Autor: urednik

Organizovani zločin iz mržnje usmjeren prema LGBTIQ osobama

Jučerašnji napad na članove/ice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa i članove/ice LGBTIQ zajednice je bio zločin iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Važno je naglasiti da je policija došla prije napada u prostorije gdje smo mi kao članovi/ice Bh. povorke ponosa trebali da se na tajnoj lokaciji sklonimo kako bismo bili sigurni. Policija nas je istjerala iz objekta u privatnom vlasništvu i rekla da ne možemo biti ni tu, te da nismo nigdje sigurni, da se raziđemo jer imaju dojave da huligani znaju gdje smo. Naglasio je da nismo nigdje sigurni i da odmah idemo iz Banja Luke. Policija nas je planski izvela ispred, ostavila nas nezaštićene na sred ulice, te su otišli sa policijskim automobilom. Pet minuta kasnije su se vratili i stali ispod kuće, te je par trenutaka kasnije iza njih došla grupa između 30 i 40 nasilnika/huligana. Policija je bila tu i nije ništa učinila, već je dopustila nasilje. 

Ovo je bio organizovani napad za koji je odgovorna policija Banja Luke, te politički zvaničnici, naročito predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, te gradonačelnik grada  Banja Luke, Draško Stanivuković, koji su huškali i pozivali na zabranu našeg postojanja. Mi smo od strane policije isporučeni huliganima.

Poručujemo javnosti i svima koji pokušavaju iznositi lažne i iskrivljene informacije – ne, nismo šetali, ne nije bilo nikakvo organizovano okupljanje. Zabranjeni događaj koji smo trebali organizovati je otkazan i nismo bili niti blizu te lokacije. 

Članovi/ce Bh. povorke ponosa nisu samo iz Sarajeva, niti Federacije Bosne i Hercegovine, članovi/ce dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, što uključuje i građane/ke Banjaluke i drugih gradova entiteta Republika Srpska.

Shodno svemu navedenom, naglašavamo da je LGBTIQ zajednica u Banja Luci i diljem entiteta Republika Srpska, nakon huškačkih izjava zvaničnika, te izostanka zaštite od strane policije, trenutno izložena riziku od nasilja, te joj je stavljena meta na čelo. 

Zahtijevamo podizanje sigurnosti na najviši nivo, kako bi LGBTIQ zajednica u Banjaluci i entitetu Republike Srpske dobila potrebnu zaštitu, jer LGBTIQ osobe postoje u cijeloj Bosni i i Hercegovini i nastavit će postojati. Huligani i nasilnici su ti koje hitno treba sankcionisati, nasilje je to koje treba zaustaviti, a ne postojanje LGBTIQ osoba.

Saopštenje Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa povodom zabrane događaja u Banjoj Luci

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Policijska uprava Banja Luka izdalo je rješenje Bh. povorci ponosa kojim se “zabranjuje Bh. povorci ponosa i Udruženju nezavisnih stvaralaca i aktivista “Geto” iz Banja Luke, održavanje najavljenog javnog skupa u Banjoj Luci”. Rješenje o zabrani izdato je neposredno prije održavanja događaja, odnosno, u 09:50 na dan samog događaja. Prema preliminarnoj pravnoj analizi, načinom i sadržajem zabrane, smatramo kako je prekršeno načelo prava na okupljanje, što će biti predmetom naše daljnje analize i informisanja javnosti. Ovim se šalje poruka kako je zabranom održavanja događaja Bh. povorke ponosa riješeno pitanje potencijalnog nasilja, tako što se zabranilo okupljanje, a ne nasilje.

Kao razlog zabrane, u rješenju se navode “negativne reakcije stanovništva i udruženja građana koji su otvoreno negodovali planiranom druženju aktivista LGBTIQ zajednice u Banjoj Luci, pritom jasno stavljajući do znanja da će pokušati nasilno prekinuti okupljanje ukoliko do istog dođe” kao i utakmica Premijer lige Bosne i Hercegovine između FK „Borac“ i FK „Leotar“, odnosno “o mogućem organiziranju navijačkih grupa” navodeći da MUP RS-a, Policijska uprava Banja Luka “nije u mogućnosti da adekvatno obezbijedi navedeni javni skup”, odnosno događaj Bh. povorke ponosa.

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je u skladu sa zakonskim odredbama prijave javnog događaja, prijavio događaj nadležnim organima 13. marta, te je od dana podnošenja prijave događaja bio u konstantnoj komunikaciji sa nadležnim sigurnosnim organima, koji su uvjeravali organizatore/ice da mogu osigurati događaj i da nema razloga za brigu, osjećaj straha i ugroženosti.  Samo dan prije održavanja događaja, u večernjim satima, organizatori/ce su pozvani/e u prostorije Policijske uprave, gdje su pripradnici policije u usmenom obraćanju kazali organizatorima/cama da odustanu od organizacije događaja, jer nisu u mogućnosti osigurati skup. U protivnom, oni će zabraniti skup. Naša odluka je bila jasna – mi nismo željeli otkazati događaj, već smo tražili od policije da u potpunosti obezbijedi skup. 

U međuvremenu na ulicama Banja Luke, skupina građana – navijača i huligana, istu noć, pravi bakljadu, šeta javnim površinama govoreći Ubij pedera!, na što policija ne čini apsolutno ništa, šaljući jasnu poruku da javne površine nisu za ljudska prava i slobode, već za govor mržnje, homofobiju i fašizam. 

Cjelokupna novonastala situacija je direktni produkt govora mržnje i diskriminatornih izjava predstavnika vlasti, nosilaca najviših izvršnih funkcija, predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika i Gradonačelnika grada Banja Luke, Draška Stanivukovića, koji su svojim svjesnim ponašanjem i ciljanim izjavama o zaštiti patrijarhalnih, vjerskih i tradicionalnih vrijednosti, te otvorenim pozivanjem na zabranu događaja, ugrozili prava na javno okupaljnje LGBTIQ+ zajednice ne samo u Banjoj Luci, nego i diljem entiteta Republika Srpska.

Samo godinu dana ranije, Bh. povorka ponosa je bila u Banjoj Luci, u okviru aktivnosti obilježavanja IDAHOBIT-a, Međunarodnog dana borbe protiv homo/bi/transfobije. Taj događaj je na isti način najavljen javnosti, te je imao visoku posjećenost i podršku organizacija i građana i građanki Banja Luke. 

Desno orijentirane političke struje žele kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske nametnuti usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske i Zakona o udruženjima i fondacijama Repubilike Srpske, kojim bi legalno, ali ne i legitimno, ugnjetavali borkinje i borce za ljudska prava, novinare/ke, i druge građane i građanke bez obzira na nacionalnu, vjersku, etničku pripadnost, spol, rasu, rod, seksualnu orijentaciju ili drugu pripadnost.           

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa podnio je krivičnu prijavu protiv lica koja su direktno prijetila organizatorima/cama i zajednici, te nismo obaviješteni da li je iko priveden i ispitan. 

Poruka koja se šalje prema LGBTIQ+ zajednici u Banjoj Luci, entitetu Republika Srpska, kao i svim ostalim marginalizovanim, obespravljenim građanima i građankama, zapravo podrazumijeva da institucije koje su dužne garantirati sigurnost i uživanje dostojanstvenog života, ne žele zaštiti sve građane/ke jednako, te odstupaju od bilo kakve intervencije i kažnjavanja onih koji prijete, vrše nasilje, podstiču na nasilje, govor mržnje i vandalizam. Važno je napomenuti da kreiranje ovakve atmosfere, te nereagovanje odgovornih institucija, zapravo povlači odgovornost istih institucija za nasilje do kojeg je došlo i do kojeg može doći.

Nereagovanjem odgovornih institucija, te građana i građanki, na homofobne i huškačke izjave, ovakvo ponašenje se odobrava, te ohrabruje.

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa će preduzeti pravne korake i neće ostati nijem na dešavanja i odluke institucija, te jasno i glasno poručuje da je uz LGBTIQ+ zajednicu u Banjoj Luci i entitetu Republika Srpska, kao i uz sve obespravljene. 

Ovim putem potvrđujemo da Bh. povorka ponosa neće večeras održati planirani događaj, niti ikakve alternativne aktivnosti. 

Činom zabrane održavanja događaja se još jednom podcrtava važnost organizacije Povorke ponosa, kao i savezništva, te međusobne solidarnosti, jer ovo je naša zajednička borba. 

Vidimo se 24. juna u Sarajevu!

Modul Memorije 2023 – Od Vječite Vijećnice do Laibacha

J.U. MES je objavio zvanični program 28. izdanja Modula Memorije, koji će ove godine, tradicionalno biti održan od početka aprila do 9. maja te vizual ovogodišnjeg Modula. Unutar njega će, između ostaloga, biti obilježeni i bitni datumi za Sarajevo kao što su 5. april (početak opsade), 6. april (Dan Grada), 2. maj, te 9. maj (Dan borbe protiv fašizma).

O program su na press konferenciji govorili Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS i Umjetnički direktor Modula Memorije; Hana Bajrović Čardaković, koordinatorica Modula Memorije; Lejla Hasanbegović, producentica Festivala MESS te Sanja Kulenović, dizajnerica.

Sanja Kulenović, dizajnerica J.U.MES-a koja je prošle godine uradila redizajn vizualnog identiteta Modula Memorije objasnila je šta je ono što ju je vodilo pri tome: “Za izradu novog vizuelnog identiteta Modula Memorije, a u skladu sa temom programa, odabrala sam retro-moderni stil, kombinujući naš, autentični, brutalistički stil umjetnosti bivše nam države za dizajn slova (brojeva) MM i elegantnog, modernog fonta današnjice. MM predstavlja monogram Modula Memorije, ali i rimskim brojevima napisan broj dvije hiljade, tako da u kombinaciji sa preostale dvije, arapske brojke, predstavlja i tekuću godinu – 2023. Ta istočno-zapadna kombinacija monograma/kombinacije brojeva također je simbol naše specifične multikulturalnosti. Pored navedenih simbolika, akcenat je na komunikaciji prema mlađoj publici i očuvanju kulture sjećanja – novi vizuelni identitet je osmiišljen da dobro funkcioniše na raznim pozadinama, što se da primjetiti da i na zrnastoj, ratnoj fotografiji, ovogodišnji poster djeluje aktuelno.”

Program ima multimedijalni karakter, pa će ove godine publika će imati priliku posjetiti različite programe koji uključuju izložbe, teatarske predstave, filmske projekcije te promocije knjiga. Modul Memorije 2023 bit će otvoren 5. aprila u sarajevskoj Vijećnici izložbom fotografija „Sarajevo, vječita Vijećnica“ autora Rikarda Larme, jednog od najznačajnijih bh. fotografa i čovjeka koji je zabilježio neke od najpotresnijih prizora iz perioda opsade Grada. Ova izložba je organizovana u Saradnji a Gradom Sarajevom i Vijećnicom, a u okviru obilježavanja početka opsade.

Pored fotografija Rikarda Larme, publika će imati priliku vidjeti još dvije izložbe. Prva je izložba fotografa Rona Haviva I Miloša Cvetkovića koja će biti otvorena u Historijskom muzeju u okviru programa “Suočavanje sa prošlošću u Srbiji”, a organizovana je u saradnji sa ZFD Srbija. Druga izložba je autorski projekat “Između strahova I nade” belgijskog fotografa Fabricea Dekonincka u okviru kojeg obrađuje temu poslijeratnog života u Srebrenici, Sarajevu i Prijedoru. Krajem aprila će javnosti biti predstavljena nova fotomonografija “Sarajevo 1992 – 1996” italijanskog fotografa Enrica Dagninija, čiji izdavač je Kuma Institut. Knjiga sadrži više od 100 fotografija čiji je autor Dagnino. U pitanju je vizualni dokument o gradu Sarajevu i njegovim ljudima u period opsade, praćen Dagninovim bilješkama i crtežima iz tog vremena. Unutar filmskog programa bit će upriličena bh. premijera dokumentarnog filma „Moja porodična bašta“ autorice Smirne Kulenović, nastao na umjetnicinom performansu “Prva Ženska Linija”, te dokumentarni film „Transforming Tomorrow“ reditelja Dine Mustafića. U saradnji sa Internacionalnim Univerzitetom Burch i Historijskim muzejom bit će postavljena i multimedijalna instalacija „Zvukovi rata“ autora Harisa Sahačića, a u sklopu koje će biti organizirana i panel diskusija. U teatarskom programu ovogodišnjeg Modula Memorije bit će izvedene dvije repertoarske predstave “Brašno u venama“ Borisa Liješevića u suradnji sa Fondom Memorijala, te predstava Sarajevskog ratnog teatra „U posjeti kod gospodina Greena“.

MESSova producentica, Lejla Hasanbegović, podsjetila je kako je sve uopšte počelo: “Sve ono što je rađeno u periodu opsade Sarajeva je bilo svjedočanstvo o važnosti umjetnosti za svakog čovjeka. Ja ću podsjetitii samo na neke od stvari koje su u sklopu MESSa rađene u tom periodu, jer bilo bi dugo da sve nabrajam. U Sarajevo je više puta dolazio i radio Peter Schumann, a sa njim su tada radili neki danas od najvažnijih filmskih redateljica, Jasmila Žbanić i Aida Begić. U Sarajevu je u tom periodu Susan Sontag postavila predstavu “Čekajući Godoa”. Iskoristiti ću priliku da najavim da će se na AlJazeeri emitovati dokumentarni film “Don't cry for me Sarajevo – Susan Sontag”. Također želim da najavimo koprodukciju predstave sa Sarajevskim ratnim teatrom i našim prijateljima iz Mađarske, po tekstu Susan Sontag “Alise in Bad”. Radili su u tom periodu i Vanessa Redgrave, Massimo Schuster, i još mnogi drugi umjetnici i umjetnice. Ono što je najvažnije, tu je bila i naša publika, koja je i po najvećem granatiranju dolazila gledati predstave i sve druge naše programe. Sve to je bio razlog da smo još 1995. godine, prije kraja rata, pokrenuli ideju o programu Modul Memorije. Zbog toga ja smatram da je ovaj program toliko važan svima nama.”

Ovogodišnje, 28. izdanje Modula Memorije bit će zatvoreno 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, velikim spektaklom slovenačke grupe Laibach. U pitanju je pozorišna predstava „Laibach – Wir Sind das Volk“ koja će biti održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Laibachova veza sa Sarajevo seže još iz perioda rata kada je ova grupa nastupila upravo u Narodnom pozorištu na dan potpisivanja Daytonskog sporazuma. Prije predstave će biti dodjeljena i ovogodišnja Nagrada za doprinos očuvanja kulture sjećanja koju će, po šesti put, dodijeliti direkcija Festival MESS.

“Vrijednost Modula Memorije ne leži samo u kvalitetnim programima koji se bave kulturom sjećanja već i u međusobnim kontaktima i odnosima ljudi koji ta sjećanja održavaju kroz umjetnost dijeleći ista etička načela. zbog toga nam je drago što ćemo ovaj Modul zatvoriti sa predstavom sjajnog Laibacha. To je grupa ljudi koji su u najtežim vremenima prepoznali šta Sarajevo i Bosna znače za svijet. Već u prvoj komunikaciji koju smo imali sa njima, kada smo tek krenuli u pregovore za gostovanje, bilo je jasno da se tu ne radi samo o poslovnoj saradnji već o komunikaciji prijatelja koji su posvećeni zajedničkoj misiji u kojoj je umjetnost sredstvo da se ovaj svijet učini bar malo smislenijim. Vjerujem da je jedan od dokaza važnosti našeg programa i to što su članovi Laibacha ti koji su nas kontaktirati u želji da ponovo dođu u Sarajevo nakon skoro 30 godina. Zbog toga uvijek naglašavamo da je fenomen kulturnog otpora koji je nastao 90tih godina u opkoljenom Sarajevu, a koji je između ostalog, iznjedrio i Modul Memorije, važan i neizostavan dio, ne sam našeg već i evropskog kulturnog nasljeđa.” Istakla je Hana Bajrović, koordinatorica Modula Memorije.

Pored samog predstavljanja programa, direktor J.U. MES-a je zatvorio press konferenciju podsjetivši na važnost Modula Memorije, te između ostalog rekao: „Od te 1995.godine, kada je pokrenut ovaj program, pa do danas, u okviru Modula Memorije realizirano je oko 200 različitih programa, među kojima su bile fotografske i druge izložbe, predavanja, filmske projekcije, pozorišne predstave, performansi, konferencije, publicirano je više knjiga. Modul Memorije prošao je kroz različite faze I izrastao u pravi festival kulture sjećanja Kao kurioziet vrijedan je spomena podatak da se radi o jednom od prvih pokrenutih programa koji je u središtu svoga interesovanja za temu imao „kulturu sjećanja“ u smislu interpretacije tog pojma koji se i u Evropi pojavljuje tek 90-tih godina. U tom smislu, ovogodišnji program čuva visoke standarde koji su u proteklim decenijama postavljeni.“