Objavljena je peta epizoda serijala “O knjigama i piscima zvukom” nastala u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
U petoj epizodi “O knjigama i piscima, zvukom” predstavljamo roman “Normalni ljudi”, irske spisateljice Sally Rooney.
Rođena je 20. februara 1991. godine, a „Normalni ljudi“ su njen drugi roman. Po ovom romanu snimljena je istoimena serija, bio je u širem izboru za nagrade Man Booker i Woman's Prize for Fiction te je autorici donio britansku književnu nagradu Costa za najbolji roman u 2018. godini.
„Normalni ljudi“ priča je o obostranoj opčinjenosti, prijateljstvu i ljubavi. Priča koja kroz nekoliko godina prati dvoje mladih ljudi, Conella i Marianne, koji pokušavaju ostati razdvojeni da bi naposljetku shvatili da ne mogu.
„…Zlonamjerni će reći da je ovaj roman zapažen zbog scena seksa, ali ni to nije tačno. Ovo nije samo roman o paru, nego i o pojedincima, potpuno ravnopravnim u osjećaju izgubljenosti i bespomoćnosti. Savremeni ‘Sjaj u travi'…“
Glumci: Maja Izetbegović i Amar Selimović Muzika i montaža: Nedim Zlatar i Leonardo Šarić Koncept i režija: Almir Imširević
Otvorenje kolektivne izložbe X SARAJEVSKI SALON, koja će biti realizovana u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, u saradnji sa galerijom Collegium artisticum i uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, u četvrtak, 13. januara 2022. godine u 19:00 sati, a cijenjena publika će izložbu moći pogledati do 04. februara 2022. godine.
Deseti, dakle jubilarni Sarajevski likovni salon ULUKS, sabira u sebi, salonski otmjeno i jubilejski svečano, ne samo zgusnutu likovnost decenije koja mu je prethodila, nego i estetsku raznolikost bosansko-hercegovačkog i regionalnog likovnog izraza koji se zrcali kako na slikama živih, tako i onih likovnih stvaralaca koji, nažalost, fizički više nisu među nama. Dakle, fizički ne, ali su svojim djelom i slikarskim umijećem ne samo tu, nego odsustvom svog fizičkog prisustva, svevremenošću svog likovnog bivanja i specifičnog izraza koji plijeni, daju Salonu dodatnu, pedagoško-uzornu snagu neprolaznog primjera.
… Salon je, u svojoj institucionalnoj uzvišenosti, te raspjevanošću idejnog i likovnog kolorita, ne samo selektivna reprezentacija presjeka ukupno ostvarenog, nego i tradicionalni modus otpora i sistematskog opiranja umjetnika nedorečenosti zbilje u kojoj biva i obitava. Na sceni je stvaralačka pobuna i bijeg od porazno besmislene svakodnevnice zarobljene u blatu etno-politikantstva, beznađem i apatijom ophrvanih građana. U tome je, spontana, dakle, neprojektovana i nezacrtana zadaća, edukativne naravi Salona: da stimulira i kultiviše otvorenost nadom probuđene imaginacije posjetilaca. Na taj način, Salon je oaza u pustinji politikantske ostrašćenosti i mentalnog zagađenja društva lišenog životnog smisla i ljudske perspektive.”
(Esad Bajtal, odlomak iz teksta “Umjetnost kao igra mogućnostima Svijeta”)
Izložba 100 plakata globalnog konkursa “Poster for Tomorrow” sa temom borbe protiv Lažnih vijesti – FAKE NEWS biće otvorena u Galeriji Akademije likovnih umjetnostiu utorak, 11. januara 2022. u 12.00 sati.
Izložbu će otvoriti grafičke dizajnerice Dalida Karić-Hadžiahmetović, redovna profesorica na Odsjeku za grafički dizajn, i Miomirka Mila Melank, politička aktivistica za ljudska prava i saradnica globalnog projekta “Poster for Tomorrow”, čije sjedište je u Parizu. Ovo je peta izložba 100 plakata koja se održava u Sarajevu, a širom svijeta je krajem prošle godine održano na desetine identičnih izložbi, u gradovima širom Francuske, Italije, Rusije, Kine, Južne Amerike… Projekat Poster for Tomorrow postoji od 2010. godine. Riječ je o globalnom konkursu na koji svake godine pristigne više hiljada plakata, a žiri od 100 članova bira najboljih 100 svake godine. Zbog pandemije, izložba Fake News koja je planirana 2020. je morala biti odložena, i evo je sad pred nama u Sarajevu. Lažne vijesti mogu postati viralne i iznenada dobiti na važnosti, što je bilo naročito vidljivo nakon izbora prethodnog američkog predsjednika, ali praksa širenja glasina i dezinformacija nije od juče, stara je koliko i napisana riječ. Ljudi su oduvijek izvrtali istinu ili jednostavno govorili laži da bi dobili ono što žele ili promijenili svijet po svojoj mjeri.Danas dijelimo informacije brže i šire nego ikad prije. Nekada je bilo samo nekoliko medija ili vladinih izvora koji su mogli formirati javno mnijenje, ali je internet omogućio da dijeliti vijesti mogu skoro svi. I to je dovelo do poplave lažnih vijesti.
Za razliku od medija ili vlade, niko od nas ne snosi odgovornost za ono što objavljujemo. Pošto je malo zakona ili novčanih kazni koje nam se mogu ispostaviti za objavljivanje laži, nema zakonskih podsticaja da se javno ponašamo odgovorno. I zašto bismo brinuli, kad lideri slobodnog svijeta redovno postuju i izgovaraju grube neistine, bez posljedica?
Tačne i pouzdane, ispitane informacije su interes javnosti. Istinite vijesti, naučne činjenice, provjerena znanja su jedini siguran izvor informacija koji omogućava opstanak zajednice, u krajnjoj liniji i opstanak ljudi na planeti Zemlji.Šta kreativna zajednica u vezi s tim može učiniti i na koji način reagovati?
Ne možemo zaustaviti lažne vijesti, ali možemo dati sve od sebe da ljude postanu svjesniji istine. Vrijeme je da svijet nauči da gleda kroz naočare činjenica, da vidi jasno i tačno. Vrijeme je za provjerene i dokazane činjenice, a ne za lažne vijesti. Ovom izložbom želimo da ohrabrimo ljude da se uz pomoć činjenica suprotstave lažnim vijestima, želimo da se svijest o provjeri podataka uspostavi kao standard, da zaključke donosimo na podacima, brojevima i sigurnim izvorima. Želimo ljude navesti da razmišljaju o konsekvencama svog i djelovanja drugih.Takođe, želimo da se pojačaju zahtjevi za dalju regulaciju interneta i društvenih medija. Ako objavljivanje dezinformacija na internetu postane nezakonito i kažnjivo, lažnih vijesti će biti sve manje. Zato, osim lične odgovornosti za podizanje svijesti o važnosti tačnih i pouzdanih informacija, treba tražiti i zakonsku regulaciju digitalnih medija i društvenih mreža.
