Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

#ZaSvakoDijete

Tokom juna, uz podršku UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju – Sida, World Vision BiH je u Izbjegličkom centru Salakovac uspostavio Kutak za djecu. Predstavnice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Švedske ambasade posjetile su Salakovac, kako bi se na licu mjesta upoznale sa prilikama u kojima se nalaze djeca i porodice koje su tu smještene, te da vide kako funkcioniše Kutak za djecu.

U Salakovcu se trenutno nalazi oko 200 migranata, od kojih je 56 djece mlađe od 16 godina. Prema procjeni međunarodnih organizacija u BiH, više od 400 djece izbjeglica i migranata boravi u BiH, provodeći svoje djetinjstvo u hostelima, šatorima, izbjegličkim centrima i ulicama, gdje su izloženi različitim rizicima.

Djevojčica Asma (11), iz Afganistana, sjeća se da je išla u školu, i da je mnogo voljela nastavu. Trenutno boravi sa roditeljima i bratom u izbjegličkom centaru Salakovac. Darvin (9) voli ručne rukotvorine, voli da crta, da se druži i igra, a njegova najdraža boja je žuta.

Tokom posjete se predstavnica UNICEF-a u BiH Geeta Narayan osvrnula na ranjivost i otpornost djece koju je upoznala u Salakovcu. “Ova djeca su pobjegla od strašnih situacija, prošla su jako težak put, ali uprkos svemu tome ih vidimo kako se Kutku za djecu smiju, raduju, igraju i ponovo su djeca. Ovo je mali pokušaj da im vratimo njihovo djetinstvo, ali to nikad neće biti dovoljno”, izjavila je Narayan tokom posjete.

Direktorica Švedskog Odjela za saradnju Marie Bergström rekla je “Sretni smo što UNICEF, kroz finansijsku podršku Švedske, osigurala Kutak za djecu migrante. Nakon svih poteškoća i nesigurnosti kojima su bili izloženi nakon napuštanja svojih domova, bar ovdje imaju kutak u kome se mogu igrati, crtati i osjećati se sigurno.”

Cilj uspostavljanja Kutka za djecu je da pomogne djeci koja su preživjela traumu, pružajući im sigurnost i brigu koja im je prijeko potrebna. Kroz organizovane prilike za igru, druženje i učenje, ova djeca će imati priliku da izraze svoje nade i strahove. Na taj način, djeca mogu obnoviti svoju emocionalnu otpornost, omogućavajući im da se bolje suoče sa svojim iskustvima i obnove osećaj normalnosti i strukture.

#ZaSvakoDijete

“Moje znanje tvoje buduće zvanje”

U Sarajevu je prošle sedmice održan završni događaj mentorskog programa za djevojke „Moje znanje tvoje buduće zvanje“ kojeg je u ime njemačke vlade implementirao GIZ u okviru projekta za stručno obrazovanje. Uz prezentaciju rezultata tromjesečnog programa i budućih koraka u implementaciji, svim učesnicama iz Mostara i Goražda dodijeljeni su certifikati, te je održan panel sa uspješnim ženama iz BiH.

U bosanskohercegovačkom društvu još uvijek vlada percepcija kako su brojna zanimanja u okviru stručnog obrazovanja rezervirana za pripadnike muškog spola, te da se djevojke na tim pozicijama ne mogu dobro snaći. U cilju prevazilaženja prepreka GIZ je kreirao mentorski program za djevojke „Moje znanje tvoje buduće zvanje“ koji je u protekla tri mjeseca realiziran u Mostaru i Goraždu. Ovaj jedinstveni program osmišljen je tako da učenice završnih razreda tehničkih škola u Mostaru i Goraždu pruže podršku malim maturanticama, odnosno učenicima završenih razreda osnovnih škola, kako bi im prenijele iskustva i ohrabrile ih da izaberu neko od brojnih zanimanja koje nudi stručno obrazovanje.

U programu su u protekla tri mjeseca učestvovale 62. učenice osnovnih i srednjih škola, koje su kreirale 31. mentorski par. Među njima je bilo 19 učenica-mentorica iz srednje Tehničke škole „Hasib Hadžović“ Goražde, 7 učenica-mentorica iz Mašinsko-saobraćajne škole Mostar i 5 iz Strojarsko-tehničke škole Mostar. Uz veću podršku institucija i sistemski pristup GIZ ima namjeru nastaviti i proširiti program.

Na završnom događaju u Sarajevu, učesnicama su uručeni certifikati, a one su podijelile svoja pozitivna iskustva i preporuke za nastavak programa.

Učesnice ovog Programa izrazile su veliko zadovoljstvo sa istim, a jedna od učesnica podijelila je i svoje iskustvo. Selma Rašidović, mala maturantica i učenica osnovne škole u Goraždu istakla je: „Prije ovoga projekta, ja sam već bila zainteresovana za mašinski smjer, međutim dosta poznanika i prijatelja mi je govorilo da taj smjer nije za žene, već konkretno za muškarce. Tako da mi je trebala neka osoba, već sa takvim iskustvom i sa sličnim pričama da mi udijeli savjete, pomogne kada je u pitanju ta škola. I upravo, ta osoba je bila Nermina. Bolju i vedriju mentoricu nisam mogla imati. Bile smo veoma radan i odličan mentorski par. Poslije drugog sastanka sam odlučila da to bude tehnička škola, mašinski smjer gdje sam i prošla kao učenica sa prosjekom 5.0.“

Nakon dodjele certifikata, s ciljem ohrabrivanja mladih žena da ruše stereotipe i ostvaruju svoje želje, održan je panel sa uspješnim bh. ženama koje su podijelile svoju priču i put do profesionalnog uspjeha. Na panelu su učestvovale Andrea Vujošević, izvršna direktorica Cinema City multiplexa, Maja Bečić, profesorica u Tehničkoj školi u Sarajevu, Maja Gerin, autorica popularnog brenda Pepetuška i Ivona Volić, start up trenerica iz Mostara.

Neke od poruka koje su panelistice podijelile sa učesnicama:

Maja Gerin: Treba raditi ono što volite, a ne ono sto društvo zahtijeva. U mojoj firmi koju sam pokrenula tek prije godinu dana, 4 tete zarađuju svoju platu i uredno žive od nje. Imam viziju da imam najljepšu fabriku u BiH koja će praviti najljepše lutke na svijetu.

Andrea Vujošević: Ovaj mentoring program je izvrstan i trebao bi se raširiti cijelom BiH. On bi trebao biti redovan proces u komunikaciji između osnovne i srednje škole.

Maja Bečić: Osnovna prednost pri završavanju škole stručnog obrazovanja je što odmah po završetku škole možete naći zaposlenje na tržištu rada. Evidentno je da se i imidž srednjeg stručnog obrazovanja svakodnevno poboljšava, što je svakako i zasluga projekata poput ovoga. Našu školu upisuju učenici sa prosjekom 5,0 i na kraju školovanja to su odlično obrazovana i kompetentna djeca.

U okviru njemačke razvojne saradnje projekat za stručno obrazovanje pokrenut je početkom 2017. godine, a provodi ga Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime njemačke vlade.

Rezime Bookstana

„Ljudska bića su fascinantna, zato smo toliko različiti“ rekao je između ostalog književnik David Mitchell u razgovoru sa Aleksandrom Hemonom na Bookstanu. Njegovim i dolaskom skoro osamdeset gostiju i gošći na treći Internacionalni festival književnosti Bookstan potvrđena je ljudska fascinantnost i prepoznavanje potrebe organizatora/ica za kreiranjem prostora unutar kojeg su samo važni ljudi i njihove priče, kako to Hemon kaže, odnosno kreiranjem prostora van Istoka i Zapada, uz prevazilaženje granica i ograničenja, što je bila misao vodilja ovogodišnjeg kuratora Bookstana, holandskog pisca i novinara Geerta Maka.
David Mitchell, bestseler književnik kojeg je magazin Time 2007. godine uvrstio na listu 100 najuticajnijih ljudi na svijetu na Bookstan je stigao zahvaljujući Hemonovom pozivu.
Na centralnoj festivalskoj pozornici predstavljena je i njegova knjiga „Atlas oblaka“ koju je u prevodu na bosanski jezik objavio Buybook.
„Mislim da pišem duge i kratke priče, ali ih ne uvezujem kao u romanu. Gradim niz kratkih priča, generalno uvijek tako radim i zato je ovo bio samo početak. Živio sam u Japanu otprilike godinu dana prije nego sam se vratio u domovinu. Obišao sam Hong Kong, Kinu, bio sam u Rusiji. Kada putujem, sa sobom uvijek imam svesku i puno vremena provodim sjedeći sam u kafićima i restoranima. Kada sjedim sam i ne radim ništa, izgleda kao da mi je dosadno i neko sa strane bi rekao: Pogledaj to nepoznato, tužno lice! Ako imam svesku sa sobom, djelujem tajnovito i vjerovatno opasno. Dok čekam hranu, pokušavam sabrati sva sjećanja iz tog dana, stvari i priče koje ne želim zaboraviti. Jednom sam se zapitao šta bi se desilo kada bih sve te priče spojio kao u efektu domina i šta ako priča koja dolazi ovisi o priči koja se desila prije. Ovu ideju sam dobio kad sam imao dvadeset osam godina i bio impresioniran svijetom“, dio je onoga što je David Mitchell rekao Hemonu govoreći o svom pisanju i pripovijedanju.
John Freeman, Bookstanov suosnivač i njegov prvi moderator, najveći poznavatelj savremene svjetske književnosti, bio je ponovno festivalski gost. I ova saradnja posljedica je želje Saše Hemona da domaću scenu internacionalizira i da Bookstan kao i njegove domaće i regionalne učesnike/ce poveže sa onima koji jesu u svijetu visoko pozicionirani/e ali koji imaju senzibilitet prema autorstvu koje nastaje van najznačajnijih i najvećih jezika. Osim što je predstavio svoju novu knjigu „Kako čitati pisca“ u izdanju Buybooka, te moderirao niz razgovora, uključujući onaj s otvaranja festivala kada je nastupao Geert Mak, te završni sa Aleksandrom Hemonom, Freeman je bio i predavač na Bookstanovoj radionici za mlade književne kritičare/ke koja se odvijala pod nazivom njegove knjige „Kako čitati pisca“.
„Pisanje o nekome je kreiranje nekoga“, riječi su kojima je Freeman otvorio svoju radionicu. Svaki grad je zbirka priča koje nisu ispričane, književnici koji su zaboravljeni, ljudi koji su preminuli, knjige koje se više ne čitaju, građevine i statue koje više nisu tu. Posao žurnaliste je da pronađe sve ovo i kreira duh vremena i prostora, da u svome tekstu približi jedinstvene živote čitateljima. Na primjeru J.D. Salingera, Freeman je sudionike radionice uputio kako intervjuirati književnika. „Nema srama u tome da nismo nešto pročitali,“ govori Salinger iz pozicije čitatelja, pojašnjavajući da ipak za kvalitetan žurnalistički rad je potrebno detaljno poznavati autora, kroz sve njegove pisane radove ali i kontekst vremena/misli.
Bookstanova edukacijska platforma kao jedan od najznačajnijih segmenata festivala ove godine se, uz tradicionalnu podršku Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina odvijala pod mentorstvom jednog od najznačajnijih regionalnih urednika Krune Lokotara. Uz pomenutog Freemana i Lokotara, polaznicima/cama, a ukupno ih je bilo 20 iz cijele regije, predavali/e su: Zoran Ferić, Nenad Veličković, Aleksandar Hemon, Dubravka Ugrešić, Nihad Hasanović, Emir Imamović Pirke, Gorčin Stojanović i Els Snick.
Els Snick je belgijska prevoditeljica sa njemačkog jezika. Kako se Snick specijalizarala za prevođenje i tumačenje pisca i novinara Josipa Rota, i sami sudionici radionice dobili su zadatak pročitati i analizirati odlomak o Jevrejskim migrantima u Americi. Snick je prisutnima približila Rotovo stvaralaštvo pokazujući da je za prevoditelja izrazito bitno znati kako čitati književnika jer se na tom zasniva i sami kvalitet prijevoda. Zbog vječito aktuelne teme, migracije, kojom se Josip Rot bavio u svom stvaralaštvu, nekolicina sudionika radionice i sami su poželjeli stvaralaštvo ovog autora prevesti i približe regionalnom čitateljstvu.
Uz promociju knjige „Lisica“ na Bookstanovoj pozornici, književnica Dubravka Ugrešić svoje predavanje posvetila je književnom aktivizmu, govoreći da je potrebno razmatrati književnost van okvira čitanosti, prodaje i književnih nagrada iza kojih često stoje komercijalni razlozi. Autori, izdavaštvo i kritika morali bi raditi u najvišem standardu ili ne raditi nikako, bila je misao vodilja predavanja.

Petog dana radionice književne kritike na festivalu Bookstan učesnici su imali priliku slušati predavanje etabliranog redatelja, kolumniste i kritičara Gorčina Stojanovića. Njegovo dinamično predavanje imalo je za cilj da učesnicima radionice predstavi koji je to odnos između čitatelja/kritičara, djela i autora, odnosno da kaže Kako čitati pisca? Stojanović je, prije svega, jasno napomenuo kako on svakom djelu, bilo da bira naslov za predstavu ili nešto drugo, prvenstveno pristupa kao čitatelj, a tek kasnije kao redatelj i kritičar.

U uvodnim je trenucima spomenuo pisca Leonarda Ravenhilla ističući njegovu tvrdnju kako na svijetu postoje samo dva načina na osnovu kojih se umjetnost tretira. Prvi od njih je menadžerski, tj. da se na umjetnost gleda na ekonomsku disciplinu prodaje i potražnje, a drugi način je socijalno utilitarni, odnosno da se od umjetnosti traži društvena korist.
Predajući na radionici Aleksandar Hemon je govorio o procesu od pisanja do izdavanja jedne knjige.

„Svaki pisac se izlaže sudu javnosti i taj sud javnosti ne može se kontrolirati“, riječi su kojima je Hemon otvorio svoje izlaganje. Autor je dalje pojasnio kako funkcionira književna kritika u Americi, gdje često sami pisci pišu kritike pisaca i upravo iz straha od potencijalne kritike sutra ti tekstovi ostanu isprazni i nedovoljno objektivni. Prema njegovom mišljenju najbolji kritičar odvojen je od domena pisanja, ima slobodu u svom radu te se vodi nekim etičkim standardom koji ne bi smio mijenjati od djela do djela. „Mada sam pisao intimna sjećanja, kada se to ukaže u javnom prostoru, moram da prihvatim da će to biti izloženo javnom sudu“, rekao je autor dodajući da je njemu izrazito važno da to netko čita a kritičari su vrijedni jer su najposvećeniji čitaoci.
Na zatvaranju Bookstana najboljim polaznicima/ama radionice dodijeljene su nagrade. Nermin Šehić dobio je prvu, drugonagrađena je Katarina Kostić, treću nagradu osvojila je Elma Mujagić. Riječ je o novčanim nagradama dok je specijalna koja podrazumijeva godišnju pretplatu na izdanja Buybooka dodijeljena Adnanu Bajroviću.

Teško je u jedan festivalski rezime smjestiti sve učesnike/ce i opisati mnogobrojne programske cjeline koje su pratile do sada najuspješnije festivalsko izdanje. Uz istaknute holandske i belgijske književnike/ce po izboru Geerta Maka, iranske, francuske, američke, domaće i regionalne, te izdavačke kuće iz BiH i regije, te izniman angažman domaćih i međunarodnih moderatora/ica, treba na kraju svakako spomenuti emotivne susrete Bookstanove publike sa autorima koji više ne stanuju ovdje. Uz češće dolaske Aleksandra Hemona te promociju knjige „Nije ovo tvoje“ i jasan stav publike da nam u Sarajevu itekako nedostaje, najemotivniji i najposjećeniji Bookstanov događaj bio je razgovor s Miljenkom Jergovićem koji je vodio Gorčin Stojanović. Centralna tema bila je knjiga „Sarajevo, plan grada“ u izdanju zaprešićke Frakture, a povodom Jergovićevog dolaska Buybook je objavio reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Ima više Sarajeva, parafraziraćemo Jergovića, ali je bez sumnje ponajbolje ono u vrijeme Bookstana.
Bookstanova direkcija se zahvaljuje publici i medijima na podršci te podsjeća bez koga četverodnevni praznik knjige ne bi mogao biti realizovan.

Rana prodaja ulaznica za XX2. Jazz Fest Sarajevo

Na web stranici Jazz Festa Sarajevo počela je prodaja festivalskih ulaznica za ovaj najstariji muzički festival u Bosni i Hercegovini i najznačajniji međunarodni muzički događaj u zemlji.

U okviru rane prodaje ulaznice, takozvanog early bird perioda, moći će se kupiti festivalska ulaznica koja omogućava prisustvovanje obimnom koncertnom programu koji će Jazz Fest Sarajevo realizirati u periodu septembar-novembar a uključivat će koncerte bosanskohercegovačkih, regionalnih i međunarodnih umjetnika.

Novina u odnosu na prethodne godine je da će Jazz Fest Sarajevo ove godine osim glavnog festivalskog programa u novembru, 1. septembra organizirati koncert francuskog benda AutorYno kao dio ekskluzivne koncertne serije The Stone in Europe, dok će u oktobru biti realiziran program Dosterrados koji će predstaviti različite umjetnike iz Bosne i Hercegovine u izvedbi sefardskog repertoara, a osim u Sarajevu, ovaj program će Jazz Fest Sarajevo odvesti i u druge gradove Bosne i Hercegovine.

Tokom 2. i 3. novembra u okviru XX2. Jazz Festa Sarajevo bit će održani koncerti završnog dijela trilogije John Zorn u Sarajevu, program Beyond Good and Evil koji će predstaviti 6 koncerata na kojima će nastupiti ukupno 16 ansambala izvodeći muziku jednog od najznačajnijih savremenih američkih kompozitora, dok će od 1. do 3. novembra regionalni umjetnici nastupiti u okviru klupskog Late Nite Stage programa.

Festivalsku ulaznicu koja je u prodaji tokom early bird perioda predstavljat će akreditacija sa slikom koja omogućava prisustvovanje svim nabrojanim programima. Akreditacija će biti izdavana na ime i neće biti prenosiva.

Festivalska ulaznica košta 160 KM (PDV uključen u cijenu), a prodavat će se samo tokom early bird perioda. Prodaja pojedinačnih ulaznica kao i rezervacija ulaznica bit će omogućeni 1. septembra također na www.jazzfest.ba.

Festivalska ulaznica važi za sljedeće koncerte:

septembar
AutorYno

oktobar
Dosterrados – nastupi: Mirza Redžepagić solo, Barimatango, La Korona, Redžepagić & Varošanin

2.novembar – Clasic Guide to Strategy & Insurrection
2.novembar – Dieci Cantici Per Francesco D’assisi & Petra Haden
2.novembar – Cobra

3.novembar – The Book Of Angels Special (Angels Quartet, Banquet Of The Spirits, Klezmerson, Secret Chiefs 3)
3.novembar – The Book Beriah Marathon I dio (Sofia Rei, Banquet Of The Spirits, Lage-Riley, Secret Chiefs 3)
3.novembar – The Book Beriah Marathon II dio (Klezmerson, Gnostic Trio, Zion 80)

+ 3 koncerta Late Nite Stage programa, od 1. do 3. novembra

Ukupno: 11 koncerata i 24 nastupa

Dvije nove izložbe u Umjetničkoj galeriji BiH

Zadovoljstvo nam je najaviti otvaranje dvije nove izložbe u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. U utorak, 10. jula u 20:00 sati, bit će otvorena izložba skulptura A Question of Balance akademskog kipara Enesa Sivca. U četvrtak, 12. jula u 20:00 sati, publici ćemo izložbom Zbirka u zbirci predstaviti 250 djela iz fundusa Umjetničke galeriji Bosne i Hercegovine.

Enes Sivac, rješavajući pitanje balansiranja formi, na izložbi A Question of Balance predstavlja radove iz više ciklusa. Zavarivanjem čelične žice jednu uz drugu, Sivac gradi formu skulpture kao metalnu ljušturu ispunjenu prazninom koja čini njen volumen. Ponekada oduzimajući volumen skulpturi, umjetnik prednost daje liniji koja postaje osnovni nosilac forme. “Svođenje plastičnog modelovanja na grafizam (plastični crtež) kod Sivca se opaža kao uticaj crtačkog opusa njegovog profesora Alije Kučukalića”, napisala je povodom ove izložbe Aida Šarac, historičarka umjetnosti. Izložba A Question of Balance će biti otvorena do 4. augusta 2018.

Izložbom Zbirka u zbirci: Mirko Komosar predstavit ćemo dio fundusa Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine otkupljen 1971. godine iz privatne kolekcije sarajevskog zubara Mirka Komosara. Zbirku Mirko Komsar čini 250 slika, skulptura, crteža i grafika bosanskohercegovačkih, jugoslovenskih, stranih i nepoznatih umjetnika, poput Ljube Babića, Berte Baruh-Kamhi, Vladimira Becića, Adele Ber-Vukić, Jovana Bijelića, Vlahe Bukovca, Voje Dimitrijevića, Nevenke Đorđević-Tomašević, Roberta Frangeša Mihanovića, Koste Hakmana, Otona Ivekovića, Paje Jovanovića, Gabrijela Jurkića, Ante Kostovića, Lujze Kuzmić-Mijić, Ljube Laha, Franje Likara, Celestina Medovića, Karla Mijića, Marija Mikulića, Omera Mujadžića, Romana Petrovića… Iako su djela iz kolekcije do sada izlagana na brojnim izložbama, ovo je prvi put da se Zbirka Mirko Komosar u cijelosti predstavlja javnosti. Izložbu Zbirka u zbirci ćete moći pogledati do 6. augusta 2018.

„STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“

Centar za promociju civilnog društva održao je 05.07.2018. godine 2. akcionu konferenciju pod nazivom „STANJE CIVILNOG DRUŠTVA – Održivost ili preživljavanje“ sa ciljem prezentacije aktuelnog stanje u izgradnji povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva u BiH, izazova sa kojima se susreću udruženja i fondacije u finansiranju svojih aktivnosti iz domaćih izvora, te mogućnostima razvijanja vlastitih komercijalnih aktivnosti i nezadovoljavajućem zakonodavnom okviru kojim se obezbjeđuje finansijska održivost, izostanku institucionalne podrške ovakvim rješenjima kojima se pomaže teško zapošljivim katergorijama, kao i značajnim finansijskim efektima koji se na ovaj način mogu ostvariti.

„Mi smo uradili dva vrlo kvalitetna istraživanja, 2010. i 2012. godine i ustanovoljeno je da se sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini izdvaja oko 100 miliona KM i taj iznos je u padu. Ne možemo spekulisati koliko je bilo u prošloj godini. Mi čak i za 2016. godinu nismo uspjeli sakupiti podatke za sve nivoe vlasti, odnosno dobili smo samo 70 posto podataka. I to nam ne daje mogućnost da damo stopostotne podatke. Mi se zalažemo je da ta dodjela mora biti transparentna, obavljena kroz proces monitoringa i evaluacije te biti usmjerena prema cilju koji je u skladu s javnim interesom. Javnost mora vidjeti efekte i konkretne rezultate od dodjeljenih sredstava“, rekao je Omir Tufo, projektni menadžer CPCD-a.

Konferencija, koja je okupila preko 130 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora,ostvarila je značajan stepen razumijevanja uzroka ovakvog stanja, te kreirala zaključke i preporuke koji će biti prezentirani vlastima nadležnim za uspostavu institucionalnog okvira za poticajno okruženje i razvoj civilnog društva kako slijedi:

Uspostava institucionalnih registara dodijeljenih grantova za OCD u BiH;
Uspostava regulatornog okvira za finansiranjeOCD na svim nivoima vlasti, te uređenje njihove međusobne uvezanosti radi sprečavanja dupliranja finansiranja istih aktivnosti;
Podrška usvajanju i promociji strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj;
Prilagodba postojećih zakonskih okvira kojim se socijalno/društveno preduzetništvo definira i prepoznaje u okviru poslovnog ambijenta.

Značajan broj organizacija svakodnevno prestaje sa radom zbog nedostatka finansijske podrške dok neprihvatljivo veliki broj aktivista javno svjedoči o netransparentnoj dodjeli sredstava. Konferencija se oslonila na aktivnosti, rezultate, i istraživanja dva projekta koje trenutno implementira Centar za promociju civilnog društva – Projekat održivosti civilnog društva (Civil society sustainability program – CSSP) finansijski je podržan od strane USAID dok je regionalni projekat Smart Start finansijski podržan od strane Evropske Unije. Očekuje se dalja podrška za definisanje i implementaciju aktivnosti predloženih u zaključcima i preporukama Konferencije.

U narednom periodu, CPCD će završiti Izvještaj o stanju civilnog društva, te preporuke za unapređenje zaključene na konferenciji dostaviti nadležnim institucijama na razmatranje.

Obrazovanje koje zapošljava

Pokrenuti novi smjerovi i povećani kapaciteti upisa IT fakulteta

Bit Alijansa kao vodeće udruženje softverske industrije u Bosni i Hercegovini kontinuirano radi na kreiranju novih prilika koje vode stvaranju pogodnog okruženja za rast i razvoj softverske industrije, pri tome neposredno sarađujući sa predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, akademskom zajednicom kao i drugim organizacijama i institucijama čije su uloge ključne za razvoj softverske industrije.

U proteklom periodu ostvareni su brojni značajni rezultati, među kojima se ističe da je Bit Alijansa u proteklih godinu dana uspjela uvećati broj članica Udruženja četiri puta, te okupiti ukupno 44 kompanije članice koje zapošljavaju preko 60% IT radne snage u Bosni i Hercegovini, te ostvariti saradnju sa preko 40 institucija i organizacija.

Na osnovu kontinuirane saradnje sa različitim interesnim stranama u okviru univerzitetskog obrazovanja po prvi put pokrenut je dvogodišnji stručni IT studijski program za 150 studenata na Univerzitetu u Sarajevu. Stručni studij “Razvoj softvera” na Elektrotehničkom fakultetu, zajedno sa studijem “Informacione tehnologije” na Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo, su prvi studiji ovog tipa koji se pokreću u Bosni i Hercegovini što u konačnici ima za rezultat povećan kapacitet za upis studenata na IT studijske programe na Univerzitetu. Nastavni plan i program je usklađen sa potrebama IT kompanija te ovaj studijski program predstavlja priliku za osobe koje žele steći znanje potrebno za uspješnu karijeru u softverskoj industriji.

Također, pokrenut je novi master program za softversko inženjerstvo na Elektrotehničkom fakultetu UNSA za 20 studenata, a na novom smjeru “Softversko inženjerstvo” na Univerzitetu u Zenici ove godine će se upisati 80 studenata. Bit Alijansa je, također, podržala inicijativu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli s ciljem pokretanja novog studijskog usmjerenja «Teorijska kompjuterska nauka» na Odsjeku za matematiku na koji će se ove godine upisati 45 studenata.

Tokom prethodnih godinu dana, u okviru CoderDojo inicijative, 700 učenika osnovnih i srednjih škola je pohađalo besplatne škole programiranja u 8 gradova u BiH. U školi programiranja CoderDojo polaznici mogu naučiti osnove programiranja, kreirati web stranicu ili jednostavnu aplikaciju ili igru, te upoznati tehnologiju u neformalnom i kreativnom okruženju.

S ciljem pružanja mogućnosti studentima da se upoznaju sa aktuelnim trendovima iz oblasti informacionih tehnologija, otvorene su i tri Bit Alliance učionice na IT fakultetima, namijenjene održavanju tematskih predavanja «BITA4students» koja pripremaju IT profesionalci iz kompanija članica Bit Alijanse. Ova predavanja su posebno korisna za studente jer imaju priliku za sticanjem praktičnih znanja i vještina te za povezivanje sa kompanijama koje nude različite prilike za studente kao što su prakse, part-time poslovi i sl. «BITA4Students» predavanja su protekle godine kroz 30 sesija okupila preko 400 studenata. U narednom periodu planirano je da se ovaj projekat proširi i na univerzitete na području gradova Banja Luka, Mostar i Tuzla.

Nakon što je nekoliko gimnazija u Kantonu Sarajevu pokrenulo IT smjerove, slična inicijativa je implementirana u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu s ciljem omogućavanja sticanja IT znanja učenicima kroz adekvatne nastavne planove i programe kao i modernizaciju obrazovnog sistema za buduće generacije.

Kroz prekvalifikacijske programe za obuku programera, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Kantona Sarajevom i Općinom Centar, u vrijednosti od 1,25 miliona KM, planirana je obuka za 150 budućih developera. Intenzivni edukacijski program je namijenjen za nezaposlene osobe sa područja Kantona Sarajevo.

U maju 2018. godine, održana je Druga konferencija o potencijalima razvoja softverske industrije Bosne i Hercegovine, koja je okupila 500 učesnika među kojima su bili predstavnici IT kompanija u BiH, institucija vlasti u BiH sa svih nivoa, predstavnici drugih perspektivnih industrija u našoj zemlji, zatim predstavnici međunarodnih institucija i organizacija u BiH, obrazovnih institucija, nevladinog sektora, medija i druge relevantne zainteresirane javnosti. Na konferenciji su prezentirani dosadašnji rezultati i aktivnosti realizovane u svrhu osnaživanja softverske industrije u BiH, te se ukazalo na izazove koji stoje pred industrijom sa potencijalom otvaranja 6.000 radnih mjesta. Također, ovom prilikom potpisan je i Memorandum o međusobnoj saradnji između Ministarstva komunikacija i prometa BiH i Udruženja Bit Alijansa.

Kako bi se mladima u BIH, i svim drugima koji su zainteresirani za rad u IT sektoru, olakšao pristup ulaska u isti, Bit Alijansa i MarketMakers pokrenuli su projekat, IT Career Portal, koji će ponuditi korisne savjete mladima vezane za karijeru u IT sektoru Bosne i Hercegovine. Na IT portalu, korisnici će moći pristupiti bazi svih IT edukacijskih programa na području Bosne i Hercegovine. Pored predstavljanja IT edukacijskih programa u Bosni i Hercegovini, portal će ponuditi informacije o novostima i trendovima u IT sektoru, dostupnim praksama u IT kompanijama, oglasima za posao, te kalendar IT događaja.

Iz Udruženja Bit Alijansa poručuju da će nastaviti raditi na svojoj misiji kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta softverske industrije BiH što će u konačnici rezultirati ubrzanim rastom ove privredne grane kao i društva u cjelini.

Otvoren treći Internacionalni festival književnosti Bookstan

Evropski i svjetski autori na trećem Bookstanu

Bookstan će i ove godine pored domaćih i regionalnih izdavačkih kuća i autora/ica predstaviti inostranu književnu produkciju i niz najznačajnijih evropskih i svjetskih književnika/ica. Definišući osnovnu tematsku nit trećeg Bookstana pod nazivom Granice i ograničenja, ovogodišnji kurator festivala i jedan od najpopularnijih holandskih autora, Geert Mak, u suradnji sa Holandskom i Flamanskom fondacijom za književnost predstavlja holandske i belgijske autore. U programskim cjelinama koje obuhvataju zajedničke razgovore i individualna predstavljanja pokušat će se odgovoriti na pitanja vezana za procese kolektivnog i kulturnog pamćenja te na neke od suštinskih dilema u vezi sa odnosom između književnosti i povijesti.

U pohodu na Balkan

Okosnica diskusija okruglih stolova i pojedinačnih predstavljanja u programu Granice i ograničenja biće razlike i kulturološke linije razdvajanja među pojedinim narodima, kako one stvarne i doslovne, tako i one metaforičke koje su produkt društvenih konstrukta. Moderirajući tri okrugla stola Granice i ograničenja, putopisac i novinar rođen u Iraku i nastanjen u Holandiji, Chris Keulemans, potvrđuje da njegovo zanimanje za previranja na Balkanu i težnja ka definisanju balkanske rute kao međuprostorne poveznice, ne jenjavaju. Keulemansova spona sa Bosnom i Hercegovinom započinje 1994. godine kada je u toku opsade grada posjetio Internacionalni teatarski festival MESS, nakon čega će ostvariti saradnju sa umjetnicima iz Sarajeva koja traje do danas.

U razgovoru sa Keulemansom u okruglom stolu Balkanska ruta pored kuratora Geerta Maka, učestvovali su juče Frank Westerman, holandski pisac i bivši novinar koji je svjedočio padu Srebrenice i napisao knjigu The Blackest Scenario / Najcrnji scenario kao odgovor na masakr. Pišući o intrigantnim društvenim i političkim temama, Westerman u svojim publicističkim knjigama čitatelje/ice navodi na razmišljanje i propitivanje ustaljenih stavova o društvenim normama i historijskim mitovima koji su se smatrali za činjenice te tako prelazi granice publicističkog teksta za puku zabavu.

Osvjetljavanje uljeza

U okruglom stolu Uljezi učestvovat će dvije belgijske autorice Griet Op de Beeck i Saskia De Coster. Nagrađivana spisateljica romana, Griet Op de Beeck do sada je izdala tri romana od kojih će u sklopu pojedinačnih predstavljanja na Bookstanu govoriti o romanu Dođi da te poljubim. Saskia De Coster, spisateljica i umjetnica dva puta je izabrana za jednu od deset najboljih autora ispod trideset i pet godina od strane dva holandska časopisa, a njen umjetnički rad obuhvata video materijal, vizualnu umjetnost i teatarske scenarije koji se mogu naći na YouTube kanalu i na koricama njenih knjiga.

Pored belgijskih spisateljica, u okruglom stolu Uljezi učestvovati će i Éric Faye, francuski pisac i novinar, poznat, između ostalog, po svojim esejima o Ismailu Kadareu, renomiranom albanskom književniku.

Nostalgija koja prelazi granice

Učesnik dva okrugla stola, Uljezi i Nekad je bilo puno bolje, Guido Snel, trenutno predaje evropsku književnost na Univerzitetu u Amsterdamu, a granice vlastite države prelazi prevodeći djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Aleksandra Tišme, Semezdina Mehmedinovića i Igora Štiksa.

U sklopu okruglog stola Nekad je bilo puno bolje na Bookstanu gostuje holandska autorica i prevoditeljica književnih tekstova s njemačkog jezika, Els Snick koja je svjetskoj javnosti najviše poznata po svom području specijalizacije koje obuhvata rad austrijskog pisca židovskog porijekla, Josepha Rotha. Pišući o Austro-Ugarskoj, Joseph Roth daje svoj doprinos ispisivanju nove svjetske povijesti, a analizirajući njegovo književno stvaralaštvo, Els Snick postaje vrhunska poznavateljica burne i zadivljujuće prošlosti na Balkanu.

Dašak Istoka na Bookstanu

U sklopu programske cjeline Književni most: Iran – BiH publika će imati jedinstvenu priliku prisustvovati predstavljanju iranskih autora i njihovog književnog i umjetničkog rada. Mostafa Mastoor, jedan je od najčitanijih savremenih iranskih pisaca u književnim krugovima poznat je kao iranski prevoditelj djela Raymonda Carvera, a njegova prva zbirka kratkih priča pisana je također u Carverovom maniru. Drugi iranski gost, Ali Asghar Mohammadkhani, vremenom se etablirao kao kulturni djelatnik na različitim pozicijama uredničkog direktora, sekretara različitih kulturnih institua i pisca što ga čini izvrsnim sagovornikom u programu Uloga i odgovornost književnih festivala.

O funkciji književnih festivala

Pored domaćih i regionalnih gostiju, moderator okruglog stola Uloga i odgovornosti književnih festivala i direktor izdavačke kuće Buybook, Damir Uzunović će razgovarati sa Willemijn Lamp, suosnivačicom i jednom od direktorica književnog festivala Read My World u Amsterdamu, koja je pored brojnih pozicija u kulturnom sektoru bila i nekoliko godina odgovorna za otvaranje kulturne sezone u Utrechtu. Još jedan gost, Ulrich Schreiber, može se pohvaliti bogatim i zapaženim iskustvom u organizaciji književnih festivala. Schreiber je isprva bio osnivač Internationale Peter Weiss-Gesellschaft 1989. godine, a nakon toga i Berlinskog međunarodnog festivala književnosti (ILB) kojim do danas predsjedava kao direktor. Nastavljajući putem etabliranja književnih festivala, Ulrich Schreiber je osnovao Međunarodni festival književnosti Odessa koji se prvi put održao u Ukrajini 2015. godine.

David Mitchell u Specijalnom programu

Publika ovogodišnjeg Bookstana će imati izuzetnu priliku da u sklopu Specijalnog programa festivala prisustvuje razgovoru britanskog pisca David Mithella sa Aleksandrom Hemonom. Rođen u Southportu u Velikoj Britaniji, David Mitchell već nakon magistriranja Komparativne književnosti na Univerzitetu u Kentu počinje objavljivati knjige i ubrzo postaje jedan od najprodavanijih autora širom Europe. Povodom njegovog gostovanja u Specijalnom program Bookstana, u izdavačkoj kuća Buybook izlazi novo izdanje romana “Atlas oblaka”.

Autorice u programu Freeman’s

John Freeman, američki pisac, kritičar i urednik će u Specijalnom programu predstaviti svoju knjigu „Kako čitati pisca“, a u programu Freeman's moderator prvog Bookstana će imati čast da ugosti i vodi razgovor s dvije svjetski poznate autorice. Jedna od njih, Athena Farrokhzad, je iransko-švedska pjesnikinja, dramaturginja i književna kritičarka. Organizirala je i veliki broj književnih događaja, vodila radio program nekoliko godina, a trenutno je uključena u kreativno pisanje u srednjim školama. Nadifa Muhamed, druga sagovornica čije će književno stvaralaštvo predstaviti John Freeman, rođena je 1981. godine u Somaliji i veoma rano je postala nagrađivana autorica čija su djela prevedena na četrnaest jezika. Pored njenog književno-umjetničkog rada, Mohamed redovno piše za The Guardian, New York Times, Lithub i Freeman’s.

https://issuu.com/erminalic5/docs/program_stranice_7d1a073540ba70

Promocija bosanskohercegovačkog i regionalnog autorstva i izdavaštva jedna je od osnovnih zadaća Internacionalnog festivala književnosti Bookstan. Razgovorima o novim knjigama napisanim na našim jezicima biće ispunjen značajan dio trećeg festivalskog izdanja.
Na Bookstan, nakon duge pauze od prethodnog sarajevskog gostovanja, stiže Dubravka Ugrešić. Tim povodom izdavačka kuća Buybook objavila je roman „Lisica“ koji je nedavno nagrađen tportalovom nagradom za najbolji hrvatski roman. Ova knjiga još jedno je remek djelo najuspješnije autorice u svijetu koja potiče sa prostora bivše Jugoslavije. Takođe u izdanju Buybooka objavljene su i knjige Senke Marić, Nine Tikveše, Tanje Stupar Trifunović i Olje Runjić. Na Bookstanu će biti predstavljen roman „Kintsugi tijela“ Senke Marić, knjiga priča „I sreli su medu“ Nine Tikveše te knjige poezije „Razmnožavanje domaćih životinja“ Tanje Stupar Trifunović i „Lancunom preko glave“ Olje Runjić. Osim što ih potpisuju žene, ove knjige povezuje i jednak beskompromisan odnos prema književnosti, ogoljavanje i pisanje o najintimnijem, najbolnijem, onako kako to obično čine žene s talentom, bez spremnosti za dodvoravanje ikome. Senka Marić, Olja Runjić i Nina Tikveša ispisale su svojevrsne hronologije boli, njihove naratorice pišu o bolesti tijela i bolesti duše, o gubicima, o odlascima i onome što ostaje nakon borbi svake vrste. Tanja Stupar Trifunović novom knjigom potvrđuje vlastitu dominantnu poziciju na bh. poetskoj sceni te poigravajući se s mitologijom secira apsurdnu zbilju domaću.
Na Bookstanu će biti predstavljena nova knjiga Faruka Šehića, jednog od najuspješnijih Buybookovih autora. Objavljena u izdanju Frakture za Hrvatsku i Buybooka za BiH, pod nazivom „Priče sa satnim mehanizmom“ posvećena je, između ostalog, vječnom pitanju „šta je sve moglo biti od ljudi koji su ubijeni u ratu“. Rat i njegova refleksija na današnji život okvir je u koje su priče smještene, a kojim Šehić savršeno vlada.
Bookstan nastavlja okupljati one koji dijele iskustvo iste geografije odrastanja a današ žive i uspješno pišu na različitim stranama svijeta. To su, između ostalih, Aleksandar Saša Hemon, Miljenko Jergović, Emir Imamović Pirke i Refik Ličina.
Hemon, jedan od suosnivača Bookstana i njegov prvi kurator, tvorac No East. No West koncepta na festivalu će predstaviti novu knjigu pod nazivom „Nije ovo tvoje“ a koju je i ovoga puta prevela Irena Žlof. Hemonovo pisanje najbolje je opisati citatom Junot Díaz koja kaže: „Kad zatvorite oči, snaga Hemonovog kolosalnog talenta ostaje.“
Miljenko Jergović na Bookstanu će predstaviti jedno od svojih kapitalnih djela „Sarajevo, plan grada“ koje je objavljeno u izdanju zaprešićke Frakture. A publika Bookstana imaće priliku kupiti i reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Distanca od skoro trideset godina od nastanka, brojne nagrade, prevodi, činjenica da je uvrštena u lektiru, neki su od razloga zbog kojih se ovoj knjizi treba ponovo vratiti i nekadašnji čitatelji/ice ali i oni koji će tek sada otkriti djelo na osnovu kojeg bi se mogla, ako bismo to željeli, napraviti rekonstrukcija nekadašnjeg svijeta i naših sretnijih i udobnijih života u njemu.
Neka vrsta rekonstrukcije, jednog zaboravljenog vremen, konkretno novopazarskog, ponuđena nam je i u knjizi „Dalge“ Refika Ličine. Ova „priča na sklapanje“ kako je autor zove lirska je razglednica jednog izgubljenog vremena, a Ličina, majstor pripovijedanja, još jedan je festivalski gost.
Emir Imamović Pirke će govoriti o svom novom romanu „Terorist“, ispisanom u prepoznatljivom pirketovskom maniru gdje nas vodi na nesvakidašnje putovanje suočavanja sa promjenama ponašanja onih koji su bili „fini mirni susjedi“ ili u ovom slučaju školski drugovi i koji u mladosti nisu pokazivali sklonosti za učestvovanje uz oružje u borbama za određene ideologije.
Novi roman u izdanju Buybooka koji potpisuje Zlatko Topčić pod nazivom „Uvertira“ takođe je dio festivalskog programa. Topčić je napisao veliki, višeslojni roman, koji je u najkraćem priča o umjetnosti i stradanju te njihovoj bolnoj isprepletenosti.
O stradanju i zločinama, u maniru najboljih satiričara naših književnosti, beogradski autor Tomislav Marković napisao je knjigu „Velika Srbija za male ljude“. S pozicije onih koji ne pristaju na igrokaz koji se zove „Srbija nije učestvovala u ratovima devedesetih“, Marković secira svaki segment politike koja je dovela do genocida. Ova obimna i značajna knjiga trebala bi se čitati uz podršku sedativa, ali se mora pročitati, u prvom redu da bismo znali kako pisati kada želimo da književnost nije zabava nego bolno, do kosti, zadiranje u ono o čemu se najčešće ćuti ili to barem čini zvanična politika.
Dvije knjige Bookstanovog programa povezuje jedan fotograf, onaj sarajevski najdraži, Milomir Kovačević Strašni, zvanični fotograf Bookstana od osnivanja festivala.
Njegove fotografije naći će u knjizi „Sarajevski gastronauti“ Nenada Velićkovića i „Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota“ Seada Sekovića.
Faiz Softić i Mustafa Zvizdić takođe će biti dio programa predstavljanja Buybookovih izdanja, dok će Dobra knjiga predstaviti autora Hadžema Hajdarevića, a Synopsis Almina Kaplana. Iz regije nam stiže zagrebački Sandorf i beogradska Laguna. Laguna predstavlja Igora Marojevića a Sandorf Damira Pilića i Zorana Lazića.
Jedan od najangažovanijih portala u BiH tačno.net u Bookstanovom programu predstaviće svoju produkciju. Zenička izdavačka kuća Vrijeme predstavlja jednog od svojih najuspješnijih autora Selvedina Avdića koji je nedavno objavio iznimno važnu knjigu „Kap veselja“.
Crnogorski predstavnik na ovogodišnjem Bookstanu biće Stefan Bošković, autor nagrađivanog romana „Šamaranje“ i odlične zbirke priča ispisane nesvakidašnjim stilom pod nazivom „Transparentne životinje“.

Žene predvode nove prakse u poljoprivredi

Da su obrazovane i mlade žene u poljoprivedi pokretač razvoja i inovacija u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini, govore i posljednji podaci o njihovoj sve većoj uključenosti. Prilika za napredak ima, te smo sa nekoliko njih razgovoarali o njihovim prvim koracima na kraju školovanja. Šta je njihova vodilja za dalje učenje, prakse i uključivanje?

Nataša Trninić je svoju praksu završila u novembru prošle godine u Centru za ekonomski i ruralni razvoj u Laktašima. CERD Laktaši u saradnji sa USAID/Sweden FARMA 2 Projektom realizuju niz aktivnosti edukacija i uključivanja mladih ljudi u poljoprivredu, te su Nataša i naše druge sagovornice kroz ovaj program dobile prilike za prvo radno iskustvo.

“Na početku prakse radila sam na organizovanju plasteničke proizvodnje na području opštine Laktaši. Konkretne aktivnosti odnosile su se na izbor korisnika, organizovanje edukacija, dodjelu opreme i slično. Također, kroz saradnju sa CERD-om sam radila na organizaciji poslovnih susreta – B2B susreti, edukaciji pčelarki u šest bh. opština, uspostavljanju brenda “Domestica”, putem kojeg se proizvodi hrana u skladu sa principima organske proizvodnje i dostavlja na adrese kupaca. Sve u svemu, saradnja sa CERD-om i praksa koja je trajala 2 mjeseca značajno je doprinijela mom budućem radu i razvoju kapaciteta”, kaže Nataša.

“Za vrijeme moje prakse u kompaniji ‘Prirodno bilje’ d.o.o. imala sam priliku da se upoznam sa tehnologijom proizvodnje, prerade i pakovanja ljekovitog bilja. Upoznali smo se sa specifičnim agrotehničkim mjerama u proizvodnji ljekovitog bilja, kao i sa tehnologijom prerade i namjenskim mašinama i uređajima koji se koriste u ovoj proizvodnji. Konačno, imali smo priliku saznati više o finansijskim i administrativnim procedurama u sklopu rada kompanije. Naš posao ne može biti uspješan ako pored proizvodnje ne razumijemo ni praksu rukovođenja jednom ovakvom kompanijom. Sama praksa me zainteresovala za uzgajanje ljekovitog bilja”, kaže nam Jelena Vidović, koja je prošla praksu u ovoj banjalučkoj kompaniji.

Jelena Vučenović je diplomirani inžinjer poljoprivrede za biljnu proizvodnju – ratarstvo i povrtlarstvo. U FSH “Farmofit” u Gradiškoj imala je priliku da prođe dvomjesečnu praksu.

“HACCP poslovanje podrazumijeva kontrolu kvalitete proizvoda, to jest stočne hrane i sirovina koje koristimo za proizvodnju stočne hrane. Kroz praksu sam se imala priliku upoznati sa načinom proizvodnje i poslovanja prema ovom standardu, što je iskustvo koje može uvijek značajno doprinijeti radu kompanija vezanih za ovaj sektor. Pored rada i učenja o proizvodnji stočne hrane, imala sam priliku naučiti više i o načinu funkcionisanja i održavanja prerađivačkih kapaciteta firme, radu u poljoprivrednoj apoteci, savjetovanju poljoprivrednih proizvođača, organizaciji prodaje uz korištenje posebnih računarskih programa i slično.”

Vedrana Matarugić je apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci. Preko programa je imala priliku raditi u Rasadniku Vidović u Novoj Topoli. Kaže da je za nju praksa bila pozitivno iskustvo, te da je izuzetno važno da se studentima pruži prilika da prije kraja studija kroz praktična iskustva rade u sektorima u kojima planiraju razvijati svoju karijeru.

“Mnogi i dalje nisu informisani o prilikama koje se pružaju. Kroz nešto manje od dva mjeseca prakse imala sam priliku raditi na sjetvi paprika, paradajza, patlidžana, te na proizvodnji presadnica drugih kultura. Radili smo pikiranje paprika, paradajza, rasađivali smo cvijeće, surfiniju. Nakon toga, vršili smo stalni nadzor i sprovodili redovne agrotehničke mjere nad gajenim presadnicama, kako bi smo ih u konačnom plasirali na tržište u normama zahtijevanog kvaliteta. Smatram da će mi ovo iskustvo jednog dana omogućiti lakše zaposlenje, jer sada, pored teorijskog znanja stečenog na fakultetu raspolažem i sa konkretnim vještinama u proizvodnji, koje sam naučila kroz rad sa vrsnim stručnjacima. Sve u svemu super iskustvo”, kaže nam Vedrana.

Pred Vedranom i novom generacijom studenata završnih godina poljoprivrede su izazovi u pronalasku posla po završetku studija. Dobra vijest je da su poljoprivrednici širom zemlje u traganju za stručnim i obrazovanim kadrovima koji se ne libe raditi na terenu i sticati dragocjeno iskustvo.

Na Grani Zelenoj – “Zelene teme” i zašto ih nema

Naredni samit za Zapadni Balkan, u okviru Berlinskog procesa, biće održan 9. i 10. jula u Londonu. Prema najavam zvaničnika, teme će biti pomoć u digitalnoj transformaciji a prioriteti će biti i ekonomska stabilnost, povezanost zemalja u regionu, dalji razvoj infrastrkture – puteva, železnice, pomoć u digitalnoj transformaciji i preduzetništvu mladih . S druge strane, izborna godina u BiH ne nudi niti jednu „zelenu temu“ već se kampanje zasnivaju uglavnom n ispraznim, ničim utemeljenim obećanjima iza kojih ne stoji niti jedan releventan dokument niti studija. Potencijali poljoprivrede, turizma, zaštita okoliša i energetska efikasnost nisu tema ni domaćih političara kao ni međunarodne zajednice o čemu govore naši sagovornici.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.