Večeras otvaranje konferencije ”Evropski muzej godine”

Konferencija “Evropski muzej godine” u organizaciji Muzeja ratnog djetinjstva i Evropskog muzejskog foruma (EMF) će biti otvorena večeras svečanim prijemom u Zemaljskom muzeju sa početkom u 19 sati.

Prisutnima će se ovom prilikom obratiti Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, Jette Sandahl, predsjednica Evropskog muzejskog foruma, Mirvad Kurić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo i Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH. Konferencija Evropski muzej godine će trajati četiri dana, od 22. do 25. maja, te okupiti oko 250 učesnika iz više od 100 evropskih muzeja.

Konferencija “Evropski muzej godine” se održava od 1977. godine, kada Evropski muzejski forum počinje promovirati rad evropskih muzeja te poticati njihovu izvrsnost i kvalitet. Danas je ovo jedan od najprestižnijih događaja na kulturnoj i muzejskoj sceni, koji omogućava razmjenu iskustava i dobrih praksi stručnjaka iz čitave Evrope. Iako je samo održavanje ovog događaja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine od velikog značaja za afirmaciju bosanskohercegovačke kulturne scene, treba istaknuti i to da je ovo prvi put da je domaćim muzejima data prilika da predstave svoj rad i aktivnosti kroz zvanični program EMYA konferencije.

Glavna tema ovogodišnje konferencije su inovacije na evropskoj muzejskoj sceni, a diskusije će biti grupisane u skladu sa užom specijalizacijom muzeja kao što su svjetska historija, sukobi, nacionalno naslijeđe, okoliš, književnost te umjetnost. Učesnicima će se obratiti i četiri istaknuta predavača i predavačice: Suay Aksoy (Predsjednica Međunarodnog muzejskog komiteta – ICOM-a), Deyan Sudjic (Direktor Muzeja dizajna iz Londona, dobitnika nagrade Evropski muzej godine za 2018. godinu), Jasminko Halilović (Direktor i osnivač Muzeja ratnog djetinjstva, dobitnika muzejske nagrade Vijeća Evrope za 2018. godinu), te Sharon Heal (Direktorica Asocijacije muzeja Velike Britanije). Osim njih, na konferenciji će prezentirati više od 50 muzejskih eksperata.

Iako ima ulogu umrežavanja i učenja, ovaj skup se prvenstveno organizuje s ciljem prepoznavanja i nagrađivanja onih muzeja čiji pristup pokazuje posebnu inovativnost, ali i zalaganje za vrijednosti tolerancije i poštivanja ljudskih prava. U okviru konferencije “Evropski muzej godine”, muzejskim institucijama se dodjeljuje jedna od sljedećih nagrada: Evropski muzej godine, Muzejska nagrada Vijeća Evrope, Nagrada Kenneth Hudson, Nagrada Silletto te Muzejska nagrada Portimao. Ove godine je nominovano 40 muzeja iz 17 evropskih zemalja, a nagrade će im biti dodijeljene na svečanoj ceremoniji u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Muzej ratnog djetinjstva proslavio prvi rođendan

Najmlađi bh. muzej, Muzej ratnog djetinjstva, proslavio je prvi rođendan u prepunom sarajevskom kinu Meeting Point. Nakon kratke prezentacije prve godine rada Muzeja, održan je i koncert Damira Imamovića i Ivane Đurić.

Izvršna direktorica MRD, Amina Krvavac, prezentirala je aktivnosti i uspjehe Muzeja tokom prvih 12 mjeseci od otvaranja stalne muzejske postavke. Posebnu pažnju posvetila je istraživačkim aktivnostima MRD van BiH, odnosno produkciji nove izložbe posvećene iskustvu odrastanja djece izbjeglica iz Sirije.

“Tokom posjete izbjegličkim kampovima u Libanu, u razgovoru s porodicama, naučili smo da im je izuzetno važno što jedan muzej iz daleke zemlje poput BiH, želi ispričati njihove priče. To nam je bilo izuzetno važno i dalo je jednu novu dimenziju razumijevanju značaja našeg rada.” rekla je Krvavac, te istakla da MRD priprema i prve izložbe van Bosne i Hercegovine.

Osnivač MRD, Jasminko Halilović, istakao je da mu je drago da je ovaj događaj poluzatvorenog tipa, i da je namijenjen učesnicima u stvaranju muzejske kolekcije, te prijateljima muzeja i vlasnicima doživotnih ulaznica. Također je govorio o autoru znaka MRD, Anuru Hadžiomerspahiću. “Anur je bio moj prijatelj, i prijatelj Muzeja ratnog djetinjstva. Za znak Muzeja koji je napravio uobičavamo reći da je najbolji znak na svijetu. Anurov odlazak je ogroman gubitak za naš grad i našu zemlju”, rekao je Halilović.

 

Proslavu prvog rođendana MRD upotpunili su koncertom Damir Imamović i Ivana Đurić. Na repertoaru se, specijalno za ovu priliku, našla i pjesma Sarajevska noć grupe Teška industrija. “Zadovoljstvo nam je da smo baš mi tu za godišnjicu osnivanja Muzeja. Ovaj Muzej nam je bitan jer je toliko čist. Želim vam još mnogo uspješnih godina.”, rekao je između ostaloga Damir Imamović.

Jasminko Halilović prvi Bosanac na Forbesovoj listi lidera “30 ispod 30”

Prestižni magazin Forbes objavio je svoju tradicionalnu listu mladih lidera “30 ispod 30”. Ove godine na listi se prvi put našao i jedan Bosanac  – osnivač Muzeja ratnog djetinjstva, Jasminko Halilović. Nakon Muzejske nagrade Vijeća Evrope u decembru, ovo je drugo veliko internacionalno priznanje za Muzej ratnog djetinjstva u kratkom vremenu.

Forbesov izbor odaje priznanje najuspješnijim mladim poduzetnicima i liderima. Priznanje se daje u 10 kategorija, a Halilović je odabran u kategoriji “Pravo i politika”. Ranijih godina, iz našeg regiona ovo priznanje su dobili srbijanski teniser Novak Đoković, i hrvatski poduzetnik Mate Rimac.

“Čast mi je što me je Forbes uvrstio na njihovu listu mladih lidera, “30 ispod 30”. Dao sam doslovno sve što sam mogao da Muzej ratnog djetinjstva bude vrhunski proizvod, i zadovoljstvo je da je moj rad prepoznat čak i na ovom nivou. Posebna mi je čast što sam prvi Bosanac ikad na Forbesovoj listi. Uvijek sam se pitao da li je uopće moguće biti globalno konkurentan u bilo čemu iz male zemlje u razvoju, a ovo Forbesovo priznanje mi vraća nadu da jeste”, rekao je Halilović.

Budućnost muzejske industrije je u malim muzejima

“Ova nagrada je potvrda da mali muzeji mogu imati snažan utjecaj na društvo i da mogu imati doseg i daleko van granica matičnih država“, istakao je osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, Jasminko Halilović  povodom osvajanja “Muzejske nagrade Vijeća Evrope” koja se dodjeljuje u okviru programa “Evropski muzej godine”.

Ovo je prvi put, u 40 godina dugoj historiji, da je jednu od najprestižnijih nagrada u muzejskoj industriji osvojio muzej uz našeg regiona. “Radi se o istinski inspirativnoj inicijativi, a poseban potencijal ovog muzeja je da bude snažan, samoodrživ model građanske inicijative te primjer koji može biti repliciran širom svijeta“, obrazložio je žiri svoju odluku. “Muzej ratnog djetinjstva polako, ali sigurno, izrasta u međunarodnu platformu koja je mjesto susreta i dijaloga, i koja pomaže ljudima da ispričaju svoje priče i suoče se sa svojim iskustvima. Ponosimo se što smo dobili ovu nagradu, što smo za kratko vrijeme doveli muzej u sam vrh industrije, i ostajemo vjerni svojoj misiji“, dodao je Halilović te naglasio da Muzej ratnog djetinjstva trenutno radi na projektima u Libanu, Ukrajini i SAD-u.

“Želim odati počast Jasminku Haliloviću i njegovom timu, ali i svim ljudima koji su podjelili svoja sjećanja. Nalazimo se u malom muzeju, a ne u nekoj velikoj zgradi ili palači, i ovo je dokaz da je srž važnija od forme“, naveo je šef ureda Vijeća Evrope u BiH, Drahoslav Štefánek, te dodao da je nagrada dokaz da se građanske inicijative mogu pretvoriti u nešto vrlo vrijedno i vidljivo.

Izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, Amina Krvavac, naglasila je da je žiri dva puta posjećivao Muzej kako bi ocijenio sve segmente relevantne za izbor. “Detaljno su pratili naš način rada, od arhiviranja i menadžmenta kolekcije, do istraživačkih i edukativnih aktivnosti, te interakcije sa posjetiocima. Druga posjeta bila je nenajavljena. Ponosni smo jer je ovo potvrda da radimo u skladu s najvišim muzejskim standardima i što smo pokazali da jedan mali muzej iz BiH može napraviti ovakav uspjeh“, istakla je Krvavac.

Predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća za Bosnu i Hercegovinu (ICOM BiH), Alma Leka, kazala je da je nagrada dodjeljena jednoglasno za izniman doprinos razumijevanju evropske kulturne baštine. “Zvanično proglašenje pobjednika i uručenje nagrade desit će se u aprilu iduće godine na svečanosti u organizaciji Vijeća Evrope u Strasbourgu, a zatim i u maju u Warsawi u okviru događaja “Evropski muzej godine”“, rekla je Leka.

Nagrade u okviru izbora “Evropski muzej godine” dodjeljuju se od 1977. godine muzejima koji su napravili izniman doprinos razumijevanju Evropskog kulturnog naslijeđa, pokazali izvrsnost u svim aspektima muzejske djelatnosti, te donijeli inovaciju na evropsku muzejsku scenu. Muzej ratnog djetinjstva se ovim priznanjem pridružio nekim od najznačajnijih evropskih muzeja koji su u prošlosti dobili ovu nagradu, poput Liverpool Museum, Jewish Historical Museum, The Bavarian National Museum, Portimao Museum i drugi.

Muzej ratnog djetinjstva kandidat za Evropski muzej godine

Muzej ratnog djetinjstva finalista je izbora za nagrade Evropskog muzejskog foruma, zajedno sa još 39 muzeja iz 22 države Evrope. Radi se o najprestižnijim nagradama u muzejskoj industriji koje se dodjeljuju još od 1977. godine.

Na ovom izboru dodjeljuju su četiri glavne nagrade: Evropski muzej godine, Muzejska nagrada Vijeća Evrope, Silletto nagrada, te Kenneth Hudson nagrada. Svaka od ovih nagrada predstavlja izniman prestiž i priznanje u svijetu muzeja.

Cilj nagrada manifestacije “Evropski muzej godine” je prepoznati izvrsnost na evropskoj muzejskoj sceni i ohrabriti i promovirati inovativne procese u muzejskoj industriji u međunarodnim okvirima. Nagrade se dodjeljuje muzejima koji najočitije doprinose privlačenju različitih publika, te se ističu kvalitetom posjete i zadovoljstvom posjetilaca, unikatnom atmosferom, kreativnom prezentacijom, i inovativnim pristupima edukaciji i društvenoj odgovornosti.

Osnivač Muzeja ratnog djetinjstva, Jasminko Halilović, kaže: “Kada smo osnovali Muzej ratnog djetinjstva, obećali smo izvrsnost i stojimo iza tog obećanja. Mislim da je Muzej ratnog djetinjstva zaista izuzetak na evropskoj muzejskoj sceni: nastao je uprkos državi, a ne uz pomoć države, a za manje od godinu dana započeo je projekte na tri kontinenta i postao internacionalna platforma za ljude koji dijele ovo iskustvo.”

Raznovrsnost kandidata oslikava raznovrsnost evropske muzejske scene. Tako su ove godine među kandidatima i: Muzej dizajna iz Velike Britanije, Muzej novca iz Njemačke, Muzej željeznica iz Portugala, Gradski muzej Helsinkija iz Finske, Muzej prirode iz Švicarske, Muzej nauke iz Velike Britanije, Estonski nacionalni muzej iz Estonije itd.

O dobitniku nagrada odlučuje žiri u kojem je 13 istaknutih muzejskih profesionalaca iz 13 evropskih država. Nagrade će biti zvanično uručene na ceremoniji u Poljskoj u maju 2018. godine.

“Iako su u konkurenciji i veliki muzeji sa nemjerljivo većim budžetima i resursima, mi također imamo svoje snage, među kojima su relevantnost za evropski kontekst i vrijeme u kojem živimo, inovativnost, involviranost zajednice, jedinstveno iskustvo posjetioca muzeja, održivost, i mnoge druge stvari. Posvetili smo ogromnu pažnju pripremi svih materijala koji su od nas traženi, a sama posjeta žirija trajala je preko sedam sati. S nestrpljenjem i dosta optimizma čekamo objavljivanje pobjednika”, rekao je Halilović.

“Hvala vam na ovim važnim i dirljivim pričama. Književnost je nejaka pred njima.”

U Sarajevu je nakon 10 dana zatvorena izložba Muzeja ratnog djetinjstva koju je posjetilo rekordnih 4.000 posjetilaca. Stotine građana i građanki, među kojima su najbrojnije bile porodice s djecom, stizalo je svakoga dana u Historijski muzej BiH da vide dio kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva koji bi uskoro trebao biti otvoren u svom prostoru u Sarajevu.

Naizgled skromni i bezvrijedni, eksponati Muzeja ratnog djetinjstva iza sebe kriju nevjerovatne životne priče, te su od ogromnog značaja za ljude koji su bili djeca u ratu. Priče iza eksponata ne izazivaju samo tugu, nego i radost, ponos, nostalgiju, te druge snažne emocije. Na nekoliko stotina stranica posjetioci su u knjigu utisaka napisali svoje mišljenje o izložbi. Među njima su bili i književnik Almir Imširević, glumica Maja Izetbegović, historičar Nihad Kreševljaković i muzičar Damir Imamović.2

“Hvala vam na ovim važnim i dirljivim pričama. Književnost je nejaka pred njima.”, zapisao je Imširević. Maja Izetbegović napisala je: “Ne mogu da progovorim nakon izložbe. Cijelo moje djetinjstvo i uspomene koje su ostale i koje sam potisnula, svjesno ili nesvjesno, vratile su se i uzele me jako, jako. Hvala vam na ovom iskustvu.”

“Ova postavka je najbolji pokazatelj koliko je važno da Sarajevo što prije dobije Muzej ratnog djetinjstva. Značaj ovog Muzeja prelazi granice grada Sarajeva i važan je dio svjetske baštine”, napisao je Nihad Kreševljaković.

Damir Imamović je o izložbi napisao: “Snažno, pametno, bez patetike, univerzalno, opšteljudski važno. Najiskrenije želim organizatorima/kama da istraju i naprave jedan muzej kakvog niko nije napravio, u znak ljubavi i protiv svake mržnje.”

Iz Muzeja ratnog djetinjstva saopćili su da nastavljaju borbu za svoj stalni prostor u Sarajevu, te da će uskoro gostovati širom BiH. Također poručuju da će na prikupljanju predmeta i priča raditi kontinuirano, te pozivaju sve građane i građanke BiH rođene između 1974. i 1992. godine, koji žele umuzejiti svoj predmet i ispričati svoju priču, da im se jave preko web-stranice djetinjstvouratu.com/muzej

Prva izložba Muzeja ratnog djetinjstva

U Sarajevu će se od 4. do 14. maja održati prva izložba Muzeja ratnog djetinjstva koji još uvijek čeka na otvaranje stalnog muzejskog prostora. Izložba će se održati u Historijskom muzeju BiH, a otvaranje je zakazano za srijedu, 4. maj, u 20 sati.

Na izložbi će biti predstavljen dio prikupljene kolekcije budućeg Muzeja ratnog djetinjstva, uključujući unikatne lične predmete i dokumente, praćene pričama njihovih vlasnika i vlasnica. Nakon godinu dana izgradnje kolekcije, Muzej ratnog djetinjstva prvi put javno izlaže svoje eksponate.

Izložba će također biti prilika da građani i građanke koji to dosad nisu uradili donesu svoje uspomene na ratno djetinjstvo, te ih učine dijelom kolekcije budućeg Muzeja. Tim Muzeja ratnog djetinjstva bit će kontinuirano prisutan na izložbi kada je otvorena: od 10 do 19 sati svakog dana, od 5. do 14. maja.

Iz Muzeja ratnog djetinjstva pozivaju sve zainteresirane da posjete ovu unikatnu izložbu, te saznaju više o ovom svjetski jedinstvenom projektu. Mjesto gdje stari komadi odjeće, keramičke statue, i rijetke improvizirane igračke pričaju najnevjerovatnije životne priče nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Ulaz na otvaranje i samu izložbu je slobodan, zahvaljujući domaćinima iz Historijskog muzeja BiH, te našim sponzorima i partnerima među kojima su: Ministarstvo kulture i sporta KS, Fragrantica, Pal-e, te Festival MESS i Modul memorije, u čiji je ovogodišnji program uvrštena i ova izložba.