Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Čuvajmo rijeke i zaštitimo one koji se za njih bore!

Zbog izgradnje velikog broja hidroelektrana na našim rijekama, postoji opasnost da ostanemo bez naših najvećih prirodnih vrijednosti. Voda i rjeke Bosne i Hercegovine su zajedničko dobro nas i generacija koje dolaze. Međutim, prema njima se vlasti odnose isključivo kao sredstvu za brzo bogaćenje moćnih pojedinaca. Šteta koju pri tome čine i prirodi i društvu je trajna i nenadoknadiva, upozorava Koalicija za rijeke BiH povodom 14. marta, Međunarodnog dana akcije za rijeke.

«Protiv hidroelektrana i za očuvanje voda koje život znače, u BiH se bore brojni pojedinci i udruženja, čiju ulogu povodom Međunarodnog dana akcije za rijeke posebno naglašavamo. S obzirom da se ove godine širom svijeta naročito ističe uloga žena u zaštiti i upravljanju rijekama, kao primjer u BiH možemo da izdvojimo uspješnu borbu žena Kruščice, ali i napore mnogih drugih žena da sačuvaju čiste rijeke u svojim zajednicama», navode iz Koalicije.

Na dan posvećen solidarnosti, organizacije širom svijeta jednoglasno upozoravaju koliko su nam rijeke važne i koliko je važan pristup čistoj i tekućoj vodi te da žene moraju imati pravo glasa u odlukama koje su vezane za korištenje vode, što nije uvijek slučaj.

Međutim u Kruščici, upravo su žene te koje su prve ustale i organizovale se kako bi odbranile svoju rijeku od uništenja koje joj je prijetilo izgradnjom dvije hidroelektrane. Stajale su na mostu ukupno 505 dana, i dan i noć svojim tijelima branile prolaz investitorima. Doživjele su i brutalne napade od strane specijalaca koji su poslani da omoguće prolaz mašinama, ali uprkos tome nisu odustale. Ostale su do kraja i na kraju su izvojevale pobjedu.

«Svašta smo preživjele. Napade, haos, vrisku, jauke i padanje u nesvijest. Užasne scene! Uprkos tome, uspijele smo da odbranimo našu rijeku. I danas, kada prođem tim mostom, prisjećam se tih strašnih scena i analiziram naš hrabri poduhvat”, ističe Maida Bilal, predstavnica “Hrabrih žena Kruščice” i dodaje: “Udružene, u Kruščici smo uspjele da se odupremo puno jačem od sebe”.

I mnoge druge zajednice u BiH imaju svoje aktivistkinje koje se hrabro bore za očuvanje rijeka. U kampanji za rijeku Doljanku aktivno djeluje nekoliko žena. Naza Spahić iz Udruženja građana «Za Doljanku» iz Jablanice ističe da su se ona i njene kolegice spontano oranizovale i pridružile borbi odmah poslije prvih protesta protiv izgradnje male hidroelektrane Zlate.

“U našem udruženju je znatan broj žena i djevojaka koje vrlo aktivno učestvuju u radu udruženja i borbi protiv izgradnje mHE Zlate, ali i u drugim aktivnostima. Naša aktivnost je svakodnevna i zaista iziskuje veliku požrtvovanost i posvećenost u čemu su naše članice udruženja vrlo predane”, ističe Naza.

Ovaj dan, Koalicija za zaštitu rijeka BiH obilježiće i simboličnom akcijom na društvenim mrežama. Korisnici Facebook-a će tokom cijele sljedeće sedmice moći da urame svoje profilne fotografije u okvir “Sloboda rijekama” i time pruže svoju podršku borbi za njihovo očuvanje.

Aktivnosti Koalicije možete pratiti na Facebook stranici Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i web stranici Rijeke BiH.

Barimatango najavljuje novi album!

Nakon suptilnog i jedinstvenog albuma romske muzike “O, Devel” u izdanju Aquarius Records-a 2016. godine, Barimatango je pripremio još jedno studijsko izdanje. U saradnji sa novim članom, vrsnim kontrabasistom, Edvinom Hadžićem, Jelena Milušić i Atilla Aksoj predstavljaju album sefardske muzike. Kao specijalna gošća na albumu sudjeluje Merima Ključo koja svojom koncertnom harmonikom i aranžmanima daje izuzetan pečat u dvije pjesme.

Na novom albumu “Yo hanino, tu hanina” naći će se 10 odabranih sefardskih pjesama, među kojima su i hitovi poput “Madre mia” i “Morenica”. Videospot za pjesmu ”Si verias a la Rana” snimljen je u prelijepoj staroj građevini bogate historije – Magazi Mujage Komadine koja je sagrađena 1883. godine u Mostaru. Za realizaciju videa zaslužan je Nikola Galić.

Ovom prilikom Barimatango najavljuje koncert za 22.03.20019. u Pozorištu lutaka Mostar sa početkom u 20:00 sati. Koncert će se održati u sklopu projekta Sarajevo Jazz Fest-a pod nazivom Dosterrados. Nakon toga slijedi koncert u Beču, 05.04. u organizaciji BHKP i Wiener Sevdah pod nazivom Bosnian Classics: Barimatango – Benefizkonzert. U predivnom ambijentu Historijskog muzeja moći ćete uživati u vrhunskim izvedbama romske i sefardske muzike, a sva prikupljena sredstva idu u dobrotvorne svrhe.

Mario Hibert, promocija knjige

U petak, 15. marta 2019. godine na Filozofskom fakultetu (Mali amfiteatar), sa početkom u 18 sati, održat će se promocija knjige dr. Marija Hiberta, vanrednog profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu sa Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo.

O knjizi će govoriti doc. dr. Ajla Demiragić (voditeljica Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo), prof. dr. Tatjana Aparac-Jelušić (recenzentica), prof. dr. Petar Jandrić, te urednici Vedran Horvat i Tomislav Medak.

Knjiga tematizira ideje i prakse kritičkog bibliotekarstva, specifičan oblik profesionalne kulture zasnovan na konceptu radikalne društvene odgovornosti. Propitivanjem kredibiliteta javne misije struke u umreženom društvu potcrtana je važnost kritičke medijske pismenosti sa posebnim naglaskom na digitalnu epistemologiju, komodifikaciju znanja, političko-ekonomske prijepore društvene algoritmizacije, ali i taktičke obrate u upravljanju zajedničkim dobrom (commons) koji u svjetlu teorije odrasta (degrowth) nude konstruktivan imaginarij za socijalnu reorganizaciju tehnologije.

Do knjige u ukoričenom izdanju možete doći na promociji, a u digitalnom obliku naći ćete je na ovdje.

Jubilej – 20. Godina – Ay, Carmela

U Sarajevskom ratnom teatru SARTR-u 19. i 20 marta 2019. godine biće obilježeno tačno dvadeset godina od premijernog izvođenja predstave Jose Sanchisa Sinisterrae „Ay, Carmela“, u režiji Roberta Raponje. U predstavi igraju Selma Alispahić, Dragan Jovičić i Jasenko Pašić.

„Ay, Carmela“ je najizvođenija i najdugovječnija predstava Sarajevskog ratnog teatra. Veliki broj igranja, ova predstava je imala na gostovanjima (Hrvatska, Italija, Švedska, Češka, Slovenija, Srbija, Makedonija, Austrija, Crna Gora, Francuska, Velika Britanija). Pored gostovanja u inostranstvu predstava je obišla više puta i Bosnu i Hercegovinu.

„20 godina ti je tek…

Rijetkost je da jedna predstava doživi 20 godina od premijere, a da se ne radi o turističkoj atrakciji, ili muzejskom primjerku. Za naše teatarsko podneblje to je događaj od historijskog značaja. Aj Carmela je živa, snažna, hrabra, ispunjena emocijama. To je i čini bezvremenim teatarskim događajem. Bolna iskustva rata iz devedesetih se prožimaju sa ovom storijom smještenom u doba Španjolskog građanskog rata. Sve dok ima režima koji čovjeku oduzimaju slobodu, i dok ima diktatora, malih i velikih, ova predstava blista svojom jasnom i svijetlom energijom dobra. Ona će uvijek govoriti o poziciji umjetnika, i malog čovjeka, u crnim vremenima. Ova predstava će uvijek biti dio borbe protiv svakog zla.“ – Aleš Kurt

Dosterrados u Mostaru

Dio bh. programa XX2. Jazz Festa – Nairuz i Barimatango nastupaju 22. marta u Pozorištu lutaka Mostar!

Jazz Fest Sarajevo će ovog mjeseca u Mostaru predstaviti Dosterrados – dio programa bosanskohercegovačkih umjetnika realiziran proteklog novembra u okviru XX2. Jazz Festa Sarajevo.

U saradnji sa Pozorištem lutaka Mostar, 22. marta u 20.00 bit će održan koncert kvarteta Nairuz gitariste Mirze Redžepagića i trija Barimatango.

Nairuz je novi Redžepagićev projekat sa internacionalnim ansamblom kojeg čine basista Daniel More, nejista i vokalista Almedin Varošanin i flamenko plesačica Urška Centa. Mostarski koncert bit će premijerni nastup projekta Nairuz u Mostaru i njihovog repertoara koji je spoj flamenka i makamske muzike sa elementima sufijske poezije.

Uz kvartet Nairuz, kao dio programa Dosterrados nastupit će i trio Barimatango – pjevačica Jelena Milušić, multiinstrumentalista Atila Aksoj i kontrabasista Edvin Hadžić će izvesti romske i sefardske pjesme, uključujući i one sa područja Bosne i Hercegovine.

Ulaznice po cijeni od 10 KM mogu se kupiti u sistemu Kupikartu.ba, a na dan koncerta i na blagajni Pozorišta lutaka Mostar.

Nairuz:
Mirza Redžepagić – gitara, oud
Almedin Varošanin – nej, vokal
Daniel More – kontrabas
Urška Centa – ples

Barimatango:
Jelena Milušić – vokal
Atila Aksoj – gitara, perkusije, vokal
Edvin Hadžić – kontrabas, vokal

Prvom zaradom do vozačkog ispita

Eldin Lepenica je jedan od 80 učenika Srednje stručne škole „Džemal Bijedić“ Goražde koji praktičnu nastavu obavljaju u kompanijama u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde. Učenici srednjih škola stručnog obrazovanja u ovom kantonu, jedini u BiH, od ove školske godine imaju obezbijeđenog mentora, topli obrok, prevoz i naknadu za obavljanje praktične nastave, zahvaljujući donošenju pravilnika koji reguliše odvijanje praktične nastave u kompanijama, koji je prošle godine u avgustu stupio na snagu.

Pravilnik o ogranizovanju i izvođenju praktične nastave u školama srednjeg stručnog obrazovanja i kod poslovnih subjekata donijelo je Ministarstvo za obrazovanje, mladu, nauku, kulturu i sport BPK Goražde. Njemački GIZ dao je podršku izradi Pravilnika kao i svim pratećim aktivnostima.

U razgovoru s Eldinom saznajemo da je svoju prvu naknadu od kompanije u kojoj obavlja praksu primio u oktobru 2018. godine, a novac je iskoristio za plaćanje prve rate vozačkog ispita. Ovaj vedri i odgovorni učenik poručuje da je važna promocija zanata i srednjih stručnih škola koje nas pripremaju za budućnost. “Radom postajemo odgovornije osobe, a za mene je neprocjenjiv osjećaj da vas doživljavaju kao odraslu osobu koja samostalno zarađuje novac”, dodao je Eldin.

Na osnovu iskazanih potreba poslodavaca u BPK Goražde, a kroz saradnju GIZ-a, Ministarstva, škola srednjeg stručnog obrazovanja i kompanija, u protekloj godini dana izrađen je normativni okvir za uvođenje stručnog obrazovanja sa elementima dualnog obrazovanja, koje podrazumijeva usku saradnju između škole i privrede.

Amir Duhović, stručni savjetnik za pravne poslove u pomenutom Ministarstvu zadovoljan je reakcijama sa terena: „Iskorak koji smo napravili ka dualnom obrazovanju u našem kantonu može biti primjer ostalim regijama kako da unaprijede sistem srednjeg stručnog obrazovanja“.

Nedugo nakon početka primjene Pravilnika, Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“ Goražde je zaključila 7 ugovora sa kompanijama i preko 80 pojedinačnih ugovora sa učenicima ili njihovim roditeljima, što dokazuje veliki interes privrednih subjekata za učešćem u organizaciji praktične nastave sa dualnim elementima.

Pored Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, aktivnosti GIZ-ovog projekta „Stručno obrazovanje“ provode se i u Heregovačko-neretvanskom kantonu i Republici Srpskoj uz učešće šest škola i 500 učenika. Za implementaciju projekta zaduženo je Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusmamenarbeit (GIZ) GmbH u ime njemačke vlade. Cilj projekta je usklađivanje stručnog obrazovanja sa potrebama tržišta rada kako bi se povećala stopa zaposlenja i utjecalo na pozitivan društveno-ekonomski razvoj.

Dodatne informacije:

Dualno obrazovanje je dio sistema srednjeg obrazovanja i vaspitanja u kome se kroz teorijsku nastavu i vježbe u školi i praktičnu nastavu u kompanijama, stiču, usavršavaju i izgrađuju znanja, vještine, sposobnosti i stavovi. Ovi procesi se odvijaju u skladu sa standardom kvalifikacije i nastavnim planom i programom nastave i učenja. Praktična nastava u kompanijama je organizovan proces tokom koga učenici, pod rukovodstvom i nadzorom mentora u realnom radnom okruženju u kompaniji, stiču kompetencije neophodne za efikasan i produktivan rad u određenom zanimanju ili grupi zanimanja

Principi dualnog obrazovanja

1) dostupnost – jednaki uslovi za sve za kvalitetan pristup dualnom obrazovanju;

2) relevantnost, odnosno usklađenost sa potrebama poslodavaca i tržišta rada;

3) prohodnost – pristup različitim područjima rada u okviru istog nivoa obrazovanja i ka višim nivoima obrazovanja;

4) cijeloživotno učenje – omogućavanje obrazovanja i razvoja tokom cijelog života u svim oblastima života i rada;

5) pravo izbora tj. sloboda izbora zanimanja i obrazovnog profila u okviru utvrđenih kriterijuma;

6) jednake mogućnosti tj. sticanje obrazovanja bez obzira na pol, rasnu, nacionalnu, kulturnu, etničku i vjersku pripadnost, jezik, seksualnu orijentaciju, mjesto boravka, materijalno stanje i druga lična svojstva;

7) partnerstvo tj. saradnja organa javne uprave, entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave, ustanova i drugih organizacija nadležnih za razvoj, obezbjeđivanje i unaprijeđivanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i zapošljavanja, naučno-istraživačkih organizacija, kao i socijalnih partnera – privredne komore, reprezentativnih udruženja, stručnih udruženja poslodavaca, sindikata, udruženja građana i pojedinaca;

8) profesionalnost i etičnost – odgovornost škola i poslodavaca za ostvarivanje ciljeva i principa dualnog obrazovanja i poštovanje ličnosti i dostojanstva svakog učenika;

9) osiguranje kvaliteta – obezbjeđivanje ostvarivanja potrebnih standarda u svim aktivnostima dualnog obrazovanja.

Ciljevi dualnog obrazovanja:

1) obezbjeđivanje uslova za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija u skladu sa potrebama tržišta rada;

2) obezbjeđivanje uslova za dalje obrazovanje i cjeloživotno učenje;

3) razvijanje poduzetništva, inovativnosti, kreativnosti, profesionalni i karijerni razvoj svakog pojedinca;

4) obezbjeđivanje uslova za lični, ekonomski i opšti društveni razvoj;

5) razvijanje sposobnosti za timski rad i osećaj lične odgovornosti u radu;

6) razvijanje svijesti o važnosti zdravlja i bezbjednosti, uključujući i bezbjednost i zdravlje na radu;

7) razvijanje sposobnosti samovrednovanja i izražavanja sopstvenog mišljenja kao i samostalnog donošenja odluka.

Zaustaviti planove za odlaganje radioaktivnog otpada!

Apelujemo na vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine da za problem radioaktivnog otpada što hitnije nađu rješenje koje neće ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu, poručuju iz Eko-BiH mreže koju čini 26 udruženja, čiji su se predstavnici okupili juče u Sarajevu. Ističu da zagađenje i opasnost koja prijeti zbog planova za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini Novog Grada i granice sa BiH, nije problem samo ove opštine i regije, već je mnogo širih razmjera.

Ulaz u kompleks kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, koja je planirana lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, nalazi se samo 800 metara od rijeke Une, a 1 000 metara od vodozahvata za Novi Grad. Iz ovog vodozahvata vodu pije preko 15 000 građana, a u dolini Une živi oko 230 000 stanovnika. Svi oni bi bili direktno ugoženi.

“Kulminacija ovog problema je vidljiva iz dokumenata koji su procurili u javnosti, sa tajnog sastanka Ministarstva odbrane i Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske gdje je mimo svih procedura dogovarana primopredaja kasarne. Ukoliko do toga dođe, zagađenje koje nam prijeti će biti daleko veće nego što možemo da pojmimo. Ono ne poznaje državne i entitetske granice“, poručio je Mario Crnković iz Green Team-a iz Novog Grada.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu ističe da organizacije okupljene u Eko-BiH mrežu u potpunosti podržavaju Green Team te da će im se pridružiti u borbi protiv ovog problema.

„Država Bosna i Hercegovina mora da se zauzme za životnu sredinu i zdravlje svojih stanovnika te učini sve da ne dođe do odlaganja opasnog otpada u neposrednoj blizini njenih granica. Ovaj slučaj pomno pratimo i pozdravljamo napore resornog ministarstva da nađe rješenje“, rekao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Ekološke organizacije Bosne i Hercegovine su se okupile preko vikenda i planirale naredne korake, od kojih je jedan podrška lokalnim zajednicama i organizacijama koje se bore protiv štetnih aktivnosti, poput ovog primjera.

Ovaj članak izrađen je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost Eko BiH projekta i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

#Novinarke – Žene u novinarstvu i novinarska solidarnost

Koliko puta ste čuli, vidjeli i pročitali o napadima na novinarke? Više od polovine verbalnih, fizičkih I sudskih tužbi se odnosi na novinarke i žene u novinarstvu.Postoji li neki vid zaštite novinarki i kako u praksi izgleda ta zaštita? Da li izostaje podrška kolega i kako funkcioniše novinarska solidarnost kada su napadi na žene u novinarstvu u pitanju?

Na sva ova pitanja, ali i mnoga druga vezana za temu položaja žena u novinarstvu, pokušat će se doći do odgovora i rješenja na konferenciji koja će, pod pokroviteljstvom CPCD-a i USAID-a, biti održana 12. marta 2019. godine u Gazi-Husrev begovoj biblioteci sa početkom u 10:00 sati.

Konferencija će biti održana u okviru projekta „Žene u novinarstvu i novinarska solidarnost“, koji je osmislila projekt menadžerica Ornela Čolić,a cilj projekta je skrenuti veću medijsku pažnju i potaći na senzibilitet u odnosu prema napadima koje žene svakodnevno trpe na svojim radnim mjestima.

Učesnice konferencije biće: Vildana Džekman, pravnica i aktivistica, Arijana Saračević Helać, dugogodišnja novinarka i reporterka, te doc.dr. Zlatiborka Popov Momčilović, profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo i autorica istraživanja ‘Napadi na novinarke u BiH u kontekstu ugrožavanja medijskih sloboda’, Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica i direktorica Oslobođenja, te Lamija Silajdžić, asistentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

„Žene u novinarstvu često su izložene verbalnim napadima gdje ih se često vrijeđa i ponižava, te se smatra da nisu dorasle poslu u javnom diskursu. U komentarima na različitim portalima često sam nailazila na pogrdne nazive za žene novinarke, često se ističe kako je njihovo mjesto u kući, a ne u javnom prostoru i na taj način se omalovažava njihov rad. Potrebno je ponuditi neku vrstu rješenja u vidu ‘Mreže novinara’ koja bi poslužila kao platforma za podršku od strane kolega iz ove branše“, istakla je Vildana Džekman.

Konferencija će biti podijeljena na dva dijela, gdje će se u prvom dijelu ispitati konkretni slučajevi novinarki koje su pretrpjele bilo koji oblik napada ili prijetnji s ciljem aktualizacije problema žena u novinarstvu, te će se javnost podsjetiti na težinu zadatka koje žene u novinarstvu obavljaju i pod kojim uslovima, pritiscima i prijetnjama to one rade.

U drugom dijelu će biti predstavljen pravni aspekt u okviru kojeg će se pažnja posvetiti pitanjima emotivnih, verbalnih, fizičkih prijetnji i napada do sudskih tužbi za klevetu, te prijetnji kao i autocenzure od strane kolega i nadređenih. Biće ponuđeni konkretni postupci i rješenja za zaštitu novinarki i njihovu zaštitu putem zakona, kodeksa i etike.

“Izbjegličke priče”: U patikama migranta

Autorica teksta: Edina Čović

Doktorica mi je propisala mirovanje od redovnih treninga trčanja i teretane. To me je učinilo kivnom, jer ‘pobogu, kako ću da ne trčim?’ Kivnost me je držala do pretkraj mjeseca kad sam upoznala Muhameda. Njemu doktorica nije propisala mirovanje, ali splet okolnosti i „počasna titula“ migranta jesu.

Muhamed je migrant iz Tunisa, a za neizvjestan put se odlučio prije godinu i po nakon što je država zatvorila njegovu trgovačku radnju. Ista priča kao u BiH: previsoki porezi, svakodnevne inspekcije i kazne. Često ističe da je zanimljivo što se trenutno nalazi u zemlji, skoro istoj kao ona od koje je pobjegao. Ovaj diplomirani programer i informatičar, nema posla u svojoj struci tako da je standardna ruta Turska-Grčka-Makedonija-Albanija-Srbija-Bosna bila i njegova sudbina.

U Grčkoj se, prije Bosne, najduže zadržao. Tamo je radio na farmi. Ističe da su uslovi rada bili nehumani, jer se radi u smjenama po 12 sati za dnevnicu koju, kako kaže, potrošiš na jedan obrok i piće. Ipak, morao je nekako preživjeti.

„Ja sam u prolazu i nije mi problem raditi da preživim. Ali šta je sa lokalnim stanovništvom koje nije u prolazu? Sa mizernim dnevnicama treba da preživljavaju svaki dan i prehranjuju porodice?! Jedna od prvih stvari koje želim uraditi, nakon što stignem u stabilnu evropsku državu, jeste dovesti medije na tu farmu kako bi se takav mobing prekinuo.“

Nemoguće je ne primjetiti specifičnu karakternu crtu ovog migranta, a to je pozitivnost. Za vrijeme boravka na grčkoj farmi otkrio je poseban talenat komunikacije sa psima. Svaki svoj obrok je dijelio s tim malim bićima, a oni s njim igru i prijateljstvo. Istakao je da mu psi sami prilaze i da su, većinu puta koji je pješačio, bili uz njega. Tako je i u Velikoj Kladuši. Svako jutro i predvečerje izlazi u lokalne uličice gdje ga čeka razigrana pseća ekipa, sa kojom se igra i koju hrani.

U BiH je stigao prije više od pola godine, a u Velikoj Kladuši se zadržao nakon što su ga dva puta vratili s hrvatske granice. Kako kaže, s graničnom policijom nije imao problema, ali je viđao ksenofobičan pristup i nasilje prema ostalim migrantima.

Posljednjih pet mjeseci živi kod jednog lokalca koji je prijateljski nastrojen prema izbjeglicama i migrantima. Muhamed, uz to, volontira u lokalnom restoranu u kojem se besplatno hrane izbjeglice. Pomaže pri kuhanju, pranju suđa i čišćenju.

Kako nam je opisao svoju svakodnevnicu, njegovi dani su poprilično ispunjeni. Jedva smo se izdogovarali oko termina snimanja, te još bitnije, treniranja. A Muhamedov dan teče ovako. Nakon šolje toploga mlijeka, trči ili radi jutarnju tjelovježbu, a potom odlazi da nahrani lokalne cuke. Slijedi brzo tuširanje, tako da je od 10 sati već u restoranu, gdje provodi cijeli dan pripremajući hranu za migrante. U predvečerje još jednom izlazi da nahrani lokalne pse, a potom se vraća u svoj sobičak gdje dočekuje noć.

Naš sagovornik već govori četiri jezika – francuski, engleski i dvije varijante arapskog – ali svoje slobodno vrijeme u večernjim satima koristi da nauči još pokoji. Trenutno uči češki u online komunikaciji sa prijateljicom koja živi u Češkoj.

Još jednom je istaknuo zahvalnost zbog toga što može da radi ono što voli i koliko-toliko nastoji očuvati zdrav životni stil. Jasno mu je da većina njegove „braće po putu“ o zdravlju ne stignu ni razmišljati.

„Nemaju svi smještaj, a vani je užasno hladno. Niti svi imaju svakodnevni obrok, a kad si vani užasno je i gladno. Nemaju svi par čitavih patika u kojima će preći sljedeću granicu, a kamoli za jutarnje trčanje…“

Posebno smipatična je Muhamedova anegdota o cigaretama. Nije pušač, ali je imao druga pušača. Pošto je često u komunikaciji s lokalnim stanovništvom, kada bi mu neko ponudio cigaretu, prihvatao bi i sačuvao je za prijatelja. Ipak, kako Krajišnici znaju biti uporni, neko ga je prilikom čašćenja ispritiskao da zapale skupa. Tako je Muhamed morao zapaliti prvu cigaretu u životu i fućkati nikotinski kancer. Vrijedilo je, kaže, zbog prijatelja.

U čast prijateljstva odradio je i moju svakodnevnu vježbu planka, zaključivši da je osim mišića, mnogo bitnije jačati psihu. Mislim se u sebi, šta da mu pričam o psihi, kad on trči bez gelova, volontira u restoranu, dijeli obroke s psima i nađe vremena da uči češki?!

To jutro sam prestala biti kivna zbog dijagnoze o mirovanju, jer me baš ona podsjetila zašto volim trčanje. Nikad ne znaš gdje i sa kim će te patike odvući. Amerikanci imaju izreku koja kaže „hodaj milju u mojoj obući“ koja je ekvivalent naše „stavi se na moje mjesto“. U biti, pokušaj shvatiti moju poziciju. Trčanje s Muhamedom mi je pomoglo da bolje shvatim njega, ali i sebe.

Autor videa: Edis Kadrić

Izložba skulptura i crteža Nedžada Begovića u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na izložbu skulptura i crteža Nedžada Begovića.

Izložba će biti otvorena u ponedjeljak, 11. marta u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10) u 21:00, a istog dana predstavnici/e medija moći će snimiti postavku i razgovor s autorom u 13:00 sati.

Na izložbi će biti predstavljeni radovi iz dva ciklusa. Prvi pod nazivom “A može se i drugačije protumačiti” čine skulpture žena nastale od Nedžadovih čuvenih cjepanica koje su do sada imale niz evolutivnih faza, od Ptica Blesa do aktuelnih šarmantnih gospođa izvedenih u prepoznatljivom Begovićevom maniru,podložnih različitim vrstama interpretacija.

Drugi ciklus pod nazivom “Dnevna svaštara” rezultat je Begovićevih duhovitih crtačkih intervencija na fotografijama koje planira tokom 365 dana, svakodnevno po jednu, postavljati na Facebook i tako, kao i obično, uveseljavati brojnu publiku i poštovaoce njegovog djela koje je uvijek novo, drugačije, vedro i ispunjeno humorom. Poželjeli smo da proljeće 2019. nakon duge i iscrpljujuće zime dočekamo uz beskrajno inovativnog, šarmantnog i zabavnog Nedžada Begovića i njegov novi stvaralački opus.