Novosadska grupa Kafa u ponoć, čiji su članovi Human Samii, Vladimir Sekulić, Ivan Čkonjević i Igor Stević, upravo je objavila promotivni singl s predstojećeg albuma Novih Odmetnika – Iznad tame (pjesme za Viktora Haru).
Kafa u ponoć najjednostavnije se može opisati kao susretanje u zvuku i riječi, spontani tok koji uključuje i mogućnost da se griješi u tišini, sabranosti i jasnoći noći. Četiri su to ličnosti različitih senzibiliteta, sa stvaralačkim iskustvima koja obuhvataju književnost, slikarstvo, ambijentalnu i eksperimentalnu muziku, džez i bluz. Vole da snimaju uživo, oko jednog mikrofona. Do danas su objavili dva izbora pjesama: Prva kafa (2020-2021) i Istr (2021-2022).
Stihove za Olovnu pjesmu potpisuje Mehmed Begić, dok je video radila Dragana Nikolić.
Ovo je drugi najavni je singl sa albuma južnoslovenske družine Novi Odmetnici, nakon nedavno objavljene pjesme Svjetlost iz pustinje, u izvedbi Sanela Marića Mare i Isidore Milivojević. Album Iznad tame će biti objavljen na proljeće, a u potpunosti je posvećen životu Viktora Hare, velikog čileanskog kantautora i aktiviste koga su prije pedeset godina ubili pripadnici Pinočeove vojne hunte.
Promocija zbirke poezije “Nenošeni snovi” Saide Mustajbegović će se održati u ponedjeljak, 20. februara, s početkom u 19 sati u knjižari Buybook. S autoricom će razgovarati Hariz Halilović.
“(…) Naslov knjige je odličan, privlačeći, vidljiv, i svojim volumenom zahvaća veliku paletu emocija koje će biti unutar korica knjige. Podjela na pet dijelova vrlo je promišljena, poput pet zagrljaja, koji dozivaju bruj ugasle ljudskosti.”
Darko Cvijetić
“Saida Mustajbegović ispisuje ovu zbirku o gubljenju tla pod nogama, uznemirenu zbirku o svim našim lutanjima. Intimistička i lirska, poezija nam uzgred otkriva svoju intimnu geografiju, geografiju malih ulica, kućnog praga, prozora, komšiluka i sete, sećanja i čekanja. (…) Gradeći pažljivo i minimalistički metafore i poređenja, ova nas zbirka vodi kroz prošlost koja vrlo lako može biti naša, kao i sadašnjost u kojoj se često nalazimo nesnađeni, pronalazeći ipak lepotu u prirodi.”
Ana Pejović
“Bolna, ponekad brutalna knjiga koja uzdiže poeziju, i bavi se vrstom spoja univerzalnog i kosmičkog. Nije vrijeme za poeziju, kao što nije vrijeme ni za nošenje snova, ali, kao u pjesmi mišić – ‘izopći se ako se ne koristi’. Vjerujem da je ovo još jedan glas koji će u budućnosti imati šta reći, jer smo autoricu dosad prepoznavali kao novinarku, a ti se poslovi često susreću: novinarstvo je zemaljska, a poezija “nebeska” stvar. Okrenite zato stranice ove
knjige i zavirite u nju. Neki od stihova u njoj imaju efekt ogledala.”
Ahmed Burić
“Prije svega, Saida je pjesnikinja svojeg vremena (i svojeg stila) i ona se kreativno hvata u koštac sa svim bitnim društvenim fenomenima postgenocidnog društva, podsjećajući nas da umjetnost ne smije ostati neutralna ili indiferentna pred licem zla. (…) Poezija Saide Mustajbegović konfrontira zlo koje je osakatilo njenu generaciju te, kroz svoju poeziju, nudi dinamiku u kojoj estetika i etika nisu u antagonizmu, niti u nekom “dejtonskom” kompromisu, nego objedinjene istovremeno slave život i traže odgovornost – ljudsku i generacijsku – za svijet koji smo naslijedili, koji dijelimo i koji ostavljamo onima koji dolaze iza nas.”
Postavljanjem kućica za ptice i zabavnim programom za djecu u petak 17. februara u 10:30 biće proslavljeno otvaranje “Šumarka” u naselju Hrasno u Sarajevu. “Šumarak” je jedna od dvije male “Urbane šume”, dok se druga nalazi uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn u Sarajevu, i obje su za sada jedine šume ovog tipa u BiH.
U Bosni i Hercegovini su podignute prve dvije male „Urbane šume“ i to u Sarajevu u naselju Hrasno te uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn.
Riječ je o malim parkovima ali jako važnim jer će poslužiti kao podstrek za očuvanje i poboljšanje stanja zelenih površina u našim gradovima ali i kao ogledne i edukativne lokacije na kojima se na praktičnom primjeru može vidjeti kako izgleda nešto drugačiji pristup uređenju zelene površine. Lokacije nose ime „Šumarak“ i za njegovo podizanje su korišteni prirodni materijali tj kamen i drvo za staze i klupe a najvažniji dio jeste to što se povećala gustina drveća tj broj stabala te time i gustina je povećana za više od 100%. Za svega dvije godine će rezultati biti potpuno vidljivi jer će ove lokacije postajati pravi mali šumarci.
Benefiti ovakvog pristupa su mnogostruki a o tome se i podučavalo srednješkolce i osnovce, ali i odrasle koji su učestvovali u radionicama na otvorenom i volonterskim akcijama te time zajedno sa NODAS-om osmislili i podigli parkove te time dali doprinos za ljepše i bogatije Sarajevo.
Projektom je značajno podržan nevladin sektor jer je rezultat uspješnan rad sa lokalnim vlastima ali i direktno uključivanje mladih i lokalnog stanovništva u proces donošenja odluka. „Urbane šume – znanje i učešće svih“ je realizovan zahvaljujući partnerstvu EU i UNPD-a te saradnji Općine Novo Sarajevo koji kroz program ReLOaD2 za glavni cilj imaju upravo jačanje participativne demokratije i EU integracija na Zapadnom Balkanu i to putem osnaživanja civilnog društva i podsticanja mladih na aktivno sudjelovanje u procesu donošenju odluka, te unapređenja poticajnog pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo. Ostvaren je i specifični cilj tj širenje uspješnog modela transparentnog projektnog finansiranja OCD (LOD metodologija) iz budžeta jedinica lokalne samouprave, usmjerenog ka većem građanskom učešću i učešću mladih u procesima donošenja odluka i unapređenju pružanja usluga u lokalnim zajednicama.
Povećanje sadnje visokog rastinja te gušća sadnja stabala umjesto čistih ili rijetko pošumljenih zelenih površina, naravno poštujući urbanističke standarde, je već nekoliko godina praksa u mnogim gradovima svijeta a naročito onim koji imaju problem sa zagađenjem. Naravno, ovim se ne može otkloniti problem zagađenja ali može i treba biti dio rješenja jer su benefiti mnogostruki: veći protok zraka, smanjenje buke, smanjenje temperature i još mnogo toga a boravak u parkovima ima naročito dobar uticaj i na mentalno zdravlje.
Javne površine su izgubile svoju pravu ulogu: nisu mjesto učenja, druženja i odmora. Putem projekta „Urbane šume – znanje i učešće svih“ pokrenut je pokrenuti proces vraćanja ljudi parkovima u smislu ne samo korištenja nego i održavanja, čuvanja, ali i podizanja. Naime, parkovi su unaprijeđeni i uređeni upravo zahvaljujući direktnom volonterskom učešću i radu učenika Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, OŠ Hrasno te stanovnica i stanovnika MZ Trg heroja ali i drugih MZ.
Jedna od krilatica volonterskih akcija glasila je glasila ovako: „OVO mjesto ćemo zvati Šumarak, malu šumu u našem naselju“. Ovim smo inicirali pristup koji je zanemaren a to je aktivno učešće svih nas koji živimo i radimo na ovom području kako bi se rađale ali i realizovale inicijative.
Mi smo u ovu priču uključili najprije stanovnike MZ Trg heroja u radionice u kojim učilo kako pokrenuti promjenu na jednom ovakvom mikrolokalitetu, kako je osmisliti, kako pristupiti lokalnim vlastima, šta je to na šta imamo pravo ali i kako to pravo ostvariti. Učilo se i praktično: kako zasaditi novo drvo, koje i zašto, koji su benefiti ovog pristupa i još mnogo toga.
Novo Sarajevo, kao i većina općina u Sarajevu i drugim gradovima ima potrebu za daleko većim brojem visokog rastinja tj drveća ali i zelenih površina uopšte. Pored toga, stabla koja imamo ne daju puni efekat hlađenja, ne nude dovoljno zaštite od sunca, nemaju dovoljno staza i klupa te time nisu učinjena pristupačnim i iskoristivim. Primjetno je da lokalne vlasti ulažu u poboljšanje zelene infrastrukture i smatramo da takve akcije treba značajno intenzivirati a ovo je naš doprinos i doprinos lokalnog stanovništva i učenika srednje i osnovne škole.
Sadržaj ovog članka kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva su odgovornost NODAS-a i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).
