Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Višestruko nagrađivani bh jazz ambasador, pijanist, kompozitor, dirigent, aranžer, profesor i bandleader, Sinan Alimanović, ponovo je pozvan da održi koncertnu turneju u Kini, u pratnji svog internacionalnog banda. U prvoj polovini mjeseca, 2. i 3. maja realizirat će se dva koncerta u okviru CEEC Culture & Arts Carnivala, u organizaciji Ministarstva kulture Republike Kinge i Grada Pekinga, te 4. i 5. maja koncerti u DDC Beijing i DDC Aranya.
Sinan Alimanović International Band čine:
Harvie S (New York)– basist, kompozitor, inovator, višedecenijski profesor na Manhattan School of Music, svestrani umjetnik koji je svojevremeno uvršten u porodično stablo jazz muzike, a sa kojim je Sinan Alimanović u junu prošle godine u New Yorku snimio novi album, ponovo će biti dio ritam sekcije u Kini. Harvie S je do sada sarađivao i snimao sa najvećim imenima iz svijeta muzike, kao što su: James Brown, Kenny Barron, Chick Corea, Tony Bennett, Pat Metheny, Paul Motion, Gil Evans, Randy Brecker, Stan Getz, Toots Thielemans i mnogim drugim.
Vladimir Kostadinović (Beč) – više puta nagrađivani bubnjar i kompozitor spada među najbolje svjetske jazz bubnjare nove generacije. On je već zabilježio saradnju sa Alimanovićem na nosaču zvuka “Sinan Alimanović Inernational Band – Live in Studio: Bosnian Blue” (2017.). Kostadinović je do sada sarađivao sa muzičarima kao što su: Benny Golson, Joe Sanders, Gregory Porter, Bob Mintzer, Duško Gojković, Chico Freeman, Melisa Aldana, Franco Ambrosetti itd.
Lejla Alimanović, magistrica u oblasti odnosa između jazza i književnosti, umjetnička producentica, jazz vokalistica, u Pekingu će, uz podršku trija, premijerno predstaviti novu autorsku kompoziciju “Roy Hard Groove” posvećenu legendarnom trubaču Roy Hargrovu. U sklopu Sinan Alimanović International Banda ostvarila je saradnje sa vrhunskim evropskim i američkim jazz muzičarima, kao što su: Harvie S, Victor Lewis, Jim Mullen, Vladimir Kostadinović, Jed Levy i mnogi drugi.
Sinan Alimanović, višestruko nagrađivani bh jazz ambasador, u kontinuitetu promoviše bosanskohercegovačku jazz scenu kroz saradnje sa najrelevantnijim imenima iz jazz svijeta, među kojima su i višestruki dobitnici prestižne nagrade Grammy. Samo neki od njih su: Randy Brecker, Harvie S, Victor Lewis, Ladislav Fidri, Duško Gojković, Alex Blake, Bobby Sanabria, Barbara Hendricks, Jed Levy, Petar Ugrin, Jim Mullen, Gianni Basso, Aladár Pege…
Sinan Alimanović International Band, koji čine najbolji savremeni evropski i američki jazz umjetnici, kineskoj publici će ponovo predstaviti mozaik bosansko – američkog jazza, jedinstveni zvuk po kojem je Sinan Alimanović International Band prepoznatljiv u svijetu. Na programu će se naći Alimanovićeve autorske kompozicije, kompozicije Harvie S-a i Lejle Alimanović, te jazz standardi.
Nakon što su ovogodišnju impresivnu listu EXIT hedlajnera otvorili muzički giganti The Cure, upravo je objavljeno da na Petrovaradinsku tvrđavu stižu i možda trenutno najpopularnije svjetske zvijezde nove generacije, američki hit sastav The Chainsmokers! Njihova fantastična popularnost u samo posljednjiih pet godina donijela im je vrtoglavih deset milijardi YouTube pregleda, te nevjerovatne 24 nagrade, uz čak 76 nominacija, od čega jednu Grammy, tri MTV i čak sedam Billboard nagrada! Sve to uspjeli su uz samo dva studijska albuma, kao i 34 singla, od čega je njih 19 dobilo i svoj video spot, čime ovaj ultimativni hit duo svojim uspjesima iza sebe ostavlja i zvijezde poput Lady Gage, Davida Guette i Calvina Harrisa. Osvojili su podjednako sve vodeće globalne muzičke top liste, kao i naslovnice najtiražnijih svjetskih medija, dok ih je Los Angeles Times nedavno predstavio kao najveće pop zvijezde Amerike. Koliki je velik njihov međunarodni ugled govori i činjenica da je čak i čuveni Coldplay pristao da im gostuje kao drugopotpisani u planetarnom hitu “Something Just Like This”! Chainsmokersi se tako pridružuju zvjezdanom programu ovogodišnjeg izdanja EXIT festivala, koji uz The Cure, predvode vodeće rock and roll, hip-hop i elektronske zvijezde današnjice, Greta Van Fleet, Carl Cox, Skepta, DJ Snake, Paul Kalkbrenner, Dimitri Vegas i Like Mike, Solomun, Desiigner, Amelie Lens, Boris Brejcha i mnogi drugi.
Mnogi predviđaju da će njihov treći album, najavljen za ovu godinu, dodatno učvrstiti njihovu dominaciju na muzičkoj sceni, a sa ovakvim mišljenjem složan je i čuveni domaći muzički kritičar Dragan Ambrozić: „Chainsmokersi predstavljaju jedan od najvećih pop sastava koji se pojavio u posljednje vrijeme na globalnoj muzičkoj sceni. Brzina njihovog uspona na svjetski tron predstavlja poseban fenomen i prava je rijetkost u muzičkim krugovima. Ne izgleda kao da će uskoro otići sa njega.” Upravo zato se i očekuje da će glavna bina EXIT festivala u petak, 5. jula, kada je budu preuzeli Chainsmokersi, brzo stići do maksimalnog kapaciteta!
Neumorni tandem čine Alex Pall i Drew Taggart, koji saradnju počinju 2012. godine u Njujorku radeći remikse za indi rok bendove i već od 2013. kreću da nižu prve singlove, koji redom bilježi uspjehe na američkoj dens sceni. Prvi multiplatinasti tiraž i Top 10 plasman na američkoj listi stiže uz singl “Roses”, a već iduće godine izbacuju “Don't Let Me Down” sa kojom osvajaju cijelu planetu i svoj prvi Grammy! Slijede nastupi na najvećim festivalima i desetine novih hitova, među kojima i sedmostruko platinasti hit „Closer“ koji drži rekord kao pjesma koja se u 2016. najduže zadržala na prvom mjestu. Njihov album prvijenac „Memories… Do Not Open“ lansirao ih je pravo na prvo mjesto liste najboljih muzičkih albuma, a među pjesmama sa ovog izdanja nalazi se i dvostruko platinasta numera „Paris“, prema kojoj će se uskoro snimiti i film! Njihova pjesma „Something Just Like This“, koju su snimili sa jednim od najvećih bendova u modernoj muzičkoj historiji, sastavom Coldplay, najdugovječnija je pjesma na dens top listi, a odmah iza nje nalazi se pjesma „Lean On“ koju potpisuje još jedna zvijezda ovogodišnjeg Exita, DJ Snake! Neumorni tandem već treću godinu zaredom je zvanično i najuspješniji dens izvođač, a ovim postignućem može da se pohvali još samo Lady Gaga! Prethodnu godinu pamtiće i po čak pet Top 10 singlova, čime su iza sebe ostavili Davida Guettu i Calvina Harrisa, koji im je nekada bio idol! Taman u godini kada dolaze na Petrovaradinsku tvrđavu, dvojac hitmejkerskog dodira objaviće i treći, novi album „World War Joy“, a ovo izdanje, koje već svojim imenom najavljuje numere pune pozitivne energije, iznjedrilo je singl „Why Do You Love“ sa popularnim sastavom 5 Seconds of Summer, a pjesma se za samo 24 sata našla na prvom mjestu iTunes liste!
Kupi 4, zgrabi 5: Počela popularna EXIT akcija “4+1”!
Od danas kreće i popularna “4+1” akcija, u kojoj društvo koje zajedno kupi četiri ulaznice za EXIT festival, petu dobija na poklon, a trajaće dok se ne rasproda vrlo ograničen broj ulaznica za ovu akciju. Četvorodnevne EXIT ulaznice trenutno su 124 KM, što je visokih 45% uštede u odnosu na finalnu cijenu! Cijena ulaznica za prvi festivalski dan, kada nastupa The Cure, iznosi 58 KM za parter i 88 KM za FAN PIT, dok je cijena GOLD VIP dnevnih ulaznica za 4. juli 210 KM. Ulaznice za EXIT mogu se nabaviti preko zvanične stranice exitfest.org. Na sajtu zvanične turističke agencije exittrip.org, dostupni su i turistički paketi koji pored ulaznica, sadrže i razne opcije za smještaj i prevoz.
Festival kulture “Slovo Gorčina” održava se od 1971. godine u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja, u čast najvećeg bosanskohercegovačkog pjesnika, Maka Dizdara, Osnovna ideja festivala od njegovog osnivanja je afirmacija sveukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine, svega onoga što je čovjek stvorio na ovom tlu, kao i povezivanje umjetnika iz regiona. Festival nastoji očuvati sjećanje na pjesnika putem duhovnog povezivanja prožetog zajedništvom u svemu onome što je lijepo i korisno
“Slovo Gorčina” je festival kulture koji nudi priliku za okupljanje sa sadržajima koji mogu biti i poezija, i muzika, i slika, i film, i filozofija, i istorija i svi drugi mediji ljudskog duha. To su susreti koji nastoje da simbolično predstave pjesnikov rodni Stolac, region i državu Bosnu i Hercegovinu na platformi zajedništva uz stalnu težnju ka opšteljudskom humanitetu.
Na ovaj način, “Slovo Gorčina” nastoji realizirati viziju koju je Mak Dizdar spomenuo u jednom razgovoru iz 1970. godine: “ …Stolac bi, prema mojoj zamisli, trebalo da bude domaćin Orfejevih dana, jer je ovo mediteransko područje, a priča o Orfeju i Euridiki je mediteranska. To bi bio skup eminentnih jugoslovenskih kulturnih radnika i književnika i to bi bila kulturno-turistička manifestacija…”
Vaša pomoć…
Svojim doprinosom pomažete očuvati čak 48 godina dugu tradiciju festivala!
Godinama odolijevamo svim izazovima koji su nam se našli na putu, uključujući ratni period i hronični nedostatak finansija za projekte kulture u Bosni i Hercegovini. Od svog osnivanja se borimo da osiguramo što kvalitetnije programske sadržaje, koji su pritom potpuno besplatni za sve posjetioce. Sa dosta truda u tome i uspijevamo!
Pomozite nam da ove godine budemo još veći, bolji i kvalitetniji! Učinimo Stolac nezaobilaznom destinacijom ovog ljeta!
Na sceni Sarajevskog Ratnog Teatra SARTRA u toku su probe i pripreme za novu predstavu „Svu moju ljubav“ rađenu po tekstu Laurenta Mauvigniera, jednog od najznačajnijih savremenih francuskih pisaca, a u režiji Zijaha Sokolovića.
Premijera predstave „Svu moju ljubav“ zakazana je za 10. Maj, a prva reprizna izvođenja za 11. I 12. Maj.
U predstavi igraju Selma Alispahić, Igor Skvarica, Sead Pandur, Davor Sabo i Dženana Džanić.
Autorski tim, pored reditelja i glumaca čine, dramaturginja Nejra Babić, scenografkinja i kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović, autor muzike Nedim Zlatar i fotografija Dženat Dreković.
Coca-Cola je najavila ekskluzivnu suradnju koja će posebno oduševiti posjetitelje Disneyevih tematskih parkova inspiriranih filmovima popularnog serijala Star Wars.
Coca-Cola je osmislila i dizajnirala posebne ambalaže svojih najpopularnijih pića koja će od 31. maja/svibnja biti dostupna u tematskim parkovima Star Wars u Disneylandu u američkoj saveznoj državi Kaliforniji i Disney Worldu u gradu Orlando u američkoj saveznoj državi Floridi.
Limitirane bočice Coca-Colinih pića u obliku sferične kugle dizajnirane su da se uklope i ostanu vjerne estetici Zvjezdanih ratova te djeluju autentično. Tako naprimjer čepovi izgledaju kao kape droida, a imena i logo Coca-Colinih brandova na ambalaži ispisana su na Aurebeshu, pismu galaktičkog “basic” jezika karakterističnog za ovaj znanstveno fantastični serijal.
Suradnja Coca-Cole i Disneyja ovjekovječena je i video spotom u kojem likovi Zvjezdanih ratova pronalaze osvježenje u škrinji punoj Coca-Colinih pića.
Vlada Švicarske će u naredne četiri godine podržati rad Fondacije Mozaik sa 7 miliona KM. Cilj je podržati mlade ljude da postanu pokretačka snaga društvenih i ekonomskih promjena u Bosni i Hercegovini.
Jačanje građanskog angažmana i mobilizacija mladih je važan aspekt Programa saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini. Kao partnera u ovim nastojanjima Ambasada Švicarske u BiH prepoznala je Fondaciju Mozaik, te će naredne četiri godine uložiti 7 miliona KM u omladinske projekte Fondacije. Konkretno se radi o podršci mladima koji se odluče okušati u poduzetničkim vodama i pokrenuti vlastiti biznis koji je od šireg interesa građana u njihovim lokalnim zajednicama.
“Švicarska podržava napore na osnaživanju mladih ljudi da postanu lideri i nosioci društvenih promjena u BiH. Uvjereni smo u Mozaikov pristup jer ima dugoročnu viziju i temelji se na provjerenim vrijednostima. Podršku će dobiti mladi ljudi koji pokažu motivaciju da istinski učestvuju u projektima koje vode mladi u njihovim lokalnim sredinama. Budu li uspješni, bit će dodatno podržani kako bi postali društveni poduzetnici i stvorili pristojne i održive poslove. Kao aktivni i angažirani članovi društva, ovi mladi ljudi će kreirati radna mjesta, te poboljšati uslove živjenja za sve ljude u svojim lokalnim zajednicama. Oni služe kao uzori drugim mladim ljudima u BiH i postavljaju temelje za nove društvene i ekonomske vrijednosti u svojim lokalnim zajednicama”, poručila je Barbara Dätwyler Scheuer, direktorica za saradnju pri Ambasadi Švicarske u BiH.
Mladi se potiču da traže društveno inovativna i ekonomski održiva rješenja prilagođena potrebama njihovih lokalnih zajednica. Mozaik je uz saradnju sa predstavnicima 33 općine i 15 privatnih i javnih donatora obezbjedio financiranje omladinskih poduzetničkih projekata. Do sredine 2022. godine, mladi će provesti 2.000 projekata kroz program Omladinske banke, a u Impakt inkubatoru će pokrenuti 120 društvenih biznisa i 120 mikrobiznisa. Promocijom društvenog poduzetništva želi se ojačati poslovni duh kod mladih ljudi i podržati zapošljavanje i samozapošljavanje. Želimo graditi novu generaciju poštenih, poduzetnih i inovativnih mladih ljudi – moralnu snagu koja predvodi društveni i ekonomski razvoj, stvara nova radna mjesta.
“Ponosni smo što je i Vlada Švicarske prepoznala našu strategiju kao dobar mehanizam da aktiviramo što više mladih ljudi koji traže način da doprinesu i ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Zahvaljujući ovoj podršci, Mozaik će i dalje nalaziti najbolje načine da svaka mlada osoba dobije ‘bezštelnu’ priliku da uspije i postane produktivna članica našeg društva”, poručio je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik.
Mladi također imaju priliku da testiraju svoje biznis ideje i dobiju stručnu i financijsku podršku uz pomoć zajednice LONAC na www.lonac.pro. Na ovoj platformi mogu dobiti informacije o aktivizmu i poduzetništvu, donaciju za svoje projekte i mikrobiznise, investicije za testiranje prototipa ili registraciju društvenog biznisa, kredite bez kolaterala i stručnu podršku kroz programe mentorstva. Platforma LONAC već ima preko 19.500 aktivnih članica i članova koji svakodnevno nastoje svoje snove pretvoriti u realnost uz podršku Vlade Švicarske i drugih partnera.
Posebna pažnja će se posvetiti povećanju sinergije sa sljedećim projektima koje u BiH podržava Švicarska: Projekat zapošljavanja mladih (YEP) kako bi se uskladio politički dijalog i zajednička promocija koncepta društvenog poduzetništva, Projekat integrisanog lokalnog razvoja (ILDP) kako bi se povezale razvojne strategije za mlade sa integriranim planiranjem lokalnog razvoja, i Projekat jačanja uloge mjesnih zajednica koji će promovisati Omladinsku banku i Impakt inkubator među mladima uključenim u rad mjesnih zajednica.
Promocija knjige “Odgledane riječi” Tarika Jažića biće održana u ponedjeljak, 29. aprila, u 18 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu
O knjizi će govoriti izdavač knjige i vlasnik izdavačke kuće Zoro Sami Fazlić, književnica i urednica knjige Danja Gašpar Đokić i autor knjige, kao i direktorica Muzeja Šejla Šehabović.
Tarik Jažić je rođen 5. januara 1991. godine u Sarajevu gdje završava Prvu bošnjačku gimnaziju, a potom i Fakultet za saobraćaj i komunikacije, smjer Komunikacijske tehnologije. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, smjer Menadžment i organizacija. U februaru 2012. godine osniva Udruženje “Metamorfoza” čiji je i predsjednik do 2016. godine. U sklopu Udruženja bavi se širenjem svijesti o važnosti razvoja kulture, obrazovanja i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
Pokretač je prestižne manifestacije “Obilježavanje svjetskog dana poezije – 21. mart” u sklopu koje se svake godine objavi zajednička zbirka pjesama mladih autora iz Bosne i Hercegovine, što predstavlja poseban doprinos pjesničkom stvaralaštvu mladih autora i kreiranju novih pjesničkih naraštaja u Bosni i Hercegovini. Bio je glavni i odgovorni urednik kulturno-obrazovnog portala “Glas Naroda”. Autor je knjige “Stranac u ogledalu”, zbirke poezije i proze, objavljene u proljeće 2009. godine.
Njegovi književni radovi zastupljeni su u mnogim nacionalnim i regionalnim publikacijama. Posebno je značajno prisustvo njegove poezije u “Antologiji balkanskog sublimizma”, autora Tomislava Dretara, gdje je proglašen najmlađim predstavnikom sublimizma na prostoru Balkana. Izdavač je i urednik oko tridesetak knjiga različitih autora iz Bosne i Hercegovine i regiona. Živi i radi u Sarajevu.
Tuzlu doživljavam kao grad koji još uvijek održava antifašistički duh i u kojem ima mjesta za svakog. Bilo je mjesta i za mene 2015. godine, kada sam iz Velike Kladuše, sredine gdje sam rođen i odrastao, došao ovdje na školovanje. Kako je to slučaj sa malim mjestima, kada sam odlazio iz Velike Kladuše, primio sam brojna upozorenja i savjete kako se ponašati u jednom surovom velikom gradu.
Ubrzo ću shvatiti da tim upozorenjima i savjetima jednostavno nije bilo mjesta. Ovdje je jedino važno da li si dobar ili loš čovjek. Zato sam „grad na zrnu soli“ prozvao Gradom ljubavi. Vjerujem da su je tako doživjele i mnogo izbjeglice kada se prije godinu dana Tuzla našla na njihovoj ruti.
Skupina volontera iz Tuzle i okolnih mjesta već godinu dana ustupaju svoje vlastite resurse najugroženijoj skupini stanovnika Zemlje. Kroz Tuzlu tokom ovog perioda prošlo je na hiljade migranata i izbjeglica koji su nastavili put Evropske unije ili se trenutno nalaze u najzapadnijim općinama Bosne i Hercegovine, mom Bihaću i mojoj Velikoj Kladuši, gdje čekaju svoj red za Igru.
U gradu soli su se po prvi put pojavili krajem proljeća prošle godine. Nakon što je došla prva skupina od 120 ljudi, ubrzo je formirana grupa tuzlanskih volontera.
„Njihove potrebe su hrana, osvježenje, čista odjeća, medicinska skrb i mjesto gdje mogu prespavati“, kaže nam A.D., jedan od volontera grupe.
Migranti i izbjeglice u Tuzlu pristižu svakodnevno odakle svoj put nastavljaju prema zapadnom dijelu BiH, a potom i Evrope, gdje pokušavaju naći humanije uslove za život. Tokom njihovog dolaska u Tuzlu u zimskom periodu, bilo je posebno teško jer se javila potrebna za sigurno i toplo utočište tokom hladnih zimskih noći.
„Krajem decembra, početkom januara, volonteri su počeli prikupljati finansijska sredstva i omogućavati smještaj migrantima i izbjeglicama u našem motelu“ navodi E.H. On pojašnjava da se izbjeglice najčešće kreću u grupama od 10 do 15 ljudi u grupi, te se zadržavaju jednu noć u Tuzli.
„Neki od njih ne žele prihvatiti smještaj, te ostaju ispred Ureda za strance ili na glavnoj autobuskoj stanici. Tokom boravka u motelu nemamo problem sa migrantima i izbjeglicama, njihovi zahtjevima prema nama kao radnicima jesu za wi-fi i punjače za mobitele“, kaže E.H.
Volonteri grupe, vlasnici pekara, restorana, kafića, drugih objekata, svojim vlastitim novčanim sredstvima nastoje prikupiti osnovne stvari poput hrane, odjeće i higijenskih potrepština, nakon čega volonteri dijele prikupljeno migrantima pokušavajući im poboljšati situaciju u njihovoj potrazi za boljim životom.
„Generalno nema ni jedne organizacije i institucije koja je preuzela obavezu da pomaže, većinu pomoći čine građani, a nas nekoliko volontera prikuplja i distribuira nakon svog radnog vremena. Jednim dijelom je pomogao Medžlis Islamske zajednica Tuzla, te jednim manjim dijelom Merhamet i Emmaus“, kaže N.S koji je pomalo razočaran i u građane Tuzle.
Zbog ksenofobije koja je sve veća u našoj državi, odnosno straha prema stranom i nepoznatom, volonteri koji pomažu migrantima i izbjeglicama u BiH su često izloženi napadima lokalnog stanovništva, zbog čega u ovom članku volontere iz Tuzle potpisujemo samo njihovim inicijalima.
Još uvijek se nadam da moja vjera u Tuzlake neće biti poljuljana, te da su neprijatnosti koje su volonteri imali tek sporadični incidenti.
Nažalost, problemi volontera ne staju ovdje nego doživljavaju i ignorisanje predstavnika svih nivoa vlasti.
„Vlasti su se oglušile, čak smo indirektno dobili informaciju da oni ne žele znati za migrante i izbjeglice“, nastavlja N.S.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Volonteri su mjesecima ukazivali na potrebu da se migrantima i izbjeglicama obezbijede hijegijenski uslovi na glavnoj autobuskoj stanici u Tuzli, odnosno da se postave mobilni tuševi i toaleti, te kante za smeće. Uputili su inicijative prema lokalnom i kantonolom nivou vlasti, ali njihovi zahtjevi nisu došli na dnevni red.
„Pokušavali smo da pravimo pritisak na vlasti sa volonterima jer je jako bitno da institucije preuzmu odgovornost u kriznim situacijama, da reaguju pravovremeno i ispravno kako teret ne bi pao na građane koji u suštini i najmanje mogu pomoći. Jako je bitno da se rad Službe za strance produži i da se obezbijede higijenski uslovi za ovu populacije“, ističe A.D.
Stavovi javnosti često počivaju na tvrdnjama da su ovo opasni ljudi, bjegunci od zakona, teroristi, da su tu kako bi ugrozili mir i sigurnosti bh. stanovništva. No, volonteri i većina lokalnog stanovništva imaju drugačije mišljenje.
„Ja nemam nijedno loše iskustvo sa migrantima i izbjeglicama. Kada im pružite neki komad hrane, oni se zahvaljuju, te prvo odbijaju, da li ih je stid, da li se ustručavaju, da li se boje, jer su prešli velik put do BiH. Nisam doživjela ništa loše“, navodi jedna od radnica ugostiteljskog objekta blizu autobuske stanice.
U Tuzlu migranti i izbjeglice najčešće dolaze iz pravca susjednih općina Republike Srpske. Nikad se precizno ne zna vrijeme njihovog dolaska na autobusku stanicu, ali se zna da će se volonteri uz pomoć nekoliko privrednih subjekata pobrinuti da niko ne ostane gladan. Često svjedoče i potresnim scenama poput porodice sa djecom na niskim temperaturama i otvorenom, trudnicama, povrijeđenim maloljetnicima.
Takvi prizori nisu ostavili ravnodušnim ni školarce koji povremeno, u skladu sa svojim mogućnostima, učestvuju u akcijama prikupljanja pomoći.
„Mi smo postratna generacija, odrasli smo na pričama naših roditelja, te poznajemo izbjeglički proces, neko je našim roditeljima pomogao, te sad mi želimo nekom drugom pomoći u sličnoj situaciju“, kaže mi jedan od školaraca.
Činjenica je da je sve više migracija na globalnom nivou, te da je Bosna i Hercegovina dio jedne rute koja ide ka Europskoj uniji. Ovdje migranti i izbjeglice prolaze kroz zajednice, od Tuzle, preko Sarajeva, do Bihaća i Velike Kladuše, kojima je zajedničko to da sistem javnih institucija ne funkcioniše. Ili ne funkcioniše dovoljno dobro za ovaj tip „krize“.
Prije nego se situacija pogorša, vrijeme je da izađemo iz svojim komfornih zona i fotelja eksperata koji nemaju nikakvu odgovornost, te da pogledamo realnu sliku. I migranti su ljudi, sa svim svojim manama, vrlinama i razlikama među pojedincima, a krivci zašto nam je sistem nefunkcionalan su među nama. To su ljudi koji su izabrani i plaćeni da upravljaju krizama. Oni moraju biti eksperti koji znaju nositi se sa ovom situacijom ili, ako ne znaju, podnijeti ostavke na svoje funkcije. Jer su odgovorni nama.
Uspješnu seriju koncertnih večeri održanih u okviru osmog po redu Sarajevo International Guitar Festivala zaokružit će atraktivno veče kojim će dominirati bugarski gitarista Atanas Ourkouzunov. Naime, u ponedjeljak, 29. aprila 2019, na koncertnom podijumu Doma Oružanih snaga BiH s početkom 20.30. sati biti će izvedena Ourkouzounova djela,
koji osim vrsne gitarističke karijere posjeduje jednak afinitet ka kompozicionom stvaralaštvu. Naime, Atanas je gitarista i kompozitor bogatog muzičkog obrazovanja, te se smatra jednim od glavnih autora u oblasti muzike nove generacije za gitaru. Široka inspiracija koju posjeduje rezultat je suptilnog poznavanja forme, beskrajnog i
originalnog traganja za ritmom i rada na koloritu koji ga navode da istražuje nova prostranstva zvučnosti. Njegova bogata umjetnička invencija kulminirat će svjetskom premijerom kompozicija Koreni i Balkanske pesme – koje je Ourkouzounov komponirao i posvetio ovogodišnjem izdanju Sarajevo international Guitar Festivala.
Umjetnička interpretacija djela biti će zaokružena nastupom slovenačkog gitariste Jure Cerkovnika te bosanskohercegovačkog ženskog vokalnog ansambla Corone, koji će se Ourkouzounovu pridružiti na
podijumu tokom izvedbe Balkanskih pesama. Svjetska premijera djela inspirianog, između ostalog, i tradicijskom muzikom BiH, predstavlja doprinos domaćem kompozitorskom stvaralaštvu, ali i gitarističkoj literaturi u u regionalnim i svjetskim kontekstima.
Povodom godišnjice rođenja poznatog bosanskohercegovačkog učitelja i pisca za djecu, Školegijum objavljuje konkurs za nagradu Šukrija Pandžo. Ovogodišnja tema je: Seoske (područne) škole i seoske učiteljice / seoski učitelji. Dužina tekstova, koji mogu biti publicistički ili literarni, ograničena je na najviše 15.000 znakova s razmacima.
Tekstove je potrebno poslati do 30. 6. 2019. na adresu skolegijum@gmail.com u Word-formatu. Predmet maila treba glasiti: Prijava na konkurs za Nagradu Šukrija Pandžo.
Pristigli radovi će biti objavljeni na sajtu Školegijuma, a žiri će do 31. 8. 2019. izabrati tri najbolja, čiji će autori i autorice odlučiti koje će tri školske biblioteke dobiti paket knjiga u vrijednosti 500 KM. Autori(ca)ma će na svečanosti u oktobru biti dodijeljene plakete.
