Autor: urednik

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Otvaranje: 28. marta 2023. u 20 sati

“Ako je nečije djelo u cijelosti autoportret umjetnika, onda je to bez sumnje djelo Mirsada Kostantinovića.

Njegova posvećenost likovnom djelu bila je totalna, sav njegov život i rad bio je umjetničko djelo.  Teško da je mimo umjetnosti postojalo bilo šta što se odnosi na ovog umjetnika.  Od načina života, do onoga što je u svom, na žalost kratkom životu ostavio, sve je jedan veliki likovni autoportret.

Radio je kao asistent i saradnik na Odsjeku za grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je zapravo i živio. Kada je otišao sa ovog svijeta, iza njega nije ostalo ništa drugo do njegova umjetnost. Proživljena, promišljena, snažna i suptilna istovremeno.

To njegovo likovno naslijeđe zabaštinila je sada Umjetnička galerija BiH u saradnji i uz podršku Akademije likovnih umjetnosti, da ga čuva za buduća pokolenja.

Naš angažman i našu brigu oko opremanja i čuvanja najznačajnijih listova Mirsada Konstantinovića iznosimo pred likovnu javnost, da ih vidi i uvjeri se u vrijednosti jednog od najznačajnijih umjetnika srednje generacije, čije radove ćemo brižno čuvati i učiniti dostupnim budućim naraštajima, da  uživaju u njima, ali i da ih proučavaju i unose u temelje novih stvaralačkih tokova u koje je Mirsad Konstantinović ugradio sebe na najljepši način.” Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine

U oktobru 2021. godine, na prijedlog dekanese Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, prof dr. Dubravke Lejlić–Pozderac, i šefa Odsjeka grafike, doc. mr. Admira Mujkića, Umjetnička galerija BiH je preuzela kompletnu zaostavštinu Mirsada Konstantinovića. Izložba “Iskorak u mjestu” predstavlja upravo ove radove, među kojima su grafike, crteži, instalacije, skice i karikature.

Biografija

Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku za grafiku u klasi prof. Dževada Hoze. Postdiplomski studij završio je 2007. godine na istoj Akademiji, Odsjek za grafiku. Radio je kao asistent i saradnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu od 1995. godine. Izlagao je na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi. Za svoj rad bio je više puta nagrađivan.

Mirsad Konstantinovic

Sarajevska kantautorica NEYRA je 20. marta predstavila prvi singl i spot „Angel's Daugther (Kćerka anđela)“.

Pjesma je posvećena njenoj mami Aidi kojoj se najviše divi a koja joj je, kako kaže, „pružila ljubav i strpljenje čak i kada je bilo najteže“.

„Nakon konverzacije s njom o mojoj budućnosti, preplavljena emocijama, uzela sam gitaru i priča se sama sklapala. Nekoliko mjeseci kasnije, više sam nego uzbuđena što predstavljam svoj prvi singl na prvi dan proljeća”, kaže Nejra Jerlagić čije je umjetničko ime NEYRA.

Pjesma se svidjela producentici Livini Tanović pa su detalje zajedno završile i snimile.

NEYRA je potom napisala i scenarij za spot kojeg je režirao Yasin Emir Akbaş te ga realizovao baš onako kako je zamislila.

„Ideju za spot sam dobila gledajući videa sa maminog i tatinog vjenčanja, pa sam našla stare slike i pisma, te je mašta učinila svoje“, kaže ona.

Za crtež krila i dizajn covera singla „Angel's Daugther“ zaslužna je Iman Kabaš.

Oduvijek i zauvijek zaljubljena u muziku, NAYRA je svirala flautu, učila solo pjevanje, išla na časove klavira, svirala gitaru i pisala pjesme.

„Zaljubila sam se u muziku od trenutka kada sam dobila svoj prvi MP3 i maštala o danu kada će neko čuti moju pjesmu. Strpljivo sam smišljala kako bih voljela da moja karijera izgleda i čekala trenutak da se napokon mogu posvetiti muzici“.

U međuvremenu je imala brojne nastupe, akustične svirke, u respektabilnim klubovima i bila članica rock benda MA6.

Nejra Jerlagić ima 22 godine, apsolventica je informacionih tehnologija i radi kao QA analitičarka u sarajevskoj kompaniji Authority Partners.

„Mislim da je ovo početak divne priče o kojoj sam uvijek sanjala. Već imam mnoge ideje o narednim projektima i već spremne pjesme koje čekaju da ih svijet čuje“, poručuje nova kantautorica na bh. pop sceni, NEYRA.

Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu upriličena je bosanskohercegovačka praizvedba kompozicije “Vexations” (1893) francuskog kompozitora Erika Satiea (1866-1925) u kojoj su učestvovali pijanisti Zlatan Božuta, Mirza Gološ, Kristina Lazić i Zerina Šabotić.
Nekonvencionalni koncept djela počiva na uputi za sviranje koja od izvođača zahtijeva da se kompozicija, oslobođena bilo kakve razrade osnovnog muzičkog materijala i gradacije, doslovno ponovi čak 840 puta, pa interpretacija može trajati i do 24 sata.
Nastup Zlatana Božute, Mirze Gološa, Kristine Lazić i Zerine Šabotić, koji je počeo u ponedjeljak, 20. marta 2023. godine u 12 sati, uspješno je finaliziran narednog jutra, pa je prva bosanskohercegovačka izvedba kompozicije “Vexations” trajala 20 sati i 51 minutu.

Kroz fokusiranost na nepredvidiv tok naizgled beskonačnog sviranja kratkog muzičkog segmenta u veoma sporom tempu, gdje se svaka potencijalna varijacija doživljava kao greška, publika je na introspektivnoj i meditativnoj razini doživjela jedinstveno iskustvo “vertikalnog” vremena koje je obilježje Satievog osebujnog umjetničkog koncepta.
Paralelno s izvedbom, prisutni su pratili nastanak novih likovnih djela i proces rada umjetnika Kerima Begičevića i Emira Haskića.
Događaj je održan u okviru programa Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”.
 
Više informacija na. www.mas.unsa.ba.