kao stvoren za drobljenje nade, pa će i fraza o onima što tek zakoračuju u život voditi u kolektivno gubljenje tla pod nogama. Ako tu ima mjesta za budućnost, ona je takva da se do nje dopire kroz ušicu igle“, napisao je, između ostalog, o romanu „Smrtova djeca“ književnik i novinar Viktor Ivančić.
O užasu koji nas je definisao i propasti koja je došla po nas, Amila Kahrović-Posavljak piše onako kako niko do sada nije pisao u postratnoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Ova knjiga biće, između ostalog, gorki saveznik na putu prihvatanja činjenice da cijeli svijet postoji samo da se polako pretače u groblje. O ratovima nakon kojih djeca umiru, zbog nesretnog slučaja, ubistva, samoubistva ili života, o jednom sarajevskom naselju, smrti kao muškom principu i nedovoljno lijeka za sve naše traume 12. decembra u Buybooku govoriće Amila Kahrović-Posavljak.

Tri dana kasnije, 15. decembra, nakon Bookstavovog predpremijernog predstavljanja, s autoricom Saidom Mustajbegović razgovaraćemo o njenoj knjizi priča „Kuća bez krova“.
„U romanu Flaubertova papiga Juliana Barnesa neki engleski doktor, zaljubljenik u Flauberta, prelazi u Francusku da prati tragove autora i njegovih junaka. (…) To je izvanredno pisan tekst, ali to postaje velika literatura negdje pred kraj kada saznajemo da se doktorova supruga otrovala na isti način kao i Emma Bovary. U priči Kuća bez krova Saide Mustajbegović riječ je o vožnji taksijem po Sarajevu, po njegovim brdima i vijugavim sokacima. Prožeta je sjećanjima, mislima, komentarima, i također je vrlo dobar tekst koji postaje dobra književnost na kraju kad prikaže staricu koja vadi hranu iz kontejnera, besprijekorno čisto odjevenu, osim što su bijele pantalone zamrljane žutim flekama nastalim iz upravo uzete konzerve. (…) Ova zbirka priča iskače iz prosjeka i po svojoj vrijednosti i po svojoj vrsti i ne spada među one aktuelne proze koje su preplavile naš književni život“, napisao je o prvoj zbirci priča Saide Mustajbegović književnik i profesor Tvrtko Kulenović.
O tradiciji kao inspiraciji, bremenu ženskog nasljeđa, nužnosti a ne izborima kojima je žensko iskustvo definisano i jednom specifičnom jeziku kog pomno istražuje i u prozi koristi, razgovaraćemo sa Saidom Mustajbegović 15. decembra u Buybooku.

Još jedan snažan ženski prozni glas stiže nam u ovogodišnjoj Buybookovoj produkciji. Nakon uspješnih knjiga poezije Adisa Bašić se prvi put predstavlja s knjigom proze pod nazivom „A ti zaključaj“. Na promociji 19. decembra razgovaraćemo o ljubavima, brakovima i nesvakidašnjem putovanju na koje nas je povela i koje vodi ka ženskom, u prvom redu emotivnom iskustvu. Adisa Bašić predstavila nam je galeriju junakinja kod kojih možda postoji razlika u starosnoj dobi, socijalnom statusu i vremenu u kojem su živjele ili još uvijek žive, ali ih povezuje patrijarhalna matrica po kojoj su formirane i rijetki pokušaji iskoraka van uobičajenog. „Tamo gdje je pokazivanje osjećaja čin slabosti i sramote, ljubav pod kožom podivlja; kao kakva zapuštena biljka u nama naraste toliko da nas protjera iz vlastitog tijela. Takvi su brakovi mnogih naših očeva i majki, tihi i nevidljivi, povinovani redu koji su stoljećima uspostavljali naš palanački duh i naša sirota, traljava istorija… O braku, o dvoje u patrijarhalnom društvu Adisa Bašić piše nježno, baš onako kako i treba u dobroj književnosti. Ona razumije i nesreću i nesretnika, a pričajući o njima ne prestaje se diviti životu,“ napisao je književnik Almin Kaplan o knjizi priča „A ti zaključaj“ autorice Adise Bašić.

Posljednja promocija u 2017. godini održaće se 22. decembra i posvećena je romanu „Tebi šega što se zovem Donald?“ autora Ahmeda Burića.
„Luksuz je imati ovakav tekst pred sobom: on istovremeno teče, i od njega vam zastaje dah. Govori o sadašnjem trenutku, i podsjeća na neke najljepše i najteže momente. A onda se u brzom čitanju, čitatelj dosjeti da postoji sutra, pa ostavi nešto i za naredni dan. Tebi šega što se zovem Donald? je, možda, predložak za neki uradak u drugom mediju – monodramu ili seriju – ali knjiga funkcionira kao prvorazredno iskustvo,“ napisao je o Burićevom romanu prvijencu jedan od najznačajnijih svjetskih fotografa Damir Šagolj.
S Ahmedom Burićem razgovaraćemo o „nama“, onima kakvi smo nekada bili/e i o nama današnjim koje je iskustvo rata i godina nakon njega trajno definisalo, te o hronici našeg nečinjenja i posljedica činjenja koja se nalazi iza korica s njemačko-jugoslovenskom zastavom i koja ostavlja utjehu da, kad je već svakako ovako kako jeste, onda je dobro što ponajbolji od nas imaju dara da o tome i najbolje napišu.

Sve knjige možete pronaći na Buybookovim prodajnim mjestima a na dane promocije možete ih kupiti po promotivnim cijenama.

Pred Novu godinu, 26. decembra, obilježićemo i 21 godinu rada Izdavačke kuće Buybook. Biće ovo prilika da sa kolegama/icama iz medija te našom brojnom publikom rezimiramo godinu za nama koju je obilježilo nekoliko kapitalnih naslova, bogata domaća i regionalna produkcija, još jedno uspješno izdanje Bookstana te najznačajnije književne nagrade koje su osvojili Buybookovi autori.
Radujemo se pretprazničnim druženjima uz potpisivanje novih knjiga, promotivne cijene naših izdanja i najbolje želje za predstojeću godinu.

Sajam obrazovanja i dodjela Nagrada za inovativne nastavnike

U Sarajevu će se u petak, 08.12., od 12 do 17 sati u Domu mladih održati Sajam obrazovanja koji realizira Centar obrazovnih inicijativa Step by Step Sajam uz podršku FOD BIH i drugih donatora, te u saradnji sa međunarodnim i lokanim NVO.

Preko 30 organizacija, institucija i škola upoznat će posjetitelje sa svojim inovativnim praksama, a posjetioci će biti u mogućnosti odabrati neke od mnogobrojnih pripremljenih radionica i prezentacija. Sajam je namijenjen svim prosvjetnim radnicima, roditeljima i starateljima, srednjoškolcima i studentima.

«Sajam obrazovanja je zamišljen kao inspirativno mjesto učenja i razmjene znanja i ideja, mjesto gdje se sastaju akteri koji daju doprinos obrazovanju na raznim nivoima, i udružuju snage, kako bi poslali jasne poruke – obrazovanje je vrijednost i prioritet u društvu, naša zajednička odgovornost i, možda najvažnije – nastavnici jesu važni», kaže dr. Radmila Rangelov Jusović, direktorica COI.

A važnost nastavničke profesije će biti naglašena nakon Sajma obrazovanja, istoga dana i u istom prostoru Doma mladih, od 20 sati. Naime, već drugi put će biti dodijeljena Nagrada za najinovativnije nastavnike i nastavnice, i to u pet kategorija: odgajatelji/ce u predškolskom odgoju i obrazovanju, učitelji/ce u razrednoj nastavi, predmetni nastavnici/ce u osnovnim školama, predmetni nastavnici/ce u srednjim školama i stručni saradnici/ce na svim nivoima odgoja i obrazovanja. Kao i prethodne godine, nastavnici i nastavnice su slali svoje inovativne prakse od septembra do novembra, a žiri sastavljen od prošlogodišnjih dobitnika je, od više od 160 pristiglih izvanrednih praksi, odabrao 50 nominiranih.

Ko su pobjednici u 2017. godini saznat ćemo na svečanosti dodjele nagrada, na kojoj ćemo ispričati najbolje priče o ovoj, za budućnost svih nas, iznimno važnoj profesiji.

Više informacija o Sajmu obrazovanja, dobitnicima Nagrade prošle i nominiranim praksama ove godine možete pročitati na stranici www.inskola.ba.

“Dobri roditelji griješe”

Razgovarajmo uspješno s djecom tema je radionice za roditelje koja je privukla veliku pozornost i roditelja i odgajatelja. Tijekom 2 sata rada roditelji su saznali praktične savjete i trikove kako bolje razgovarati i unaprijediti komunikaciju s djecom. Paralelno s radionicom za roditelje održana je i igraonica za predškolce i radionica za školarce koji su uživali u razvojno – poticajnim igricama koje su za mališane pripremile psihologinje Centra za psihološku podršku Sensus iz Mostara.

„Na radionici smo se bavili principima zdrave komunikacije s djecom koja će zbog takvog pristupa biti zadovoljna, srećna i spremno uspostavljati zdrave odnose s drugima, kazala je Maida Bešo, psihologinja i osnivačica Centra za psihološku podršku Sensus iz Mostara i uvodničarka na radionici za roditelje. Kao roditelji važno je da imamo pozitivan odnos prema roditeljstvu i ulozi roditelja i moramo biti spremni da učimo. Dobri roditelji griješe i to moramo znati u svakom trenutku dok odgajamo djecu, dodala je Bešo.

„Pohvale i kritike su dvije osnovne poruke koje roditelji šalju djeci. Cilj obje vrste poruka je socijalizirati dijete, ukazati mu na poželjna i nepoželjna ponašanja i spremiti ga za uspješan samostalan život. U odgoju djece važno je da ih hvalimo kao osobe, hvalimo njihove ponašanje i kada je to potrebno kritikujemo njihove postupke. Kritike koje upućujemo djeci trebaju biti konstruktivne na način da pomognemo djetetu da nešto popravi“, kazala je Arnela Memić, psihologinja u Centru Sensus.

BUDI TU zajednica prvi rođendan proslavlja sa sjajnim rezultatima. U posljednjih godinu dana organizirali smo 6 radionica za roditelje na kojima je učešće uzelo 200+ roditelja. 10 stručnjaka praktičara iz različitih područja odgovorilo je na preko 200 upita od strane roditelja. Organizirali smo 3 humanitarne akcije „Razmjena igračaka + humanitarno darivanje“ na kojima smo prikupili preko 1000 igračaka koje smo proslijedili u 9 domova za djecu bez roditeljskog staranja i djecu s posebnim potrebama.

Ovim putem najavljujemo našu narednu aktivnost „Razmjena igračaka + humanitarno darivanje“ koja će se održati u subotu 16.12.2017. u periodu od 11 do 13 sati u prostorijama Zimskog grada u Mostaru.

BiH – država s najmanje preduzeća po glavi stanovnika

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g. Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.

Otvaranje izložbe “Lično – porteti žrtava rata” fotografa Velije Hasanbegovića

Otvorenje izložbe “Lično – porteti žrtava rata” fotografa Velije Hasanbegovića desiće se u srijedu, 06.12.2017. u 12 sati u Umjetničkoj galeriji Internacionalnog Univertziteta u Sarajevu. Izložba će biti popraćena javnom ispovješću tri žrtve rata uobličenim u performans. Postavka će se moći pogledati do 20.12.2017. godine.

Izložba je dio projekta pokrenutog izmedju autora fotografija Velije Hasanbegovića, USAID-ovog projekta PRO-budućnost i CRS-a u cilju izgradnje mira, a projektom je planirano njeno prezentiranje i u drugim gradovima BiH.

Velija Hasanbegović je bosanskohercegovački fotogaf, porijeklom je iz Istočne Bosne. Autor je nekoliko izložbi: ”Drina/JezeroPerućac”, “I moja bijela traka”, “Potočarske sjene”, “Atlete srca”, i drugih. Izlagao je širom svijeta, između ostalog u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Budimpešti, i New Yorku, a njegove radove objavljivali su renomirani časopisi Theather der Zite, SüddeutscheZeitung, Financial Times i drugi.

Oficijelni je fotograf Internacionalnog teatarskog festival MESS I Sarajevskog ratnog teatra – SARTR. Više puta je nagrađivan za najbolju umjetničku fotografiju ULUPUBiH-a (2011 I 2016).