Damir Uzunović dobitniknagrade „FRIC“ za roman “Ja sam”

Damir Uzunović je dobitnik najznačanije književne nagrade za proznu književnost u regiji, nagrade „Fric“ za 2020/2021. godinu.

Predsjednica žirija i književna kritičarka Jagna Pogačnik u obrazloženju nagrade izjavila je da je “u smislu kvalitete i raznolikosti poetičkih modela na natječaj prispjelih romana i zbirki priča, ovo bila jedna od jačih godina, što svakako veseli u profesionalnom smislu, ali i uvelike otežava rad žirija”, te dodala:

“Mišljenja sam kako izbor ovogodišnjih finalista odlično pokriva ne samo najbolje (prema ukusu sedmero čitatelja), nego prije svega vrlo transparentno reprezentira glavne tendencije prošlogodišnje prozne produkcije. Knjiga kojoj je žiri odlučio dati malu prednost i na kraju je nagraditi nagradom Fric, a njezina autora ili autoricu poslati kući s famoznim žiroskopom u rukama, uvelike obogaćuje žanr autofikcije koja se posljednjih godina pozicionirala kao jedan od propulzivnijih žanrova ne samo u nas, već i u širem svjetskom kontekstu. Naslov romana, obilježen višeznačnošću koja tek na kraju razotkriva svoj pravi smisao, jednostavan je, ali i dovoljno čvrst označitelj koji na okupu može držati više od 400 stranica knjige koja je građena od tri dijela, tri priče, slobodno bismo mogli reći i tri romana. Od prvog njezina dijela, šarmantnog evociranja djetinjstva glasom dječaka koji već na prvim stranicama upoznaje svijet oko sebe kao mjesto u kojem između ostalog stanuje i bol, preko drugog dijela u kojem se granice toga svijeta proširuju mladalačkim eksperimentiranjima s opasnošću i upoznavanjem spolnosti, pa do trećeg o tri očeve smrti koji daje okvir i zaokružuje ih te konačno uspostavlja pravo značenje naslovne sintagme, u ovome romanu čitamo jasnu svijest kako je pisanje o sebi uvijek pisanje o drugima; obitelji, prijateljima, ljubavnim partnerima, susjedima, prolaznicima… U tu je svrhu u ovom romanu na pozornicu postavljeno petstotinjak likova koji grade uvjerljivu atmosferu jednoga grada, od odrastanja u doba socijalizma, preko rata koji je taj grad i pripovjedača obilježio, do konačnog odrastanja koje, kako znamo, nastupa smrću roditelja. Pisati o odrastanju i sazrijevanju, jasno nam daje do znanja ovaj roman, moguće je samo tako, paralelno – sazrijevanjem I u samom pisanju, traženjem i konačnom artikulacijom uvjerljivog glasa. Ovo je roman koji upravo to čini – raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem u uzbudljivoj gradaciji koja će doslovno eksplodirati na kraju, kad će roman neizravno proširiti granice prvotnog žanra i ukazati na uvjerljivost književne strategije koja nas je do toga kraja dovela“.

Prvi put u Tuzli i Živinicama kontejneri za elektro otpad

U sklopu projekta Ekolucija – Revolucija ekološke svijesti, kojeg finansira i implementira ZEOS eko sistem d.o.o., a kroz program Challenge to Change sufinansira Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini, od januara 2022. godine na ulicama Tuzle i Živinica, bit će postavljeni ulični kontejneri za odlaganje e-otpada.

U narednom periodu tako je planirano postavljanje ukupno 17 uličnih kontejnera, i to 13 u Gradu Tuzla i 4 u Gradu Živinice, uz nabavku još mobilnog reciklažnog dvorišta, odnosno kombija, kojim će se od januara 2022. godine e-otpad prikupljati u ruralnim područjima Tuzle.

Na ovaj način bit će omogućeno sakupljanje svih kategorija e-otpada, sa posebnim naglaskom na e-otpad iz domaćinstava, kao što su mali aparati, IT oprema, električne igračke, zabavna elektronika i alati, a usluga odlaganja za građane biti će besplatna.

“Ukupno sakupljenu količinu e-otpada zbrinjavat će ZEOS eko sistem d.o.o. u skladu sa ekološkim propisima. Pozivamo građane da savjesno odlažu e-otpad, odnosno vode brigu o tome da otpad odlože u pravilan kontejner, jer u suprotnom njegova destinacija postaje deponija, što za posljedicu ima zagađenje okoliša. Rezultat pravilnog odlaganja električnog i elektronskog otpada je reciklaža i stvaranje radnih mjesta u reciklažnom sektoru, a u konačnici čista okolina bez zagađenja ali i ugrožavanja zdravlja našeg stanovništva”, izjavila je pomoćnica direktora društva ZEOS eko sistem d.o.o., Elma Babić-Džihanić.

„Zadovoljstvo mi je najaviti aktivnost postavljanja uličnih kontejnera za elektronski otpad u Gradu Tuzla, jer ona predstavlja nastavak odlične saradnje između firme C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo i ovlaštenog operatera za upravljanje električnim i elektronskim otpadom ZEOS eko sistem d.o.o. Sarajevo. Zaštita okoliša treba da bude cilj svakog pojedinca i nadam se da će građani prepoznati važnost ispravnog odlaganja elektronskog otpada i da će koristiti dostupnu infrastrukturu  odnosno ulične kontejnere. Podizanje svijesti o važnosti pravilnog odlaganja otpada je dio misije i vizije naše firme i nadam se da ćemo i sa ovom aktivnošću dati svoj doprinos u tom pogledu”, izjavio je direktor društva C.I.B.O.S. d.o.o. Tuzla, Mirnes Hukić.

Za postavku uličnih e-kontejnera najpogodnije lokacije određene su u skladu sa nadležnim općinskim službama, dok će plan korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta biti usaglašen sa potrebama građana. O predviđenim lokacijama kontejnera za odlaganje elektro-otpada, kao i o rasporedu vožnje kombija – mobilnog reciklažnog dvorišta, građani će se moći informisati na zvaničnoj web stranici ZEOS-a: www.zeos.ba.

Šta je e-otpad i zašto je važno savjesno odlaganje?!

Podsjećamo elektro, odnosno e-otpad skraćeni je naziv za stare ili pokvarene električne i elektronske uređaje i opremu koja se više ne koristi, kao što su: veš mašina, mikrovalna pećnica, tastatura, monitor, frižider, fen, mobitel, televizor, pegla, fotoaparat, kao i ostale uređaje koji rade na struju ili baterije.

E-otpad potpada pod opasni otpad, jer sadrži mnoge štetne tvari poput kadmija, kroma, broma, olova, arsena, azbesta, spojeva silicija, berilija, fosfora i drugih, i ukoliko se ne odlaže pravilno, njegove opasne supstance mogu zagaditi tlo, zrak i vodu, te na taj način postati dio lanca ishrane. Stoga ga nije dozvoljeno odlagati zajedno sa ostalim otpadom iz domaćinstva, već je potrebno izdvojiti ga, i odložiti u neki od ZEOS-ovih uličnih kontejnera.

“Svrha pravilnog odlaganja je da se obezbijedi “čist” otpad za ručnu ili mehaničku obradu, a zatim i reciklažu. Vrijednost sirovina koje se izdvoje iz otpada koristi se za pokrivanje troškova rada, logistike i konačnog zbrinjavanja otpada”, pojašnjava Elma Babić-Džihanić.

“U gradu Živinicama već niz godina uočljiva su poboljšanja komunalnih usluga, pogotovo kada je u pitanju segment upravljanja komunalnim otpadom. Ovim projektom nam je cilj  sa partnerima predstaviti moderni sistem odvojenog prikupljanja elektronskog otpada, pa ću iskoristiti priliku da pozovem sve građane Živinica  da odlažu svoj  elektronski otpad u specijalne kontejnere i time direktno doprinesu očuvanju okoline” izjavila je direktorica društva AKVA INVEST d.o.o., Fahira Hasić.

Reciklažom e-otpada nastaju vrijedne sirovine koje se vraćaju nazad u proces proizvodnje novih uređaja, čime se značajno smanjuje eksploatacija prirodnih resursa.

“Nažalost u svijetu, još uvijek gotovo 80% e-otpada završi na deponijama smeća i zato je jako bitno da građani mijenjaju navike i koriste infrastrukturu i usluge koje im nudimo. Naše znanje i prakse prenosimo sada i u druge gradove u BiH, te se nadam da će građani Tuzle i Živinica brzo razviti navike savjesnog odlaganja, jer će time činiti dobro sebi, svojoj djeci ali i narednim generacijama”, poručila je za kraj pomoćnica direktora Elma Babić-Džihanić.

Mlade žene, pandemija i kućni rad – strip autorice Lejle Kalamujić

Tokom 2021 i 2022,  Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA i Centar za ženske studije Beograd implementiraju istraživački projekt „Vratiti svoje vrijeme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju“. Jedan dio istraživanja obuhvatao je i organiziranje različitih fokus grupa, putem kojih su mlade žene dijelile svoja iskustva koja je potom spisateljica Lejla Kalamujić kreativno interpretirala u obliku stripa s ilustratoricom Danicom Jevđović. 

Odlomak iz stripa „Mia” o mladoj samohranoj majci koja u jeku pandemije pokušava da se izbori sa novim obavezama. Izvor: CRVENA

Kao radnice u javnom prostoru, žene su bile iznimno izložene negativnim efektima pandemije, a unutar kuća često osuđene na dodatnu neplaćenu brigu o drugima i različite oblike neplaćenog kućanskog rada. I prije pandemije COVID-19, žene u BiH obavljale su većinu kućanskog rada – prema istraživanju „Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini” Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine iz 2020. godine, u domaćinstvima s muškarcem čak 90 % žena su bile jedine u domaćinstvu koje su čistile toalet i peglale, a razlika je mala i u poslovima vezanim za pranje rublja, mijenjanje posteljine, pranje i brisanje podova, brisanje prašine, pranje posuđa, usisavanje, svakodnevno namještanje kreveta, te kuhanje i pripremu hrane, gdje je u domaćinstvima učestvovalo ili posao preuzimalo tek 20 % muškaraca. Poslovi brige, njege i drugi kućanski poslovi, uključujući i organizaciju, planiranje i upravljanje kućanskim poslom u Bosni i Hercegovini prema ovom istraživanju još uvijek su također većinski pripadali ženama, s izuzetkom aktivnosti kupovine namirnica koje su u 47,2 % slučajeva podjednako obavljali i žena i muškarac jednog domaćinstva.

Odlomak iz stripa „Lana”, o djevojci koja je tokom pandemije počela da živi sa momkom i tako dobila mnogo novih obaveza

Nakon razgovora održanih putem fokus-grupa sa više od 50 mladih žena u dobi od 19 do 34 godina, istraživačice su uputile poziv spisateljici Lejli Kalamujić da u suradnji s ilustratoricom Danicom Jevđović pomogne kreativno osmisliti prvi od šest stripova koji na jednostavan način prikazuju različite situacije u kojima su se mlade žene u Bosni i Hercegovini i Srbiji našle tokom pandemije te tako doprinesu znanju o količini neplaćenog kućanskog posla, brige i njege koji one obavljaju.

Predmet istraživanja „Vratiti svoje vrijeme” jesu položaj i iskustva mladih žena u kontekstu COVID-19 pandemije u Bosni i Hercegovini i Srbiji, sa željom da se sazna na koje je sve načine pandemija COVID-19 uticala na preraspodjelu, kvalitet i kvantitet neplaćenog kućnog rada koji obavljaju žene, starosti od 19 do 34 godine u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uz pomenute strip epizode, krajnji rezultati istraživanja, kao i komparativna analiza, bit će javno dostupni u sklopu kampanje koja za cilj ima podizanje društvene svesti o ovom problemu.

Projekat „Vratiti svoje vrijeme”, realizovan je uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (Balkan Trust for Democracy of the German Marshall Fund of the U.S. – BTD), s podrškom Američke agencije za međunarodni razvoj Srbija (USAID Serbia). 

Pogledajte prvidrugitrećičetvrti i peti broj stripa autorice Lejle Kalamujić