Premijera predstave “O Miševima i ljudima”

Dugo najavljivana premijera predstave „O miševima i ljudima“ u režiji jednog od najznačajnijih reditelja današnjice, Dina Mustafića, odigrana je 23. jula na sceni u Starom Baru, u okviru 31. izdanja „Barskog ljetopisa“. Predstava, rađena po istoimenoj noveli Džona Stajnbeka, koprodukcija je „Ljetopisa“ i Gradskog pozorišta Podgorica.

Stajnbekovo djelo je smješteno u tridesete godine prošlog vijeka, u period Velike depresije u Americi. Njegovi likovi pripadaju obespravljenoj radničkoj klasi i slika su siromaštva i teškog života najnižeg sloja ljudi. Glavni junaci, Džordž i Leni, dva su prijatelja koja radeći mukotrpno na farmama, pokušavaju naći svoj komad zemlje, dom, znak sopstvene slobode. Osim teme socijalne pravde, ovo je i priča o prijateljstvu, snovima, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije, stare, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni.

Mi smo željeli da sve te tematske linije sačuvamo u našoj inscenaciji. Dakle, željeli smo da sačuvamo tu jednu apoteozu prijateljstvu, čovjekoljublju, jednoj nježnosti, brizi koju iskazuju dva glavna junaka jedan za drugoga. Sa druge strane, bila nam je vrlo bitna socijalna komponenta, jer svi likovi na neki način prave atmosferu tog svog nedorečenog, neiskazanog sna, a to je da negdje postoji taj neki drugačiji, bolji svijet, mnogo pravedniji od onog koji žive. Ta egzistencijalna tjeskoba, ta muka, depresija, samoća i tišina koja ih ophrvava i lomi im kičmu su nam bili bitni kao emotivna i idejna čvorišta predstave, kazao je reditelj nakon premijere.

Pozorišna interpretacija priče „O miševima i ljudima“, zahvaljujući jasnoj, usredsređenoj, humanistički orijentisanoj, rediteljskoj viziji Mustafića, može se čitati u arhetipima, odnosno u kontekstu najuniverzalnijih ideja ljudske prirode i života, ne odmičući od vrlo konkretno definisanog hronotopa koji Stajnbek svojim klasikom zadaje. Dramaturgiju i dramatizaciju predstave potpisuje Stela Mišković. Njen rad na Stajnbekovom tekstu i već gotovom dramskom predlošku koji je napisao, podrazumijevao je dominantno intervencije u vezi sa razvijanjem likova koji su urađeni tako da nijedan od njih ne bude samo puka funkcija, već zaokružen od početka do kraja. Džordž je tako čestit i dobar čovjek okrenut realnosti i egzistencijalnoj borbi, dok je Leni, krupan i snažan muškarac sa smetnjama u razvoju.Tragika njegovog lika je u sudaru snage odraslog čovjeka i plemenitog uma i nevinosti djeteta.

Gradeći Lenijev lik nismo nužno kretali od pretpostavke da je osoba sa smetnjama u razvoju. Pošli smo od tačke da on ima svijest djetata, iako je u tijelu prilično jakog muškarca, koji pritom nema kontrolu nad svojim postupcima. Za razliku od drugih uloga i procesa u kojima se bavite motivom lika, onoga što on želi, odnosima sa drugima, kod Lenija je sve jasno i izrečeno. Ono što je bilo teže naći je taj njegov entuzijazam. Ja sam ga našao u tom prihvatanju svih, kazao je Miloš Pejović koji tumači ulogu Lenija.

On i Džordž bore se sa otuđenošću i usamljenošću koja im je obojici nametnuta. Zato su način da se izbore, našli u suživotu, prijateljstvu, sanjarenju boljeg i ljepšeg svijeta i međusobnoj brizi.

Ideja interpretacije Džordžovog lika je da drugi zapravo prvi, što je veliki izazov za savremenog čovjeka, koji je egocentričan. To je ideja o tome šta možemo da uradimo za drugog. Drago mi je da sam se suočio sa tom idejom kroz ovaj komad i lik, jer to je težnja vrlini. Džordž je danas svak onaj ko je nesebičan da se za drugoga, da „povuče“ za onoga koji ne može. Svako od nas je Džordž kad uspije to da uradi, kad uspije da se da za drugog, istakao je Mišo Obradović, koji je igrao upravo Džordža.  

Glavne uloge tumače Miloš Pejović i Mišo Obradović, dok ostale uloge igraju:  Branko i Pavle Ilić, Dejan Đonović, Marija Đurić, Božidar Zuber i Vule Marković. Scenografiju je uradila Smiljka Šeparović Radonjić, kostimografiju Lina Leković, dok je muziku komponovala Tamara Obrovac. Nakon premijere, igraće se i reprize i to 24. i 25. jula, kao i 06. avgusta.

 

Prijavite se na sedmi Vikend aktivizma

Pozivamo vas da se prijavite na sedmi  “Vikend aktivizma“ koji će se održati od 17. do 19. avgusta u parku “Mladen Stojanović“ u Banjaluci.

Cilj ovog događaja je razvijanje kritičke svijesti kod mladih, kroz sagledavanje aktuelnih društvenih i političkih problema u Bosni i Hercegovini.

Kao i prethodnih godina kroz različite edukativno-kreativne radionice ćemo dijeliti znanje i učiti jedne_i od drugih, te se upoznati sa nenasilnim, društveno-odgovornim djelovanjem kao i demokratskim metodama za izgradnju boljeg društva.

Predavači na “Vikendu aktivizma“ će biti dugogodišnje_i aktivisti_kinje iz Bosne i Hercegovine.

Poziv je otvoren za sve mlade ljude od 18 do 30 godina iz Bosne i Hercegovine.

TROŠKOVE PREVOZA, SMJEŠTAJA I HRANE SNOSI UDRUŽENJE GRAĐANA  “OŠTRA NULA“.

Ukoliko ste zainteresovane_i  za učešće na ovogodišnjem Vikendu aktivizma, molimo vas da ispunite PRIJAVNI OBRAZAC

Rok za prijavu je nedjelja, 5. avgust 2018. godine.

Učesnice_i koje_i budu primljene_i na Vikend aktivizma će sve tehničke i praktične informacije dobiti mailom 10. avgusta.

Izložba “Sve zaboravljene stvari”, autorice Mirele Kulović u JAVA galeriji

Otvaranje izložbe slika i crteža “Sve zaboravljene stvari”, umjetnice Mirele Kulović, će se desiti u četvrtak, 02. avgusta, u 19:00 sati u JAVA galeriji.

Mirela Kulović je rođena 1986. godine u Tuzli. Najveći dio svog života provela je u Splitu, gdje je završila studij Industrijskog inženjerstva, kao najbolja studentica u svojoj generaciji.

Kist u ruke prvi put je uzela 2011. godine i ubrzo nakon toga potpuno se posvetila slikarstvu.

Danas se profesionalno bavi slikarstvom u Bostonu, gdje živi i radi.

Njen rad odlikuje šetnja između bogatih nanosa uljane boje na platnu i minimalnog izricaja na papiru.

Serija radova „Sve zaboravljene stvari“ odraz su ideje da se sa što manje materijala i boja stvori likovnost na papiru. U ovom nastojanju, Mirela slika intuitivno, apstrahuje osnovne likovne elemente, istražuje načine nastajanja linije i postavlja ih u prostor papira u kojem se kreću i žive. Neke linije pretvara u amorfne i apstraktne oblike koji ostavljaju dojam kao da smo ih već negdje vidjeli. Inspiraciju često crpi iz mističnih pejzaža i bogate historije balkanskih krajeva.

Po riječima autorice:

“U ovoj seriji radova, gdje prevladavaju radovi na papiru, vodila sam se namjerom da koristim što je moguće manje materijala i boja. Ovo je bio spontani rezultat moje potrebe da stvaram gdje god idem. Nove načine držanja olovke i nove linije otkrila sam u jednom trenutku kad sam sa sobom imala samo malu olovku i nekoliko listova papira. Zapitala sam se: na koji novi način mogu napraviti liniju?!

 Je li ta nova linija rezultat različitog pritiska ili držanja olovke?! Sve ovo me zabavljalo i vodilo u nove neistražene prostore. Papir je u tim trenutcima rada postao prostraniji od sobe u kojoj se nalazim. Oblici koji su se pojavljivali bili su abstraktni, ali kao da su mi već poznati. Sjećanje i nostalgija stapali su se sa iskustvom sadašnjeg trenutka. Tada smo slika, proces i ja postali jedno.“

Mirela je do sada realizovala četiri samostalne izlozbe u Bostonu, te sudjelovala na više od  trideset grupnih izložbi.Trenutno radi kao voditeljica projekta Art Centar Gračanica, koji za cilj ima osnivanje umjetničkog centra sa galerijskim prostorom i umjetničkom bibliotekom u gradu Gračanici.

Ovo je njena prva izložba u Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje BiH na 58. Venecijanskom bijenalu 2019

Na 58. Venecijanskom bijenalu 2019. godine, paviljon Bosne i Hercegovine će predstavljati umjetnica Danica Dakić na prijedlog komesarsko-kustoskog tima u sastavu Anja Bogojević, Amila Puzić i Claudia Zini, u organizaciji Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi.

Rad „Zenica – trilogija“, autorice Danice Dakić, koji će premijerno biti prikazan na Bijenalu, nastao je u suradnji s fotografom Egbertom Trogemannom, producenticom Amrom Bakšić Čamo, kompozitorom Bojanom Vuletićem te protagonistima iz Zenice i Sarajeva.

Organizator projekta je JU Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, na čelu s Gradom Sarajevo kao osnivačem, u suradnji s komesarsko-kustoskim timom: Anjom Bogojević, Amilom Puzić i Claudiom Zini koji je delegirao umjetnički projekt Danice Dakić „Zenica – trilogija“, za bosanskohercegovački paviljon na Venecijanskom bijenalu koje će biti održano od 11. maja do 24. novembra 2019. pod nazivom “May You Live in Interesting Times“. Odlazak bosanskohercegovačkog tima na Venecijansko bijenale podržali su: Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, čija je stručna komisija i donijela odluku o izboru kulturne institucije koja će predstavljati BiH u Veneciji 2019. godine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Fondacija za kinematografiju Sarajevo.

„Umjetnički projekt Danice Dakić ‘Zenica – trilogija’ bavi se bosanskohercegovačkom realnošću, istražujući povijesno, kulturno i industrijsko naslijeđe grada Zenice iz perioda jugoslavenskog modernizma u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Polazeći od lokalnog konteksta, uz korištenje za njenu umjetničku praksu karakteristične mikronaracije, Danica Dakić propituje historijsko naslijeđe modernizma, od Bauhausa do utopijskih paradigmi međunarodne moderne i socijalističkog modernizma.

Uspostavljanjem poetičkog odnosa prema stvarnosti, projekt aktivira utopijski potencijal modernizma koji asocira na ideju ‘totalnog teatra’ i historijskog naslijeđa Bauhausa: odnos pozornica/publika, čovjek/grad i čovjek/mašina.

‘Zenica – trilogija’ propituje javni prostor, njegovu pripadnost i granice. Projekt se bavi društvenom i individualnom odgovornošću u savremenom bosanskohercegovačkom društvu opterećenom (neuspjelim) tranzicijskim i političkim procesima, pasivnošću i kulturom ‘ovisnosti’ poslijeratnog okruženja, u kojemu su gotovo svaki čin preuzimanja individualne odgovornosti, kao i ideja o pojedincu kao aktivnome graditelju šire društvene zajednice, osuđeni na neuspjeh.

Zajedno s protagonistima, Dakić propituje (ne)mogućnost tranzicije između utopije i distopije, između prošlosti i budućnosti“, saopćeno je iz tima Ars Aevija o radu koji će biti predstavljen na 58. Venecijanskom bijenalu.

Danica Dakić obrazovanje je stekla na Akademijama u Sarajevu, Beogradu i Düsseldorfu. Umjetnička praksa Danice Dakić seže od videa i filma do fotografije i instalacije. Sudjelovala je u brojnim grupnim izložbama uključujući Documentu 12 u Kasselu (2007.), Istambulsko bijenale (2003. i 2009.), Bijenale u Sydneyu (2010.), Liverpoolski bijenale (2010.), Bijenale u Kijevu (2012.), Marseille-Provence, evropska prijestolnica kulture (2013.), Bijenale u São Paulu (2014.) i Bijenale u Cuenci/Ekvador (2016.). Radovi joj se nalaze u javnim muzejskim kolekcijama i u Centru Pompidou (Pariz), Fondaciji Generali (Beč/Salzburg), Muzeju suvremene umjetnosti MACBA (Barcelona), muzeju mkh (Kassel), Nacionalnom muzeju  NMNM (Monaco), muzeju CAPC (Bordeaux), te u kolekciji Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi i Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

 U dosadašnjim izdanjima Venecijanskog bijenala, ispred muzeja Ars Aevi predstavilo se nekolicina bh. umjetnika. Naime, nakon prve internacionalne promocije Ars Aevija, 1993. godine, na 47. Bijenalu 1997. godine u Veneciji je inaugurirana značajna izložba djela, kojima su najznačajniji savremeni umjetnici postali osnivači Kolekcije Ars Aevi, potom na 49. Venecijanskom bijenalu 2001. godine, predstavljeni su radovi Anura Hadžiomerspahića u okviru specijalnog programa Centralne izložbe, dok je 2003. godine BiH prvi put sudjelovala na Venecijanskom bijenalu kao zvanični Paviljon u UNESCO-ovoj Palati Zorzi, gdje su prikazani radovi četiri bh. umjetnika (Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Nebojša Šerić Šoba i Edin Numankadić), dok je rad Damira Nikšića prikazan u sklopu Centralne izložbe. Godine 2009. Ars Aevi je sudjelovao i na 53. Venecijanskom bijenalu u okviru kolateralnih/sporednih događaja, Ars Aevi se odlučio predstaviti s jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih savremenih umjetnika Bracom Dimitrijevićem. Kao specijalni program Venecijanskog bijenala, Grad Venecija je 2013. godine odlučio da obilježi 20 godina od formiranja Projekta Ars Aevi dodjeljujući prostor Arsenale di Venezia, Tesa 105. u kojem su predstavljeni po jedan umjetnik iz do sada formiranih kolekcija uz arhitektonske projekte Renza Piana.

 Predstavljanje Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu 2019. godine bit će prvi internacionalni nastup Ars Aevija nakon osnivanja Javne ustanove 2018. godine.

 

 

Divanhana i Bradley Dean: “Vino piju nane age Sarajlije”

Bosanskohercegovački sevdah bend Divanhana svim poštovaocima njihovog rada poklanja sevdalinku  „Vino piju nane age Sarajlije” koju su realizovali u saradnji sa zvijezdom broadwaya Bradley Deanom.

Krajem marta ove godine pomenuti sevdah bend i priznati američki umjetnik su ostvarili saradnju na projektu „Večer Broadwaya“ pod pokroviteljstvom Ambasade Sjedinjenih Američkih država u BiH, gdje su izvodili numere iz poznatih mjuzikla. Muzicirajući, uspjeli su zbližiti instrumentalnu i ritmičku raskoš BH melosa i broadwayskog koncertnog repertoara, te stvoriti uspješnu simbiozu koja je rezultirala sa dva rasprodana koncerta u Sarajevu i Banja Luci.

Nošeni kreativnošću, proveli su jedan radni dan u studiju i zajednički snimili sevdalinku „Vino piju nane age Sarajlije“.

“Iznimno smo ponosni na saradnju sa gospodinom Bradley Deanom, koja je uspjela spojiti možda i nespojivo – sevdah i Broadway. Ljubav prema umjetnosti i predanost muzici, odvela nas je do izvora našeg stvaralaštva i otvorila vrata prema novim svjetovima. U toku realizacije koncertnog koncepta projekta “Večer Broadwaya i sevdaha” proveli smo sedam prekrasnih dana sa gosp. Deanom te smo došli na ideju da bi upravo sevdalinka “Vino piju age Sarajlije” oslikala šarenilo svijeta kojem pripadamo. Moram istaći da smo posebno fascinirani Bradleyevoj iskrenošću u interpretaciji koja je bez obzira na jezičku barijeru nadmašila naša zajednička očekivanja. Vjerujem da je ovo početak našeg zajedničkog putovanja i traganja za iskonskim ljepotama stvaranja. Sretni smo što smo poštovaocima naše muzike i svima koji vole sevdah poklonili jednu nadasve drugačiju i posebnu pjesmu. Smatram da smo pokazali da sevdah pripada svima i sigurna sam da ćemo ovom pjesmom obojiti naš svijet ljepšim i veselijim bojama“ izjavila je pjevačica benda Divanhana Naida Čatić.

Pjesma i video su snimani u Long Play Studiju u Sarajevu. Produkciju potpisuje dugogodišnji saradnik benda Borjan Milošević, a video montažu Kenan Pašić.

Inače, Bradley Dean je nastupao na Broadwayu u mjuziklima „Evita“, „A Little Night Music“, „Man of La Mancha“, Stingovom mjuziklu „The Last Ship“ i mnogim drugim.  Na međunarodnoj sceni, izvodio je mjuzikle „Jekyll and Hyde“ i „The Rocky Horror Show“. Trenutno je predavač na prestižnom Univerzitetu New York.

Sevdalinka „Vino piju nane age Sarajlije“ je od danas dostupna na besplatan download na službenoj stranici benda www.divanhana.ba

Divanhana najavljuje i nastavak koncertne sezone koja će početi koncertima u Travniku 26.07. i dan kasnije u Bugojnu 27.07. te će se nastaviti u Arilju, Požegi, Dubrovniku, Locarnu, Cerknu, Ivanjici, Beogradu, Barčicama, Rijeci, Izmiru, i drugim gradovima regije i Evrope.

MAYA – prvi bh. festival majica

Na platou ispred Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 25. augusta će, u organizaciji Udruženje za promociju dizajna i majice „MAJA“, biti održan prvi bh. festival printane majice pod nazivom MAYA.  Printane majice već decenijama predstavljaju jedan od vidova subverzivnog društvenog potencijala, putem kojih se javnosti, ali i društvenoj sredini mogu poslati različite poruke. Nastale u ozračju subkulturnog miljea majice sa printom, slikom ili tekstualnom porukom, jesu i pitanje stilske osobenosti pojedinca, ali i prostor za artikulisanje vlastitog stava, pogleda na svijet ili čak bunta. Imajući na umu pozitivan potencijal takvog izraza, ali i umjetničkih mogućnosti koje se na polju dizajna pružaju u procesu izrade printanih majica, držimo da je pokretanje jednog ovakvog festivala višestruko svrsishodno. U tom pogledu nastojaćemo da naš festival profilišemo kao mjesto susretanja profesionalaca i ljubitelja printane majice, te događaj koji će svojom neobičnošću biti platforma jedne nove  društvene alternative.

U okviru festivala MAYA učešće će uzeti izlagači iz BiH i zemalja nekadašnje Jugoslavije. Tokom trajanja festivala biće predstavljeno nekoliko brendova iz svijeta printanih majica, koji slove za prepoznatljive u regionalnom kontekstu.  Pored izlagača iz oblasti dizajna i printanih majica naš festival će ponuditi i prisustvo izlagača iz drugih djelatnosti, kao što su karikature, street arts, tatto, prizvođači craft piva  ili handmade nakita. Također, tokom trajanja festivala na platou Historijskog muzeja BiH posjetioci će moći neposredno vidjeti kako se odvija proces printanja slovnih ili foto motiva na majicu. Na licu mjesta ćemo dakle, uz pomoć nekoliko print mašina, predstaviti različite tehnike prenošenja na majice, kao što su sito tehnike, digitalne tehnike, preslikači, direktni otisak na majice i drugo. Pored toga, MAYA festival, kao odgovorna društvena manifestacija, ponudiće i mogućnost reciklaže starih majica, u cilju jačanja ekološke svijesti i očuvanja naše prirodne sredine.

Prvi bh. festival printane majice će zainteresovanim posjetiocima uz ostalo ponuditi i radionice vezane za različite tehnike printanja i dizajna. Dok će za posjetioce sa djecom biti organizovane interaktivne radionice, tokom kojih ćemo kroz igru i zabavu pokušati najmlađima otkriti svijet printa i boja.

Festival MAYA je prodajnog karaktera, te će posjetioci po festivalskim cijenama moći tokom njegovog trajanja kupiti majice i ostale artikle koji budu izloženi.

Nadamo se da će ovaj festival postati ljetnja tradicija Sarajeva, i da će glavni grad BiH ovim događajem dobiti još jednu manifestaciju koja baštini druženje, dobru zabavu i konstruktivan dijalog između različih socijalnih grupa, njihovih interesovanja i stilova.

Srijeda u Historijskom muzeju: O trendovima u novim medijima

U okviru programa Srijeda u muzeju, 25. jula bit će održano zanimljivo predavanje novinara Aleksandra Brezara pod nazivom Šta se nalazi iza brda?

Brezar će, naime, govoriti o novim medijima i ulozi audio-vizuelnog sadržaja u novinarstvu 21. stoljeća. On je trenutno urednik Novih medija na državnoj BHRT, autor je nekoliko dokumentarnih filmova rađenih za američki PBS, Memorijalni muzej holokausta SAD-a i Al Jazeeru English, piše za bh., regionalne i američke medije. Dobitnik je nagrade za književni prevod Jules Chametzky 2016. godine dok je prošle godine osvojio inauguralnu Balkansku factchecking nagradu za BiH.

Autor je strip adaptacija kratke priče Karima Zaimovića „Tajna Nikole Tesle“, koju je uradio sa Enisom Čišićem, nominovane za nagradu Pushcart 2015., dok je druga njegova adaptacija priče „Sarajevski nevidljivi čovjek“ uvrštena u izbor najboljih stripova Istočne Evrope po izboru američkog udruženja književnih prevodilaca ALTA.

Predavanje Aleksandra Brezara dio je pratećih programa koji se organiziraju u Historijskom muzeju a povodom izložbe „77 Million Paintings“ britanskog producenta i video umjetnika Briana Enoa.

S obzirom na veliki interes koji je multimedijalna postavka probudila u javnosti, među različitim generacijama posjetilaca, Muzej je odlučio da se kupljena ulaznica može koristiti višekratno. Naime, i u Sarajevu se ponavlja praksa iz drugih gradova u kojima je Enoov rad bio postavljen – da posjetioci nekoliko puta posjećuju ovu jedinstvenu izložbu. Stoga je odlučeno da će prilikom kupovine ulaznice, posjetioci biti evidentirani, te će kupljenu ulaznicu moći koristiti u više navrata.

Prateći programi u Historijskom muzeju također su besplatni, pa će i prisustvovanje predavanju Aleksandra Brezara također biti besplatno, kao i ulaz u Muzej u srijedu u periodu od 17.00 do 20.00. Novosti možete pratiti na Facebook event stranici predavanja i radionica u sklopu izložbe „77 Million Paintings“.

Izložbu organizira British Council u saradnji sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine, TV brandom Tesla, agencijom Gramofon, kompanijom Sinkro i hotelom Courtyard by Marriott. Medijski pokrovitelji su Antena Sarajevo i RSG radio.

Više o predavanjima i izložbi pročitajte na: www.britishcouncil.ba

Festival MEss nagrađen sredstvima fonda Kreativna Evropa

Projekat “Shift Key” čiji je nosilac Festival MESS našao se među nagrađenim projektima koji su dobili sredstva na konkursu za projekte saradnje u sklopu programa Kreativna Evropa. Ovim MESS postaje prva javna institucija kulture u Bosni i Hercegovini koja ima liderski projekat u sklopu programa Kreativna Evropa.

Još prošle godine započet je rad na aplikaciji i razvoju projekta. J.U.MES- Međunarodni teatarski festival- Scena MESS je nosilac projekta, dok su ostali partneri ITs Festival Amsterdam, Holandija, ACT Festival Bilbao, Španija, BE Festival Birmingham, UK, Short Theater Festival Rim, Italija.

Projekat je nastavak višegodišnje saradnje koja je započeta 2010. godine i koja je rezultirala sa tri dobijena dvogodišnja granta od EU (2010, 2012, 2014). Mreža festivala tokom šest godina razmijenila je predstave preko 60 umjetnika i umjetnica iz Evrope, te uveliko pomogla pri etabliranju nove teatarske generacije. Projekat Shift Key zamišljen je kao naredni korak za ovu mrežu festivala. Festivali su odabrali 12 mladih kompanija, umjetnika i umjetnica koje će u naredne dvije godine da etabliraju ne samo u svojim sredinama, nego i na najvećim evropskim festivalima. Projekat tematski tretira fluidnost evropskog identiteta i slavi bogatsvo različitosti. Svi umjetnici i umjetnice koji/e su dio projekta imaju porijeklo iz više zemalja Evrope ili su rođeni u jednoj države, a žive i rade u drugoj. Svi/e su na određeni način migrant/kinje.

“Ovo je veliki uspjeh Messa ali je i od velike važnosti općenito za kulturni prostor BiH u smislu veće posvećenosti evropskim fondovima kojim možemo pristupiti, a koje ne koristimo dovoljno. Također rezultat je našeg višegodišnjeg internacionalnog rada i suradnje kroz koju smo kao institucija stekli ovu vrstu povjerenja. Velike zasluge za ovo pripadaju našoj kolegici Selmi Spahić koja je ispred Festivala vodila ovaj projekt. Jedan od  ciljeva projekta je afirmiranje različitosti, te zbog toga ga smatramo važnim izazovom s obzirom da živimo  u vremenu porasta ksenofobije i desničarskih politika koji sve više zatvaraju kulturne prostore”, rekao je direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković.

Program Kreativna Evropa je fond Evropske Unije za podršku kulturi i audiovizuelnom sektoru koji u periodu od 2014. do 2020. izdvaja iznos od 1,46 milijardi EUR, a naša zemlja je pristupila ovom programu u julu 2014.godine. Za učešće u programu Kreativna Evropa, Bosna i Hercegovina izdvaja sredstva u iznosu od 205 hiljada EUR na godišnjem nivou, a u Sarajevu i Banjaluci djeluju kancelarije Deska Kreativna Evropa za BiH koje daju tehničku podršku aplikantima iz BiH. Bosanskohercegovački kulturni i filmski radnici trenutno povlače zadovoljavajuća sredstva iz ovog fonda, ali važno je da svake godine šaljemo što više aplikacija kako bi se sredstva koja kultura unese u državu značajnije povećala, kakav je slučaj u nekim zemljama regiona.

Aktivnosti Scene MESS možete pratiti na web stranici www.mess.ba te na instagram profilu Festival MESS.

 

Apel za pomoć izbjegicama i migrantima

Obraćamo se vlastima BiH, Evropskoj uniji, UNHCR, IOM-u, i drugim relevantnim organizacijama i institucijama sa zahtjevom da se  hitno i neodložno riješi pitanja adekvatnog i humanog smještaja za sve migrante i izbjeglice koji se nalaze na teritoriji BiH, te pune logističke i ekonomske podrške lokalnim vlastima i volonterima na terenu!

U Bihaću i Velikoj Kladuši u toku je humanitarna katastrofa. Hiljade ljudi je pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme koje je pogodilo ovaj dio naše zemlje.

Mjesecima sa raznih strana stižu upozorenja na nerad vlasti i njihovo odbijanje da izvrše svoje zakonske obaveze i pruže adekvatan smještaj i zbrinu ove ljude. Po običaju naše vlasti rade ono što najbolje znaju – prebacuju odgovornost jedni sa drugih bez da ustvari išta urade i u međuvremenu krše zakone, kao i preuzete međunarodne obaveze ove države. Ova država nije toliko siromašna da pruži pomoć ovih nekoliko hiljada ljudi. 

Međutim, naše vlasti su sada svoje obaveze prebacili na iscrpljene i osiromašene građane i građanke Bosne i Hercegovine. Dok oni troše naš novac na kupovinu automobila, konferencije i sastanke po bijelom svijetu, građani i građanke ove države su još jednom pokazali svoju solidarnost prema čovjeku. Kao i za vrijeme poplava 2014. godine pojedinci i pojedinke ulažu puno snage, energije, resursa i znanja da bi pomogli ljudima da prežive. Hranimo ljude i pomažemo im koliko možemo. Ali mi pojedinačno ne možemo i ne trebamo preuzeti odgovornost države! Jedino moguće rješenje leži u sistemskoj pomoći – od smještaja, pružanja zdravstvenih i pravnih usluga (što je trenutno najbitnije), do školovanja. Ljudi već mjesecima spavaju na otvorenom i u napuštenim i neuslovnim objektima, dok zjape prazne novoizgrađene i renovirane stambeno-poslovne zgrade koje su ovi na vlasti nelegalno izgradili na našim javnim prostorima. Nije da nema smještajnih kapaciteta, već su u pitanju nečiji lični interesi i u krajnju ruku rasizam. Režimski mediji i političari sve učestalije koriste jezik mržnje kako bi opravdali svoj nerad, a ljudski život se izgleda uopšte ne cijenjeni u ovoj državi. 

Nefunkcionalnost države odgovara i međunarodnim birokratama koji ovdje opstaju baš zbog te nefunkcionalnosti. Veliki uredi UNHCR-a i IOM-a, odbijaju odgovornost za brigu o ljudima iako u svojim mandatima  imaju obavezu da urade baš to. Oni su se već dobro uigrali u ovu igru prebacivanja odgovornosti koju su BiH vlasti razvile do savršenstva. Evropska unija žmiri i nedjeluju upravo zato što je EU odgovorna za ovakvu situaciju, zbog politike zatvorenih granica i ohrabrivanja nasilja nad ovim ljudima (koju na očigled svih nas trenutno sprovodi i hrvatska policija).    

Sva nebriga i odbijanje preuzimanja bilo kakve odgovornosti doveli su do toga da u Bihaću, Velikoj Kladuši i Sarajevu hiljade ljudi spava na otvorenom, ili u razrušenim i u potpuno neuslovnim, higijensko i zdravstveno rizičnim prostorima. 

Zbog nevremena koje je pogodilo sjeverozapadni dio Bosna i Hercegovine ljudski životi su sada apsolutno ugroženi. U Velikoj Kladuši šatorski kamp u kome boravi između 300 i 500 izbjeglica, među kojima ima žena i djece, je pod vodom. Radi se o veoma močvarnom području koje je sklono zadržavanju vode, što govori i sam naziv Bare. U Bihaću je nekoliko hiljada ljudi pod vedrim nebom dočekalo nevrijeme. Kiša i dalje pada i čeka ih noć bez ikakve zaštite. Lokalne vlasti se bore koliko mogu, ali broj izbjeglica i vremenske neprilike koje su u toku prevazilaze njihove mogućnosti da adekvatno odgovore na ove probleme.

Ne želimo više slušati beskonačna odugovlačenja, prebacivanja odgovornosti ili nalaženja izgovora (novca i kapaciteta ima). Odgovorni ste svi! Ljudski životi su u pitanju! Ako ne možete pružiti adekvatnu podršku, onda barem odstupite sa funkcija koje niste sposobni obnašati. Ne možemo dozvoliti da ljudi spavaju i borave u blatu, prljavštini i u potpuno neadekvatnim higijenskim uslovima. Pred nama je zima koja na ovim prostorima zna biti užasno surova. Svi vi zajedno ste odgovorni za živote ljudi! 

Zahtijevamo hitnu reakciju, bez odlaganja i politiziranja! 

Zahtijevamo uključivanje svih nivoa vlasti, posebno državnih i entitetskih, jer situacija prevazilazi kapacitete i mogućnosti Bihaća i Velike Kladuše! 

S obzirom na posebnu zakonsku obavezu Ministarstva sigurnosti BiH, zahtijevamo da hitno pruži logističku i drugu podršku kako bi se riješilo pitanje smještaja, te omogući podnošenje zahtjeva za azil (jer na livadi, bez adrese, to pravo im je uskraćeno)! 

Zahtijevamo od međunarodne zajednice stavljanje na raspolaganje svih svojih kapaciteta i resursa te konkretnu pomoć u rješavanje ove humanitarne katastrofe. 

Apelujemo na druge općine i gradove u BiH da solidarno pomognu prvenstveno Bihaću i Velikoj Kladuši, ali i drugim gradovima, u pronalaženju adekvatnog i za čovjeka dostojanstvenog rješenja!

 

Mreža za izgradnju mira

Souls of Sarajevo

SOS Velika Kladuša

Sanel Redžić najavljuje koncert u Tuzli i Ljetnju školu gitare

Bosanskohercegovački majstor gitare Sanel Redžić nastavlja sa realizacijom koncerata u Bosni i Hercegovini, te će krajem mjeseca nastupiti i u rodnom gradu Tuzli.

Koncert će se održati 24. jula sa početkom u 19 sati u Ateljeu Ismeta Mujezinovića. Na programu će se naći djela Bacha, Tedesca, Sora i mnogih drugih, koja je Sanel prethodnih mjeseci usavršavao kako na koncertnim pozornicama širom Evrope, tako i na takmičarskim programima mnogih takmičenja na kojima je bio nagrađivani učesnik. Gost na koncertu bit će mladi gitarist Emil Hadžiefendić.

Kao i obično kod ovog priznatog i nagrađivanog mladog umjetnika, koncertne aktivnosti popraćene su i edukativnim programom za mlade gitariste, pa će pomenuti koncert biti uvertira Ljetne škole gitare koja se od 24. do 31. jula održava u zaštićenom eko ambijentu Zlača nadomak Tuzle.

“Uvijek je nevjerovatan osjećaj kada trebam svirati u rodnom gradu. Tu me jako puno ljudi zna već od malih nogu te se svaki put na neki način zelim iznova dokazati i pokazati koliko sam se od prošlog puta razvio kao umjetnik. Također sam jako sretan što imam priliku da po treći put za redom radim sa veoma talentovanim učenicima i studentima koji dolaze iz Evrope da usavrše svoje vještine sviranja klasične gitare” izjavio je za naš portal Sanel Redžić.

Treća po redu Ljetna škola gitare „Prst“ ugostit će 19 učesnika koji dolaze iz 7 zemalja Evrope, te pedagoge: profesora Predraga Stankovića iz Tuzle, Denisa Azabagića sa univerziteta u Čikagu, kao i spomenutog Sanela Redžića.

Mladi gitaristi će stećeno znanje i rad moći prezentovati na koncertu polaznika škole gitare zakazanog za  31. juli u 18 sati također u Ateljeu Ismeta Mujezinovica u Tuzli.

Sanel će nakon ljetnih koncerata nastaviti svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini te će na jesen realizovati koncerte i radionice u Brčkom, Lukavcu i mnogim drugim gradovima naše zemlje.