Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Počeo treći Bookstan

Internacionalni festival književnosti Bookstan, održva se u Sarajevu od 4. do 7. jula, i ovoga puta nudi iznimno zanimljiv program i veliki broj raznolikih sadržaja, a centralna tema ovogodišnjeg festivalskog izdanja jesu “Borders and Boundaries/Granice i ograničenja” u kontekstu njihovog preispitivanja i prevazilaženja.

Iza organizacije Bookstana stoji Izdavačka kuća “Buybook” a ovaj festival snagu crpi iz prisustva istaknutih književnih imena i predstavljanja njihovih najnovijih naslova, čime je postao prepoznatljiv u regionalnim i međunarodnim okvirima.

Osim produkcijskog i izdavačkog segmenta kao važnog doprinosa Festivalu, Bookstanov program obogaćuje i edukacijska platforma uz organiziranje radionica za književnu kritiku koje se ove godine realiziraju pod nazivom – Kako čitati pisca?, a uz angažman istaknutih međunarodnih predavača i mentorstvo urednika i književnog kritičara Krune Lokotara.

Jedna od specifičnosti Bookstana jeste i činjenica da mu, pored istaknutih međunarodnih autora, prisustvuju oni stvaraoci koji dijele iskustvo odrastanja unutar “iste geografije”, a danas žive van granica nekadašnje domovine i nerijetko pišu na stranim jezicima poput Aleksandra Hemona, Dubravke Ugrešić, Miljenka Jergovića … koji će, među ostalima, biti predavači na spomenutim radionicama.

Kako je najavljeno, Frank Westerman, David Mitchell, Eric Faye, Femke Halsema i Griet Op de Beeck samo su neki od festivalskih gostiju i gošći koji će govoriti o tome koliko književnici mogu doprinijeti razmišljanju i djelovanju izvan vlastitih granica.

Jedan od predavača na spomenutoj Bookstanovoj edukativno-kritičkoj radionici je i John Freeman, suosnivač Bookstana.

Istovremeno, poznati pisac i novinar, Chris Keulemans, u sklopu trećeg izdanja Bookstana, pojavit će se u ulozi moderatora programa okruglih stolova objedinjenih u tematsku cjelinu Granice i ograničenja, a o sve većem značaju Festivala svjedoči i najavljeni dolazak Urlicha Schreibera, direktora Međunarodnog književnog festivala iz Berlina, koji je najveći festival književnosti u svijetu.

Predfestivalska pres-konferencija bila je i prilika za predstavljanje bh. pisaca – Faruka Šehića, Olje Runjić, Nine Tikveša i Selvedina Avdića, koji su govorili o najnovijim literarnim ostvarenjima u kojima progovaraju o aktuelnim životnim temama i savremenoj epohi, opterećenoj brojnim nedoumicama i neizvjesnostima.

Prema kazivanju autora, radi se o djelima koja govore o pitanjima identiteta, prošlosti i budućnosti, strahovima i dilemama te psihološkoj drami savremenog čovjeka, nerijetko iz perspektive odbačenih i marginaliziranih protagonista.

Predavanje o akademskoj kritici sa Nenadom Veličkovićem

Drugog dana književne radionice „Kako čitati pisca?“ na Akademiji likovnih umjetnosti, voditelj radionice, Kruno Lokotar, polaznicima i polaznicama popratne aktivnosti književnog festivala Bookstan predstavio je Nenada Veličkovića koji je iz vlastite perspektive bh. pisca, profesora i novinara pričao o temeljnim odlikama književne kritike.

Fokusirajući se ponajviše na akademsku književnu kritiku kojom se bavi već desetak godina i predstavivši vlastitu knjigu „Laža i apanaža: o upotrebi književnosti u obrazovanju“, Veličković je u uvodu predavanja naglasio da se relativno mali broj ljudi zanima za pisane kritike akademske zajednice. U pokušaju da ukratko izloži i jednostavno sažme najbolji način pisanja književne kritike, uvaženi sarajevski profesor je polaznicima i polaznicama radionice savjetovao da književne tekstove čitaju na isti način kako je Laza Kostić čitao Jovana Jovanovića Zmaja, odnosno, sa simpatijama, poštovanjem i izuzetnim fokusom na sam tekst.

U nastavku predavanja, Veličković je ponovio činjenicu o važnosti književnosti na privatnom planu gdje ona postaje ogledalo vlastitih propitivanja, misli i svijesti, te se ne bi trebala smatrati za puku distrakciju i bijeg od pojavne stvarnosti. Pored njenog značaja za pojedinca, književnost ne gubi na važnosti kada se iz privatnog prenese u javni diskurs jer postaje forma kolektivnog i kulturnog pamćenja koja je, za razliku od historije, mnogo sugestivnija. Zamišljajući prošlost više u slikama iz književnosti nego na osnovu povijesnih činjenica, omogućava se ispisivanje nove prošlosti koja govori o pričama običnog čovjeka i pojedinca pri čemu se nikada ne smije zaboraviti da iz umjetnosti pisane riječi čitamo upravo ono što ona jeste – književnost i nadasve fikcija.

Nenad Veličković je u toku predavanja kao primjere posljedica pojednostavljene književne kritike naveo indoktrinaciju u obrazovnom sistemu i nepotpune interpretacije djela Ive Andrića zbog kojih nastaju stavovi o njegovoj tzv. antimuslimanskoj poetici. Međutim, tumačeći Andrićevo djelo u njegovoj cjelovitosti, postaje jasno da je glavni lik njegovog opusa upravo pojedinac gurnut u granice podijeljenog svijeta što ni u kojem slučaju ne treba razumjeti kao bilo koju vrstu autorove pristrasnosti, već glas protiv potiskivanja supostojanja i jedinstva različitosti.

S obzirom da književnost nikada nije samo zabava, već počesto i ideološko sredstvo, Veličković je na kraju predavanja ponovio da dobre kritike ne može biti bez podjednako dobre analize što je u stanju da prepozna, iznese i dekonstruira ideološke teze kako bi se smanjila pojava učitavanja iskrivljenih i neodgovarajućih konteksta u tijela književnih tekstova.

Građani zahtijevaju odgovore: Koji su problemi Sarajlija

Fondacija INFOHOUSE, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, poziva Vas na događaj „Građani zahtijevaju odgovore“, u četvrtak, 05.07.2018. godine u Caffe Meeting Point (Hamdije Kreševljakovića 13) u 17:00 sati.
Razgovor će moderirati poznati bh. tviteraš Adis Nadarević (Riđobrki).

Velika nezaposlenost, loš zdravstveni sistem, odlazak mladih. Ovo su samo neki od
problema građana u 9 bh. gradova koje je, kroz razgovore, identificirala Fondacija
INFOHOUSE.
Građani zahtijevaju odgovore je inicijativa koja kroz formu javnih razgovora u gradovima širom Bosne i Hercegovine pokreće diskusiju o konkretnim problemima građana i inicira listu Top životnih pitanja.
Zbog činjenice da je Sarajevo glavni grad BiH u kojem se i događa najveći broj aktivnosti iz svih sfera života, građani Sarajeva imaju najveće šanse za ostvarivanjem različitih potencijala, ali i široku lepezu kompleksnih problema.

Kampanja “Priroda ne poznaje otpad” se nastavlja

Jačanje svijesti o važnosti zaštite prirode i okoliša na području Parka prirode Blidinje u fokusu je kampanje „Priroda ne poznaje otpad“, koju provodi Udruga ‘Visit Blidinje’ u saradnji sa EU ProLocal programom.

U okviru svih aktivnosti na jačanju lokalne privrede kroz razvoj turističkog sektora u Hercegovini, EU ProLocal program pruža podršku promoviranju Blidinja kao atraktivne prirodne turističke destinacije. Kampanja „Priroda ne poznaje otpad“ koju je pokrenula Udruga Visit Blidinje’ predstavlja jednu od tih aktivnosti.

Jedan od proizvoda ove kampanje, prva brendirana višekratna vrećica za otpad u BiH, je predstavljena javnosti. Posebno osmišljena “Blidinjska vrećica“ će služiti za promociju nove svijesti o zaštiti okoliša. Ovom prilikom je također predstavljen i koncept „Blidinjski doručak”, što predstavlja novitet u turističkoj ponudi. Cilj je da se uvozni džem, med, puter, tost i čaj zamijene visoko kvalitetnim lokalnim proizvodima. „Napravljen od isključivo lokalno proizvedenih i uzgojenih proizvoda, koncept ‘Blidinjskog doručka’ će promovirati lokalne proizvođače i tipične hercegovačke proizvode“, objasnila je predsjednica Udruge ‘Visit Blidinje’ Marija Vukoja.

Sada će vrećica za otpad biti besplatno dostupna turistima, ali će se ubuduće prodavati, a prihod od prodaje vrećica će se koristiti za buduće eko-projekte na Blidinju. „Turisti planinari se potiču ne samo da ponesu svoje otpatke sa sobom, već da pokupe i ponesu i sav drugi otpad koji pronađu u prirodi“, istaknuo je Eike Otto stručnjak za razvoj turizma. „Svako ko kupi ovu vrećicu obavezuje se na sprečavanje bezobzirnog bacanja otpada. Općine koje dijele nadležnost na području Blidinja su se složile da se odlaganje otpada vrši na za to predviđenim mjestima odnosno tzv. ‘zelenim otocima’, koji će biti uspostavljeni širom Parka prirode“, dodao je Otto.

Postavljanje zelenih standarde za sve aktere koji doprinose održivom razvoju regije Blidinja, a posredno Hercegovine, može poslužiti kao dobar primjer drugim destinacijama u BiH.

EU ProLocal finansira Evropska unija sa 9 miliona eura, i Vlada Njemačke sa dodatna 4 miliona eura. Program implementira GIZ BiH.

Izložba Milomira Kovačevića Strašnog u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe fotografija pod nazivom “Oda radosti” autora Milomira Kovačevića Strašnog.

Otvorenje će biti upriličeno u utorak, 3. jula u 21:00 u galeriji Zvono, Obala Maka Dizdara 10.

Orkestar je zajednica koja stvara muziku. Limeni orkestar je muzička zajednica koja stvara muziku za zajednicu. Limena muzika je muzika koja je u svom pravom elementu kad se sluša na trgovima, na uličnim proslavama. To je muzika za zajedničke radosti i zajedničke tuge. Ona se izvorno svira u trenucima kada je važno uspostaviti jedinstven ritam udara srca i ritam disanja, kada je potrebno donekle zaboraviti na sopstveni život i osjećati ono što osjećaju ljudi oko tebe; to je muzika za zajednicu koja, dok se svira i sluša, učvršćuje zajedništvo te zajednice. Čovjek koji u koncertnoj dvorani sluša simfonijski orkestar može ostati sam sa tom muzikom; limena muzika to ne dopušta, ona podrazumijeva gubljenje sebe u zajedničkom činu slušanja muzike.

Orkestar limene muzike iz Stoca je muzička zajednica koja svira za zajednicu koja kao takva, zapravo, u velikoj mjeri ne postoji. Grad (jedna od najstarijih urbanih sredina u Bosni i Hercegovini) je u ratu razrušen, a od rata vrlo malo obnovljen; mnogi od predratnih stanovnika su nestali, raseljeni ili ubijeni; sadašnja politička struktura (mješavina bošnjačkih i hrvatskih nacionalista), po svoj prilici grad drži u namjernoj etničkoj razjedinjenosti i stalnoj ekonomskoj krizi, onemogućavajući nastavak normalnog zajedničkog života (djeca, bošnjačka i hrvatska, u školu idu ne samo na odvojenu nastavu u dvije različite smjene, već i u školsku zgradu ulaze na dva različita ulaza) i, čak, kako izgleda, sabotirajući obnovu privrede. Orkestar limene muzike iz Stoca je, nekim nevjerovatnim čudom, u razjedinjenom i uništenom gradu obnovio tradiciju zajedničkog sviranja muzike za zajednicu. I u toj obnovi, on je zajednicu uspostavio: mješavina preživjelih članova nekadašnjeg orkestra, i vrlo, vrlo mladih ljudi koji se predratnog perioda zajedničkog života i zlatnih godina onog nekadašnjeg orkestra vjerovatno ni ne sjećaju, ali koji sada, zajedno, stvaraju muziku čija je svrha da obilježi zajednički život. Orkestar limene muzike iz Stoca je, u vremenu kada koncept zajednice na ovim prostorima podrazumijeva prvenstveno etničku zajednicu (a iz vremena socijalizma kolektivitet u kom se pojedinac gubi), po riječima Muhameda Dželilovića, pokušaj uspostavljanja duhovno čiste i etnički inkluzivne zajednice u okruženju koje se sastoji iz “prljavih” zajednica zasnovanih na odbacivanju etničkog i vjerskog Drugog.

Ali orkestar limene muzike je ipak orkestar kao i svaki drugi. On je zajednica koja, da bi stvarala muziku (ili barem muziku koja se može slušati), mora biti sačinjena od pojedinaca koji, svaki za sebe, dugim i predanim radom sa svojim instrumentom, mogu svirati sami. I to je ono što bilježe ove fotografije. Ovaj orkestar nije predstavljen kroz seriju grupnih fotografija, ili u procesu zajedničkog stvaranja muzike, već kroz seriju individualnih portreta članova orkestra. Zajedničko im je to što svi oni stoje, u svojoj orkestarskoj uniformi, sa instrumentom u rukama; ali individualni, i individualizirajući, odnos prema tom instrumentu koji je time predstavljen je ono što ove fotografije čini tako vrijednim. Nasmiješena mlada djevojka koja grli svoj saksofon kao što mala djeca grle svog omiljenog plišanog medu; dječak sa ogromnom tubom koju on čvrsto i ozbiljno drži, izgledajući pri tome kao da izviruje iza nje, onako kako bismo izvirivali iza najboljeg prijatelja koji nas brani od razrednog siledžije; stariji saksofonist koji svoj instrument drži kao što se drži vlastita povrijeđena ruka; flauta koja se drži nježno, vrhovima prstiju, kao što se drži tek ubrani cvijet. Tu su instrumenti koji su zagrljeni, instrumenti koji se tretiraju kao treća ruka, i, najčešće, instrumenti koji se drže kao da će u sljedećem času biti prinijeti usnama, i biti poljubljeni ili zasvirani. Uz pogled i držanje tijela koji kao da govore: “Hajd’ slikaj kad već moraš, ali nismo zato tu, daj da ja tebi pokažem šta znam…”. I ponos i sreća i inat zbog toga što se sada, zahvaljujući tom komadu komplikovanog, sjajnog lima u rukama, može i zna. Zajedno, i sam, i bez obzira na sve, i uprkos svemu.

A to što će ovaj orkestar proslaviti svoj 80.-ti rođendan svirajući Beethovenovu Odu radosti… Pored toga što je to jedan od najuzbudljivijih muzičkih komada ikada napisanih, on je himna nečega mnogo većeg (i ljepšeg) od jedne male sredine čije se političke vođe iz petnih žila trude da je naprave još manjom stvarajući i održavajući podjele tamo gdje ih ne bi smjelo biti, a sve zato da bi oni sami izgledali važniji i veći. Sviranje Ode radosti je poruka uperena preko glava onih koji su Stolac razrušili i onih koji ga drže razrušenim; preko njihovih glava, a ne njima samima, jer oni tu poruku ni ne bi mogli shvatiti: “Mi smo tu, zajedno, u ovom ipak i uprkos svemu prelijepom gradu, i dio smo nečeg još mnogo većeg i ljepšeg od ovog što nas ovdje okružuje. I dajte da vam sada pokažemo šta znamo…”

Andrea Lešić

Brian Eno: Srijede u Historijskom muzeju BiH

U okviru manifestacije Ljeto u muzeju će u Historijskom muzeju BiH tokom jula i augusta biti organizirana serija predavanja povodom izložbe Briana Enoa, 77 Million Paintings .

Izložba 77 Million Paintings britanskog vizuelnog umjetnika, muzičara i producenta Briana Enoa je proteklih sedmica pobudila veliki interes sarajevske publike, kao i gostiju iz drugim gradovima u Bosni i Hercegovini i širom regije. Vođeni time, British Council i Historijski muzej BiH organiziraju dodatni program za posjetioce muzeja – seriju predavanja.

Prvo predavanje u srijedu 4. jula održat će Adela Jušić , savremena bosanskoheregovačka vizuelna umjetnica, koja će govoriti o zvuku i narativu u radovima suvremenih regionalnih umjetnika i umjetnica, ali i o zvuku i narativu kao elementima njene umjetničke prakse.

Adela Jušić će ovom prilikom predstaviti rad “Priče za laku noć”, koji je nastao u saradnji sa Lanom Čmajčanin te provesti publiku kroz ovu zvučnu instalaciju koja je postala dio stalne postavke Historijskog muzeja BiH “Opkoljeno Sarajevo”. Ova umjetnica će predstaviti još nekoliko svojih radova koji koriste zvuk kao medij.

Rođena u Sarajevu u 1982. godine, Jušić je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti, izlagala na više od 100 međunarodnih izložbi, sudjelovala na brojnim rezidencijalnim programima. Nagrađivana je umjetnica a njeni radovi su dio brojnih privatnih i javnih kolekcija. Jedna je od kreatorki online Arhiva antifašističke borbe žena BiH i Jugoslavije.

Ulaz na predavanje Adele Jušić koje će biti održano 4. jula u 17.00 u Historijskom muzeju BiH je besplatan.

Ovo će biti prvo iz serije predavanja koja će različiti bosanskohercegovački i regionalni umjetnici i kulturni radnici održati tokom jula i augusta u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Predavanja su jedinstvena prilika da besplatno pogledate izložbu 77 Million Paintings – od 4. jula srijedu rezervišite za predavanja i Ljeto u muzeju uz Briana Enoa! Novosti možete pratiti na Facebook event stranici predavanja.

Danas je rok za prijavu za Re:Thinking Films mladi regionalni žiri!

Sarajevo / Prizren / Pančevo (Pravo Ljudski) – Tri filmska festivala, DokuFest, Pančevo Film Festival i Pravo Ljudski Film Festival biraju svoj prvi regionalni mladi žiri za izbor najboljeg filma za mlade, na sva tri festivala.

Mladi kreativci i kreativke u dobi između 16 i 20 godina iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova mogu se prijaviti za učešće u žiriju u sklopu projekta Re:thinking Films, a pored filmskog programa i razgovora o filmovima, sudjelovati će i u radionicama medijske i filmske pismenosti.

Takmičarski programi za mlade sačinjeni su od aktuelnih, angažovanih, kreativnih dokumentarnih filmova koji se bave kako globalnim, tako i lokalnim temama, a od posebnog su interesa za mlade. Mladi žiri na svakom od tri festivala bira najbolji film za mlade, koji je iz estetskih ili narativnih razloga najdraži mladima.

Radionice filmske i medijske pismenosti, koje će učesnici i učesnice žirija paralelno pratiti tokom sva tri filmska festivala, će se fokusirati na filmsku pismenost, audivizualno izražavanje, ali i alternativne načine izražavanja mišljenja i društvenog angažmana putem medija, sa fokusom na video, društvene mreže i blog.

Poziv je otvoren za sve mlade ljude iz BiH, Srbije i Kosova, između 16 i 20 godina. Radni jezik radionica, te diskusija za odabir najboljeg filma za mlade, je engleski. Sve troškove učešća (putovanje, hrana i smeštaj u Prizrenu: 03 – 11.08.2018., Pančevu: 05 – 09.09.2018. i Sarajevu: 07 – 12.11.2018.) snose organizatori.

Molimo vas da se prijavite putem sljedećeg formulara.

Rok za prijavu je danas, 29.06.2018.

* * *

Projekat “Re:thinking Films” – regionalna interkulturalna filmska škola za mlade je partnerska inicijativa Pravo Ljudski Film Festivala, Pančevo Film Festivala i DokuFesta, podržana od strane Fonda za Zapadni Balkan (Western Balkans Fund / http://westernbalkansfund.org/).

Opasnost od patvorenog meda vreba neinformisane potrošače!

Sa ljetnom turističkom sezonom na cestama i tržnicama širom Bosne i Hercegovine domaći i strani turisti imaju priliku kupiti različite proizvode od meda od lokalnih prodavača. Agencija za sigurnost hrane je 2017. godine uradila provjeru kvaliteta bosanskohercegovačkog i uvoznog meda. Rezultati analize upozoravaju da postoji ogromna opasnost da ćete, ukoliko se odlučite kupiti med od neprovjerenih proizvođača i prodavača, koji se najčešće prodaje uz cestu, dobiti šećerne mješavine i patvoreni med.

„Obzirom na provedeno istraživanje gdje smo na 100 uzoraka imali visok procenat nepravilnosti, jasno je da imamo situaciju gdje su pčelari kao proizvođači kvalitetnog meda ugroženi, te da su time ugroženi i potrošači. S ciljem sprečavanja plasiranja patvorenog meda ima li smo i akcije kod dva subjekta, gdje smo uništili velike količine patvorenog meda“, pojašnjava nam Nijaz Bajramović iz Agencije za sigurnost hrane.

U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom, Agencija za sigurnost hrane je u svrhu informisanja kako nadležnih tijela i inspektorata, tako i samih proizvođača, distributera i uvoznika meda o problemu lošeg kvaliteta i patvorenog meda pokrenula program tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domaćih laboratorija za analize meda i sistema monitoringa kvaliitete. Tako je u proteklom periodu održano niz treninga u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu sa predstavnicima agencije, nadležnih institucija i laboratorija, inspekcijskih organa, i predstavnika pčelarskih udruženja i pčelara.

„Med je natprosječne kvalitete u Bosni i Hercegovini. Problem je u prodaji, gdje, kao što smo i danas govorili, imate prodaju uz cestu, ali i široj i kvalitetnoj kontroli. Ovo je proces koji traje, a edukacija polazi od pčelara, zatim preko javnosti i širenja svijesti da se kupovina kvalitetnog meda isplati i za pčelara, ali i za potrošača“, kazao nam je Dario Lasić, ekspert za provjeru kvalitete mede i jedan od predavača u programu edukacije za pčelare.

Iako je, bez laboratorijskih analiza i adekvatnog inspekcijskog nadzora, običnom potrošaču teško otkriti patvoreni med, pojedini pokazatelji postoje. Ako je med previše bistar, nema zamućenja ni kristalizacije, bez adekvatne deklaracije, najvjerovatnije ste kupili filtrirani šećerni sirup, a ne med. Pčelari su također zabrinuti zbog stanja na tržištu poručuje nam Nusret Sirćo.

„Kao pčelar i veterinar smatram korisnim što radimo na ovoj vrsti edukacije, gdje pčelari mogu dalje kvalitetno informisati svoje kupce i potrošače. Naš planinski med, medikovac, po sadržaju i kvaliteti je najbliži visokocijenjenim vrstama meda u svijetu. Možemo zajedno podići kontrolu, osigurati povjerenje potrošača – od prolaznika do onoga ko ga kupuje kod nas svakog dana. Iz tog procesa onda možemo dugoročno ići prema podizanju cijene našeg meda na tržištu“, kazao je Sirćo.

Na patvoreni med građani ne nailaze samo uz ceste. Uvozni proizvodi, koji su značajno jefitniji od domaćeg kvalitetnog meda zbog toga što su najčešće prošli različite tehnološke procese miješanja i ‘kvarenja’. Pred pčelarima, institucijama, ali i potrošačima, je težak posao izgradnje povjerenja u domaći med. Prvi korak na tom putu je promjena potrošačkih navika.

Promovirani rezultati programa ‘Krugovi prijatelja’

U Sarajevu su prezentirani rezultati programa “Regionalnom saradnjom do inkluzivnog obrazovanja-Metodologija Krugovi prijatelja” koji je koristeći spomenutu metodologiju po prvi put u BiH protekle dvije godine realiziran u 10 osnovnih škola i dva vrtića u Kantonu Sarajevo uz podršku “Open Society London”.

“Mi smo ovom metodologijom otvorili jednu priču o nama, o društvu – koliko je bitno da vodimo računa jedni o drugima i koliko je značajno da djecu u najranijem uzrastu učimo socijalnim vještinama i o važnosti odnosa. Djetetu je bitno da je sa drugom djecom, iako često mi odrasli mislimo da mi najbolje znamo šta je dobro za dijete, zapravo smo ovom metodologijom potpuno demantirali taj stav utvrđujući istinu da samo djeca znaju šta su njihove potrebe i da dijete najbolje može pomoći drugom djetetu”, kazala je na prezentaciji rezultata ANka Izetbegović, direktorica Udruženja “Duga” dodajući da su rezultati postignuti kroz ovaj dvogodišnji program otvorili nadu da će se njegova primjena i nastaviti te da je “otvoren prostor da na jedan drugačiji način promišljamo o djetetu i o potrebama djeteta”:

“Skrenuli smo pažnju sa tog natjecateljskog duha, gdje samo neki i pojedini mogu biti najbolji i vratili nas na naše iskonsko da svako dijete, svaka osoba ima potrebu da pripada, da bude voljeno i da bude u krugu osoba, u slučaju djece – njihovih vršnjaka, koji ih prihvataju”, dodala je Anka Izetbegović.

Pomoćnica ministra za nauku i obrazovanje FBiH Nadija Bandić istaknula je specifičnost metodologije “Krugovi prijatelja” I njen pozitivan uticaj na djecu:

“Ova specifična metodologija ‘Krugovi prijatelja’, koja ima za cilj kreiranje mreže podrške za svako dijete, je i poseban vid borbe protiv izoliranosti pojedinca, njegove otuđenosti, zatočenosti u vlastiti svijet koji je nerijetko prepun zebnji, nemogućnosti suočavanja sa izazovima života, tuge zbog neprihvatanja, usamljenosti, osjećaja odbačenosti… a odgojno-obrazovne ustanove su fundamentalna mjesta za oporavak, prihvatanje i ponovno uključivanje u tokove života. U tome je plemenitost ovog inovativnog koncepta koji se prvi put primjenjuje u BiH, i za čije prihvatanje je potrebna posebna vrsta odvažnosti i plemenitosti”, kazala je Nadija Bandić.

Amela Spahić, majka dječaka koji je “Krug prijatelja” prošao u vrtiću “Biser” u Sarajevu kazala je kako je primijetila pozitivne pomake:

“Moje dijete je pokazalo veliki progres, zahvaljujući ‘Krugovima prijatelja'”, kazala je Amela Spahić dok je svoje pozitivne dojmove podijelila i Muamera Lindov, profesorica razredne nastave u Osnovnoj školi “Džemaludin Čaušević” u Sarajevu:

“Živimo u vrijeme kada ne obraćamo pažnju na životne probleme djece i previše se fokusiramo na školski uspjeh… Kroz projekat ‘Krug prijatelja’ promijenila sam i sebe, nakon 25 godina staža, preispitujući ono što mi djeca govore”, kazala je Muamera Lindov.

U program je tokom dvije godine trajanja bilo uključeno više od 300 djece uzrasta od četiri do 14 godina, održane su i radionice s roditeljima, a obuku su uz mentorstvo “Centra za interaktivnu pedagogiju” iz Beograda vodili stručnjaci iz “Inclusive Solutions” iz Velike Britanije.

Otvorena izložba „Reconciliations“ u Historijskom muzeju BiH

U Historijskom muzeju BiH je 27.6. 2018. godine pred brojnom publikom otvorena izložba „Reconciliations“. Izložba je realizirana u saradnji sa University of the Arts iz Londona i nastala je kao rezultat javnog poziva umjetnicima za učešće u projektu Art & Reconciliation: Conflict, Culture and Community. Poziv upućen s ciljem upotrebe umjetnosti kao medija komunikacije ratnih i postratnih trauma je umjetnike podstakao na promišljanja o stalnoj postavci Opkoljeno Sarajevo Historijskog muzeja BiH.
Internacionalnom žiriju je prezentirano više od 50 radova iz različitih zemalja, a odlukom žirija je rad Bedtime Stories Adele Jušić i Lane Čmajčanin proglašen pobjedničkim. Međutim, zbog kvaliteta pristiglih radova je odlučeno da se kroz različite faze i aktivnosti Historijskog muzeja BiH predstave i drugi radovi – a da se umjetnost koristi kao platforma za razgovor o prošlosti. Tako je nastala postavka Reconciliations, koja nudi propitivanja fenomena opsade i rata, prezentacije svakodnevnog života za vrijeme rata, komentare na inovativnost i kreativnost kao sredstvo preživljavanja.
Izložbu su predstavili Paul Lowe (University of the Arts London) i Elma Hašimbegović (Historijski muzej BiH), ističući značaj ovog internacionalnog projekta. Ispred umjetničkog tima se obratio profesor Paul Coldwell, koji je u svom obraćanju naglasio da su umjetnici sa velikim zadovoljstvom učestvovali u projektu i da su izuzetno sretni što su pomogli rad Historijskog muzeja BiH propitujući njegove kolekcije i otvarajući ih u novim kontekstima.
Kroz postavku su predstavljeni radovi Lane Čmajčanin i Adele Jušić, Milene Michalski, Mladena Miljanovića, Paula Coldwella, Sabine Tanović i Darija Kristića, Vladimira Miladinovića.
U okviru projekta Art & Reconciliation: Conflict, Culture and Community su u Historijskom muzeju BiH realizirane radionice za umjetnike, a planirano je da se sljedećoj fazi projekta predstave i druga umjetnička djela i autori koji istražuju procese suočavanja sa prošlošću.

4. Festival ulične umjetnosti u Sarajevu

U Petak, 06. jula u 20h, na platou Narodnog pozorišta Sarajevo, rap sastav „STOPOSTO“ otvoriti će četvrti FUU Festival ulične umjetnosti Sarajevo. Slogan ovogodišnjeg FUU Festivala glasi „I love my life“ i inspirisan je istoimenim djelom holandsko-američkog slikara Willema de Kooninga. Mladi umjetnici su pronašli snažan poticaj u njegovom djelu koje je iznimno bogato, i nepresušno, i stilski i idejno. I love my life! Rečenica koja se rijetko kaže, a može predstavljati pravo osvježenje u našem okruženju. Kooning je ovu sliku naslikao u trenutku kad mu nije sve u životu išlo kako treba, te sam taj čin predstavlja inspiraciju mnogima.

Program nastavlja zabavljački duo Master'n'Margarita iz Srbije koji će posjetitelje oduševiti brojnim akrobacijama sa vatrom i vatrenim kuglama komponovanim u kratku predstavu pod imenom „Cabaret for dummies“. U svojim performansima duo koristi publiku kao žive statue, što vatreni ulični performans čini još uzbudljivijim.

Drugog dana FUU-a, 07. jula u 10h otvara se Art Market u Velikom parku i trajat će do nedjelje do 20h. Kao i do sada, na Art marketu ćete imati priliku kupiti radove i rukotovorine domaćih dizajnera.

Umjetnički program drugog dana FUU-a počinje u 19h u Velikom parku performansom Esme Hajrić pod imenom „Umjetnost kod sanjanja“. Paralelno sa performansom u zgradi Papagajka odršat će se otvorenje izložbe „I love my life“. U 19:30 Basheskija-Opasni čovjek izvodit će pjesme Mehmeda Begića, a zatim slijedi još jedno izvođenje vatrenog spektakla „Cabaret for dummies“. Sarajevski bend Gudron nastupa od 21h, a zatim u 22:30 slijedi koncert pod nazivom „When flamenco met sevdah – Flamenco balcanico“.

Paralelno sa programom u zgradi Papagajka odvijat će se program na platou ispred Gradske tržnice. Program počinje u 20h sa performansom umjetničkog kvarteta „Obojena klapa“ čiju će kreativnost upotpuniti zvuci miksete DJ Mr Mehikana. „Ringe ringe raja“ koncept poezije i glume u izvedbi Hectora Morića, Mernesa Zahirovića, Dijenabe Bakary i Merite Bavčić počinje u 21h. Violinista Irhad Baručijaće u 21:45 svojom izvedbom zatvoriti program ispred Gradske tržnice.

U nedjelju, 09. jula od 10h u Velikom parku počinje i dječiji program sa brojnim radionicama i dječijim sadržajima. Program će trajati do 13h.

Papagajka je i ove godine objekat od posebnog značaja i specijalna pažnja je posvećena uređivanju i programima koji će se održati u ovom bloku zgrada. U 19h nedjeljni program počinje projekcijom filmova studenata Akademije scenskih umjetnosti Sarajeva. Nakon toga u 19:30h slijedi izvođenje predstave „Dame biraju“ u produkciji Alteatra. U 21h Jall Aux Yeux skupina simpatičnih momaka iz Bihaća koja sve svoje pjesme izvodi na francuskom jeziku, iako ga ne zna, unose novi će ritam i nastavljaju sa programom festivala. Posjetioci FUU-a imat će priliku pogledati murale u Papagajci umjetnika Rikarda Druškića, Muhameda Baručije, Deni Božić i studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajeva.

Treće po redu izdanje FUU festivala završava se u Papagajci sa koncertom dua Belma&Belma, gitara i violončelo. (22.30h).

FESTIVAL ULIČNE UMJETNOSTI FUU 2018 – “I LOVE MY LIFE“

PETAK, 06. JULI

PLATO ISPRED NARODNOG POZORIŠTA SARAJEVO

20:00 –STOPOSTO – RAP NASTUP

21:00 – CABARET FOR DUMMIES – ULIČNI VATRENI NASTUP, CIRKUSKI DUO “MASTER ‘N’ MARGARITA”

SUBOTA, 07. JULI

VELIKI PARK

19:00 – „UMJETNOST KOD SANJANJA“ PERFORMANS ESME HAJRIĆ

PLATO ISPRED TRŽNICE

20:00 – PERFORMANS – OBOJENA KLAPA FEAT. DJ MEHIKANO

21:00 – “RINGE RINGE RAJA” -HECTOR MORIĆ, MERNES ZAHIROVIĆ, DJENABA BAKARY I MERITA BAVČIĆ