“Budi Cyber-detektiv!”

Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS (MFS-EMMAUS) javnosti je predstavio kviz “Budi Cyber-detektiv!”, interaktivno-edukativnu aplikaciju u vidu kviza koji za cilj ima naučiti djecu kako prepoznati i zaustaviti nasilje, te ih upoznati i sa relativno novim tipom nasilja u digitalnom okruženju, koje se širi srazmjerno ekspanziji informaciono-komunikacijskih tehnologija.

Aplikacija je kreirana u okviru projekta “Razvoj Smjernica za prevenciju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini prilagođenih djeci”, koji uz podršku UNICEF-a i Delegacije Evropske unije realizira MFS-EMMAUS, kao oblik smjernica za prevenciju nasilja nad djecom prilagođenih uzrastu djece od 12+ godina.

Kvizu putem Facebook društvene mreže mogu pristupiti djeca dobi od 13 do 17,9 godina, na facebook stranici “Sigurno dijete”. Za mlađu populaciju, kviz istog sadržaja se nalazi na web platformi i internet SOS liniji za prijavu neprimjerenog sadržaja na internetu, www.sigurnodijete.ba.

Sva djeca koja završe kviz sa rezultatom i titulom Super Cyber Detektiv imaju mogućnost osvajanja sedmičnih nagrada. Kviz će biti aktivan narednih šest sedmica, a svake sedmice, djeca imaju pravo ponovnog učešća u kvizu, sve sa ciljem upoznavanja sa problemom nasilja nad djecom. Ukoliko iz prvog pokušaja učesnik kviz nije završio sa
rezultatom Super Cyber Detektiv, već sljedeće sedmice ima mogućnost da svoj rezultat poboljša. Svakim unosom učesnici dobijaju mogućnost za osvajanje super nagrada.

Više o pravilima učešća pročitajte na: https://sigurnodijete.newmediapeople.ba/ Sretno!

Promocija romana Smrtova djeca Amile Kahrović Posavljak u Buybooku

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju romana „Smrtova djeca“ autorice Amile Kahrović Posavljak.
Roman objavljen u julu 2017. godine u ediciji Savremena bh. književnost i pretpremijerno predstavljen u programu drugog Internacionalnog festivala književnosti Bookstan, samostalnu promociju će imati u utorak, 12. decembra 2017. godine u 19:30 u knjižari Buybook (Radićeva 4).
Pored autorice o „Smrtovoj djeci“ će govoriti književnik Damir Ovčina i urednica knjige Kristina Ljevak.
Nadamo se vašem dolasku!

U dodatku možete pronaći više informacija o knjizi, fotografiju autorice koju potpisuje Milomir Kovačević Strašni, fotografiju naslovnice koju je dizajnirala Aleksandra Nina Knežević, pozivnicu za promociju i kalendar događaja koji vas očekuju tokom decembra u Buybooku.

Umorni od života, čekajući smrt

O romanu „Smrtova djeca“ Amile Kahrović-Posavljak

Piše: Kristina Ljevak

Neće biti dovoljno olova da se saliju sve naše strave niti načina da se procesuira iskustvo koje nas je obilježilo.
Možda su sva nesretna djetinjstva nalik jedna drugom, ali sarajevska ratna i poratna najčešće ni na šta ne liče. O užasu koji nas je definisao i propasti koja je došla po nas, Amila Kahrović-Posavljak piše onako kako niko do sada nije pisao u postratnoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Ova knjiga biće, između ostalog, gorki saveznik na putu prihvatanja činjenice da cijeli svijet postoji samo da se polako pretače u groblje.

„Smrtova djeca“ nisu ispovjedna proza niti pokušaj dnevničkih bilješki o iskustvima odrastanja u ratu i poraću. Nema tu ničega što bi moglo biti simpatično, a da je ispričano iz perspektive tinejdžerke, što naratorica i jeste. Nema ni naznaka humora, kao dominantne mentalitetske odrednice, pa da zahvaljujući njemu čitalac i čitateljica udahnu vazduh i nastave. Nema strukture zbog koje bi vas bol u želucu barem na trenutak napustio. Ako neko pomisli da je ovo nemilosrdan pristup neka se sjeti da ništa drugačija nije ni smrt, kao što najčešće ni život drugačiji nije.

Ima ratova u kojima cijela generacija nestane zbog strijeljanja neprijateljske vojske. I ratova u kojima djeca nakon njih umiru. Jedno za drugim. Zbog nesretnog slučaja, ubistva, samoubistva ili života. U jednom sarajevskom naselju, a može to biti i naselje koje se nalazi u bilo kojem gradu, ako uopšte ima previše gradova sa iskustvima kao što je sarajevsko ratno, odrastala su djeca roditelja umornih od rata. U prividu mira izgubili su sve što bi ih pred djecom moglo učiniti autoritetima. Ostali su bez posla, novca, dostojanstva, sa raseljeničkim stanovima, namještajima iz nečijih tuđih života i tragovima tih istih života u njihovom „novom“. U nemogućnosti da definišu vlastitu budućnost, nisu mogli ni definisati trajanje boravka van kuće vlastite djece. A nisu ih djeca ni pitala. Jer uvijek se može formalno biti na folkloru a suštinski u ljubavničkoj postelji s vršnjakom, gdje se prva otkrivanja vlastitog i tuđeg tijela poklapaju s otkrivanjem halucinogenih droga. Nakon čega je lako povrijediti druga, drugaricu, dvogodišnju curicu ili psa. Kada se povrijede svi okolo, onda izbor podrazumijeva autodestrukciju. Za to je najbolje uzeti čakiju pa malo zarezati vlastitu kožu. I uživati u tom bolu koji skrene misli sa onog suštinskog.

Kada jednog dana ne bude svjedoka onoga o čemu Amila Kahrović-Posavljak piše, pitam se hoće li iko pomisliti da se sve opisano moglo desiti. I da se dešavalo. I da li će iko, iz te buduće pozicije, sagledavajući prošlost, pronaći odgovor na pitanja koja otprilike glase: „kako“ i „zašto“. Ili „kako je bilo moguće“. I s kojim pravom da očekujemo bilo šta od onih koji su odrasli u spoznaji da je naselje sve što su imali.

„Od smrti nismo imali nikakav strah – bila je za nas posve prirodan tok svijeta. Jedan trenutak se igraš sa svojim igračkama, drugi si očima zagledan u nebo koje više ne vidiš. I cijeli svijet postoji samo da se polako pretače u groblje. Tako smo osjećali njenu sveprisutnost. Osjećala sam je tako snažno da, kad bi se rodilo dijete u naselju, obično sam prvo zamišljala njegov grob“, piše Amila Kahrović-Posavljak u „Smrtovoj djeci“ i opisuje dječiju obiknutost na neprirodnost prekratkog životnog vijeka najmlađih.

Kada izgovorimo „smrt“, ona svakako „para“ uši. Kad je smjestimo u muški rod, umjesto „pravopisnog ženskog“ onda ta „parnica“ ostavlja dublji trag. U odabiru naslova sadržan je i autorski statement i ispravni odmak od uobičajene rodne pozicije smrti. Ona nije ženski već muški princip. I pripada joj novi rod radi donosilaca odluka, učesnika ratove, egzekucija i genocida.
Amili Kahrović-Posavljak bilo je važno da predoči kako se smrt oplođuje. I kako svaka nasilna smrt rađa novu. I uspjela je. I ne samo to…

Iako ću uvijek rado istaknuti feminističku poziciju ako autorica ili autor s nje polaze, nikada neću pristati da onu koja nastaje na tastaturi ženskog vlasništva označim i kao „žensko pismo“.
Sve i da imate suprotno mišljenje, „žensko pismo“ u „Smrtovoj djeci“ nemojte tražiti.
Ono što s razlogom trebate tražiti su kratice do vlastitih potisnutih trauma, primalnih krikova i boli koja nam se naslagala i čija težina može da se izrazi brojem dječijih ratnih i postratnih humki.


O romanu „Smrtova djeca“
Piše: Viktor Ivančić

Amila Kahrović Posavljak piše bez milosti. Moglo bi se reći da nas njezin uznemirujući romaneskni prvijenac vodi na putovanje u srce traume, kroz brutalnu stranu djetinjstva, kroz pakao odrastanja, prostor ispunjen okrutnošću i beznađem, unutar kojega skupina tinejdžera traga za smislom i prepušta se samodestruktivnom buntovništvu. Usko fokusirana perspektiva istovremeno omogućuje panoramski široku sliku, jer ne radi se tek o gradskome kvartu s njegovim prljavosivim i grafitima išaranim inventarom, već o ruševinama društva i ruševinama svih vrijednosti – uključujući one što su nekoć služile kao formativni orijentiri – nakon povlačenja ratne stihije. Rat se u ovome romanu izravno ne spominje, ali sve vrijeme pulsira svojim kobnim posljedicama. Iznimno sugestivnom naracijom, od koje će nježnije duše vjerojatno zaboljeti stomak, Amila Kahrović Posavljak približava nam hiperrealizam tranzicijske distopije, ambijent kao stvoren za drobljenje nade, pa će i fraza o onima što „tek zakoračuju u život“ voditi u kolektivno gubljenje tla pod nogama. Ako tu ima mjesta za budućnost, ona je takva da se do nje dopire kroz ušicu igle.

O romanu „Smrtova djeca“
Piše: Almn Kaplan

Roman „Smrtova djeca“ autorice Amile Kahrović Posavljak istinski je ispisana proza. Britkim jezikom autorica piše knjigu o odrastanju u ratnim okolnostima, o ratu koji se batrga u dječjim tijelima kao kakva bolest, kao nešto mračno i neopipljivo, kao kuga… To je vrijeme kada su roditelji djecu čuvali uglavnom od snajpera i gelera vjerujući da su tako i njihove duše bezbjedne. Dok očevi svoju brigu razvodnjavaju alkoholom po kvartovskim granapima, djeca po memljivim haustorima ruke mrljaju mrakom kao nekada tintom, s njim se stapaju i u njegove dubine propadaju kao u rupe u vremenu… U našim malim književnostima malo je ovakvih knjiga, hrabro i tačno napisanih, koje su ujedno i vjerodostojno svjedočanstvo jednog vremena i ozbiljna i snažna literatura. Smrtova djeca su sitnim dječjim očima prosijan ratni užas.

 

 

U prodaji ulaznice za Kraftwerk 3-D spektakl

U prodaji su Early Bird ulaznice za 3-D koncert koji će njemački Kraftwerk održati 25. februara naredne godine u dvorani Mirza Delibašić u organizaciji sarajevske agencije Gramofon.

Ovi pioniri elektronske muzike koje smatraju “najutjecajnijim bendom u istoriji nakon Beatlesa”, počinju stvarati početkom sedamdesetih, ali njihovi albumi nekoliko decenija kasnije i dalje zvuče kao da dolaze iz budućnosti.

Za svoj posljednji album 3-D Katalog iz prošle godine imaju dvije nominacije za ovogodišnji Grammy, pored Grammyja za životno djelo koji su osnivači Kraftwerka Ralf Hütter i Florian Schneider dobili prije tri godine.

Kraftwerk posljednjih godina publici predstavlja “potpuno umjetničko djelo” u vidu 3-D koncerata. Prvi 3-D koncerti održani su u Muzeju savremene umjetnosti (MoMA) u New Yorku 2012. godine kada su tokom osam večeri predstavili svoj kompletan repertoar. Isti repertoar tokom osam noći izveden je i u londonskom Tate Modernu naredne godine, a ulaznice su rasprodane za nekoliko sati.

Novu seriju 3-D koncerata Kraftwerk će održati u februaru 2018. godine kada prvi put nastupa u Sarajevu. Early Bird ulaznice po cijeni od 34 KM u prodaji su u sistemu kupikartu.ba. Listu prodajnih mjesta možete naći na ovom linku: http://kupikartu.ba/page/listaagencija

https://www.youtube.com/watch?v=okhQtoQFG5s&feature=youtu.be

100 godina Heinricha Bölla: Poziv na otvaranje izložbe i književno veče

Fondacija Heinrich Böll, u saradnji sa Njemačkom službom za akademsku razmjenu (DAAD), poziva Vas na otvaranje izložbe „Heinrich Böll: Život i djelo“ u Historijskom muzeju u Sarajevu, u nedjelju, 10.12.2017. g. u 17.30 sati. Izložbu će otvoriti Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i
Makedoniju.
Izložba se organizuje povodom obilježavanja stogodišnjice rođenja njemačkog pisca Heinricha Bölla i 45 godina od dodjele Nobelove nagrade za književnost, koja je Böllu uručena 10.12.1972. godine. Nakon njegove smrti 1985. godine, Njemačka nije imala više niti jednog javnog intelektualca sličnog njemu: Böll se suprotstavljao političkoj
ljevici, ali i desnici, katoličkoj crkvi podjednako kao i medijima.

Izložba na 40 plakata prikazuje izbor biografskih i autobiografskih bilješki Heinricha Bölla i u Historijskom muzeju će se moći posjetiti do 22.12.2017.g. od 9 do 19 sati. Na dan otvaranja bit će organizovan i dječiji kutak u to u terminu od 17.30 do 19 sati za djecu uzrasta od 6 do 13 godina.

Budućnost muzejske industrije je u malim muzejima

“Ova nagrada je potvrda da mali muzeji mogu imati snažan utjecaj na društvo i da mogu imati doseg i daleko van granica matičnih država“, istakao je osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, Jasminko Halilović  povodom osvajanja “Muzejske nagrade Vijeća Evrope” koja se dodjeljuje u okviru programa “Evropski muzej godine”.

Ovo je prvi put, u 40 godina dugoj historiji, da je jednu od najprestižnijih nagrada u muzejskoj industriji osvojio muzej uz našeg regiona. “Radi se o istinski inspirativnoj inicijativi, a poseban potencijal ovog muzeja je da bude snažan, samoodrživ model građanske inicijative te primjer koji može biti repliciran širom svijeta“, obrazložio je žiri svoju odluku. “Muzej ratnog djetinjstva polako, ali sigurno, izrasta u međunarodnu platformu koja je mjesto susreta i dijaloga, i koja pomaže ljudima da ispričaju svoje priče i suoče se sa svojim iskustvima. Ponosimo se što smo dobili ovu nagradu, što smo za kratko vrijeme doveli muzej u sam vrh industrije, i ostajemo vjerni svojoj misiji“, dodao je Halilović te naglasio da Muzej ratnog djetinjstva trenutno radi na projektima u Libanu, Ukrajini i SAD-u.

“Želim odati počast Jasminku Haliloviću i njegovom timu, ali i svim ljudima koji su podjelili svoja sjećanja. Nalazimo se u malom muzeju, a ne u nekoj velikoj zgradi ili palači, i ovo je dokaz da je srž važnija od forme“, naveo je šef ureda Vijeća Evrope u BiH, Drahoslav Štefánek, te dodao da je nagrada dokaz da se građanske inicijative mogu pretvoriti u nešto vrlo vrijedno i vidljivo.

Izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, Amina Krvavac, naglasila je da je žiri dva puta posjećivao Muzej kako bi ocijenio sve segmente relevantne za izbor. “Detaljno su pratili naš način rada, od arhiviranja i menadžmenta kolekcije, do istraživačkih i edukativnih aktivnosti, te interakcije sa posjetiocima. Druga posjeta bila je nenajavljena. Ponosni smo jer je ovo potvrda da radimo u skladu s najvišim muzejskim standardima i što smo pokazali da jedan mali muzej iz BiH može napraviti ovakav uspjeh“, istakla je Krvavac.

Predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća za Bosnu i Hercegovinu (ICOM BiH), Alma Leka, kazala je da je nagrada dodjeljena jednoglasno za izniman doprinos razumijevanju evropske kulturne baštine. “Zvanično proglašenje pobjednika i uručenje nagrade desit će se u aprilu iduće godine na svečanosti u organizaciji Vijeća Evrope u Strasbourgu, a zatim i u maju u Warsawi u okviru događaja “Evropski muzej godine”“, rekla je Leka.

Nagrade u okviru izbora “Evropski muzej godine” dodjeljuju se od 1977. godine muzejima koji su napravili izniman doprinos razumijevanju Evropskog kulturnog naslijeđa, pokazali izvrsnost u svim aspektima muzejske djelatnosti, te donijeli inovaciju na evropsku muzejsku scenu. Muzej ratnog djetinjstva se ovim priznanjem pridružio nekim od najznačajnijih evropskih muzeja koji su u prošlosti dobili ovu nagradu, poput Liverpool Museum, Jewish Historical Museum, The Bavarian National Museum, Portimao Museum i drugi.

Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava

U završnici kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja i povodom Međunarodnog dana ljudskih prava TPO Fondacija u saradnji sa Jevrejskom opštinom u Sarajevu organizira završnu manifestaciju pod motom ”PROBUDI, POKRENI PROMIJENI” koja će se održati 11.12.2017. sa početkom u 11 sati u svečanoj sali Jevrejske općine (na adresi Hamdije Kreševljakovića 59).

U programu će biti  predstavljene obrazovne publikacije TPO Fondacije “Prevencija vršnjačkog i rodno zasnovanog nasilja: jačanje kompetencija nastavnika u radu sa djecom” urednice Melike Šahinović i Amile Kahrović-Posavljak, kao i baseline studije “Vršnjačko i rodno zasnovno nasilje u osnovnim školama” urednice Melike Šahinović i Alme Jeftić. Riječ je o publikacijama nastalim u okviru trogodišnjeg projekta “Prevencija vršnjačkog i rodno zasnovanog nasilja u školama” kojeg TPO Fondacija realizira uz podršku ministarstava obrazovanja Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Srednjo-bosanskog kantona a u partnerstvu sa trideset osnovnih bosanskohercegovačkih škola. Na promociji će se obratiti stručna savjetnica Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta  Hercegovačko-neretvanskog kantona gđa. Emina Jusufbegović, stručna savjetnica Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo gđa. Melisa Mizdrak i ispred partnerskih osnovnih škola Srednjo-bosanskog kantona pedagoginja i psihologinja gda. Snježana Petraš.

Na promociji će također biti upriličena i izložba najboljih strip radova osnovnih i srednjih škola iz cijele BiH. Na izložbi će biti predstavljeno  25 radova od preko stotinu pristiglih na objavljeni konkurs pod nazivom PROBUDI, POKRENI, PROMIJENI. Četri najbolja rada u dvije različite kategorije će biti nagrađeni vrijednim nagradama.

Pozivamo vas da nam se pridružite i svojim prisustvom podržite preko dvije hiljade učenika i učenica kao i preko 170 nastavnika i nastavnica iz preko 40 osnovnih i srednjih bh. škola koji su aktivno obilježili ovogodišnju kampanju 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Konferencija „Obrazovne politike za Rome u BiH u kontekstu EU integracija“

U prostorijama Hotela Hollywood na Ilidži u ponedjeljak 11. decembra 2017. godine sa početkom u 9:30 sati bit će održana Konferencija „Obrazovne politike za Rome u  BiH u kontekstu EU integracija“.

Na ovoj konferenciji, koju organizuje Udruženje „Kali Sara – Romski informativni centar“, učestovat će predstavnici ministarstava za ljudska prava i izbjeglice BiH, Delegacije EU u BiH, Regionalnog savjeta za saradnju i nezavisni konsultant.

Tokom konferencije planirana su tri panela:

  • EU politike za integraciju Roma do 2020. godine
  • Potrebe Roma u procesu reforme obrazovanja u BiH
  • REYN BiH prezentacija

REYN je Mreža podrške romskoj djeci koja će u BiH okupiti stručnjake, aktiviste i sve zainteresirane pojedince, a potpuno uspostavljanje i funckcionisanje ove mreže predviđeno je u periodu od tri godine.

 

Okrugli sto: “Sve jednake Sve vidljive -Zene Zapadnog Balkana za nove politike

Fondacija CURE organizuje okrugli sto Sve jednake Sve vidljive – Žene Zapadnog
Balkana za nove politike koji organizujemo u saradnji s Mrežom žena s invaliditetom, a koji će se
održati 08.12.2017. godine u trajanju od 14:00h do 16h časova u Sarajevu, u Networksu
(Skenderpašina 1, http://networks.ba/v2/ ).
Okrugli sto ima za cilj da otvori tematiku problema žena s invaliditetom, marginalizovanim
grupama žena s posebnim akcentom u pogledu zapošljavanja i socio –ekonomskom stanju u kojem
su najčešće izložene žene u bh. svakodnevnici.
Govoriti ćemo o jednoj značajnoj i novoj regionalnoj Inicijative “Žene Zapadnog Balkana za nove
politike” gdje ćemo prezentirati naše aktivnosti i dalje planove kojim se poboljšava položaj žena na
prostoru regiona.
Dan, 08.12.2017 godine je posebno važan jer se obilježava kao Dan sjećanja na žene stradale u ratu
čiji je cilj da se taj dan institucionalizira. Ovo je jedan mali doprinos prezentaciji naših aktivističkih
djelovanja u sklopu 16. dana aktivizma – Globalna kampanja protiv rodnozasnovanog nasilja.
Okrugli sto će svojim prisustvom uveličati Stela Kapidžić – Mreža žena s invaliditetom, Selma
Hadžihalilović- aktivistkinja i feministkinja Fondacije CURE i Vildana Džekman – aktivistkinja i
feministkinja Fondacije CURE koja će moderirati ovaj događaj.
Okrugli sto je iniciran od strane naših prijatelja iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost (Bfpe) uz
nesebičnu podršku Ambasade Švicerske iz Srbije kojima se zahvaljujemo.

“Tramvaj zvani žudnja” u ponedjeljak na sceni SARTR-a

Publika Sarajevskog ratnog teatra ima priliku ponovo pogledati predstavu “Tramvaj zvani žudnja” u ponedjeljak, 11. decembra u 20h.

Broj mjesta je ograničen, a rezervacije se mogu obaviti svakim radnim danom pozivom na broj 033 664 070. Blagajna SARTR-a će raditi od 18h do 20h na dan predstave. Cijena ulaznice iznosi 10KM, studentima i penzionerima omogućen popust na 5KM.

Drama „Tramvaj zvani žudnja“, napisana 1947. godine, možda je i najpoznatije djelo čuvenog američkog dramatičara Tennessee Williamsa. Popularnost širom svijeta stekla je istoimenom filmskom adaptacijom režisera Elia Kazana iz 1951. godine, u kojoj su glavne uloge igrali Marlon Brando i Vivien Leigh. Također, po motivima ovog dramskog teksta Woody Allen, 2013. godine, stvara film „Blue Jasmine“.

Predstava koja se i nakon više od pet decenija čini aktualnom, dijelom je zasebnog teatarskog programa “Teatarski opservatorij”, a koji je Sarajevski ratni teatar pokrenuo sa ciljem afirmiranja mladih umjetnika/ica, glumaca/ica i reditelja/ica.  

Tennessee Williams: „Tramvaj zvani žudnja“
Igraju: Dina Mušanović, Staša Dukić, Igor Skvarica, Alban Ukaj
Režija: Ansambl predstave
Mentor: Alen Muratović
Dramaturg: Adnan Lugonić
Kostimografkinja: Lejla Hodžić
Dizajn plakata: Haris Jusović
Izvršni producent: Kerim Mašović
Produkcija: Sarajevski ratni teatar, Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo i Otvorena scena Obala
Program: Teatarski Opservatorij

 

Novi izgled Školegijuma

Online izdanje Magazina za pravedno obrazovanje Školegijum od sada možete čitati u potpuno novom dizajnu koji smo kreirali da bismo vam olakšali pristup, omogućili lakše pretraživanje i na jednom mjestu učinili dostupnima sve sadržaje koje proizvodi redakcija magazina. Sada lako možete pronaći informacije o našim štampanim izdanjima, ediciji Lektira narodu… Možete u nekoliko klikova kontaktirati redakciju i pretplatiti se na novi broj. Omogućili smo vam da se lako uključite u raspravu o kvalitetnom obrazovanju.
Čitajte Školegijum kako biste dali svoj glas za dobro, pravedno i slobodno obrazovanje.

http://www.skolegijum.ba/