Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na otvaranje izložbe fotografija pod nazivom MESS through the lens autora Nikole Blagojevića.
Izložba će biti otvorena u ponedjeljak, 20. januara u 21:00 sati u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10).
Istog dana za predstavnike/ce medija u 13:00 sati organizovaćemo razgovor sa autorom i snimanje postavke.
Posljednjih šest godina Nikola Blagojević angažovan je kao jedan od dva oficijelna fotografa Internacionalnog teatarskog festivala MESS i ova postavka presjek je šestogodišnjeg angažmana u službi dokumentovanja teatarskih predstava izvedenih na jednom od najznačajnijih istočnoevropskih pozorišnih festivala.
Radovi Nikole Blagojevića približiće nam teatarsku fotografiju kao dio specifičnog profesionalnog iskustva koje pored vrhunskog svjetla kao jednog od osnovnih preduslova za kvalitetan fotografski rad podrazumijeva i učešće profesionalnih glumaca i glumica kao „modela“, što je, uz boje i pokret, dio razloga koji su Nikolu Blagojevića privukli i zadržali u ovoj formi autorskog izražavanja.
U vrijeme novih medija, a i mimo toga, pozorišna fotografija važan je segment ukupne pozorišne produkcije. Osim što je nužna u komunikaciji sa javnošću i medijima – u službi najava i promocije pozorišnih predstava, ona je i trajni dokument, dio vizuelne memorije, zabilježeni neponovljivi trenutak, jer svaka predstava u svakoj novoj izvedbi ima svoje različitosti, a zbog vijeka trajanja pozorišnih predstava koji je uvijek ograničen te rijetke prakse video dokumentovanja pozorištnih izvedbi, fotografija ostaje jedini trajni podsjetnik na postojanje pozorišnog života i staža jedne predstave.
O autoru:
Nikola Blagojević je rođen 1987. godine u Derventi. Prvi fotoaparat dobio je od oca već u srednjoj školi, čime se razvija njegovo interesovanje za fotografiju, dok fotografsku karijeru započinje 2008. godine. U 12 godina profesionalnog angažmana, imao je priliku sarađivati sa najpriznatijim agencijama i magazinima u regionu. Krajem 2016. godine, sa nekoliko prijatelja, osnovao je Multimedijalni Studio Spektroom, gdje i danas radi. Osim magazina Gracija, gdje trenutno obnaša funkciju urednika fotografije, njegove radove možemo vidjeti i u drugim BH magazinima, poput magazine Azra, Fashion Beauty Love…
Sanjin Sinanović prijavio je i dokumentovao kršenje zakona u instituciji u kojoj radi ali agencija nadležna za dodjelu statusa uzbunjivača već u dva navrata ne dodjeljuje mu status osobe koja bi trebala biti zaštićena.
„Nadležna agencija prvo je rekla da se radi o instituciji na koju se ne može primjeniti ovaj zakon, nakon čega sam ja tražio da mi se to obrazloži. Kad nisu mogli da mi daju pojašnjenje onda su rekli da nisu sigurni u moju dobru volju i da je to razlog zašto sam odbijen. To je njihovo diskreciono pravo. Kad očigledno nemaju drugog razloga da mi odbiju status a u mom slučaju su svi formalno pravni uslovi bili ispunjeni ipak su me odbili zbog dobre volje.“
Termin „zviždač“ se povezuje sa zviždaljkom kojom fudbalske sudije tokom utakmice označavaju da je došlo do kršenja pravila igre, tj. osobe uzbunjuju institucije i javnost da je došlo do kršenja zakona.
Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine usvojen je 2014. godine. On propisuje da samo zaposleni državnih institucija mogu dobiti status uzbunjivača, dok su ostali građani izostavljeni. Taj status dodjeljuje Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Eldin Karić, izvršni direktor Centra za razvoj medija i analizu: „Da bi imali kvalitetan zakon o prijaviteljima korupcijemoramo imati ambijent. Druga stvar je da bi morali imati ljude koji znaju da tim upravljaju, da ne bi došli u situaciju da ljudima uskratimo njihova prava jer neko nije znao kako se to postiže. I treće, da se zakon zaista i implementira, a ne da on bude način kako da se neko zatvori i da se zatvori ta priča. Najnoviji slučaj koji se desio s Obradovićem u Srbiji pokazuje kako se taj zakon može zloupotrijebiti da na kraju on završi u zatvoru a ne oni koje je on prijavio.“
2017. godine usvajanjem Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju Republika Srpska je pravno obezbijedila zaštitu svim građanima koji se odluče da prijave korupciju, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Razlika između državnog i republičkog zakona je u tome što prvi uzbunjivačima garantuje upravnu, a drugi sudsku zaštitu.
Dženana Alađuz direktorica Asocijacije za unapređenje informacijskih nauka INFOHOUSE, i jedna od kreatorki Zakona: „On je urađen što bi se reklo školski. Konsultirana je struka kao i nevladin sektor, iznimno detaljno. Mi smo se borili za svaki član tog zakona. I one koje nismo progurali kao radna grupa, gurali smo na javnim raspravama pa smo i tu dobili neke bitne. Na primjer da prijavljivač korupcije ne treba da plati sudsku taksu. Ono što je također zanimljivo u ovom zakonu, a razlikuje se od državnog, je to da je prijava nevladine organizacije validna. Paralelno u Federaciji BiH padaju Vlade a mi se i dalje borimo za nacrt. I uvijek kad dođemo do pred kraj, dođe do promjene Vlade.“
„Najgore je što sve te mehanizme na neki način kontrolišu institucije sistema. A dobro znamo da su institucije u Republici Srpskoj pod popriličnom političkom kontrolom i da vi tu mnogo rizikujete ukoliko odlučite da prijavite koruptivne slučajeve .“ – ističe Eldin Karić.
APIK u svom godišnjem izvještaju navodi porast anonimnog prijavljivanja korupcije iz straha za gubitak radnog mjesta ili represije koju bi mogli trpiti prijavitelji ili njihova porodica. Do sada je Agencija dobila četiri zahtjeva za dodjelu statusa zaštićenog prijavitelja korupcije, te je nakon analize slučajeva odlučila da dvije osobe dobiju taj status.
„U odnosu na prvobitni zahtjev, štetne aktivnosti protiv mene u mojoj firmi su samo nastavljene, na način da su se pokrenuli novi disciplinski postupci, da sam suspendovan sa posla. Na sve načine me se pokušava otjerati iz mog radnog kolektiva. Moja plata je smanjena čak da je rata mog kredita koji otplaćujem veća od moje plate. Ja neću odustati jer ne tražim nikakve benefite izuzev onih koji su propisani zakonom, a to je da mi se dodjeli status uzbunjivača, kako bi se zaštitio od daljnjih radnji protiv mene kojih će sigurno biti, a jedna od njih je i davanje otkaza.“
Prvi zviždač u BiH bio je Milan Vukelić, iz Banja Luke koji je ubijen u novembru 2007. godine. To su još bile i Višnja Marilović i Irina Lovrić kao i Alma Šehović koja je nakon prijave postala žrtva mobinga te se u novembru 2015. ubila. Slučaj Danka Bogdanovića jedini je, reklo bi se, pozitivan, jer je nakon prvobitnih posljedica zbog svoje prijave kasnije, djelovanjem APIK-a, uspješno vraćen na posao.
„Do sada imam na stotine dokumenta koji potvrđuju da sam u pravu ali još uvijek mi ne daju status uzbunjivača. Najveću podršku imam od svojih najbližih i pojedinih prijatelja. Na žalost kada se čovjek upusti u borbu protiv korupcije, to ode toliko daleko da svakodnevno gubi prijatelje, jer ljudi su jednostavno u strahu.“
Kolektiv ODRON Vas srdačno poziva na otvaranje izložbe “Estetika raspadanja” mladih umjetnika Kujundžić Milana i Mrnjavac Dolores u subotu, 18. Januara, u 19:00 časova u prostorijama kolektiva ODRON, Radićeva 1 (prvi sprat).
Umjetnici Kujundžić Milan i Mrnjavac Dolores kroz svoje radove proučavaju i interpretiraju ideju raspadanja. Njihove radove spaja harmoničnost u likovnom vokabularu, te privrženost ka geometrizovanim i uproštenim formama.
Raspad Jugoslavije je imao značajan uticaj kako na one koji su ga doživjeli, tako i na one koji su došli nedugo zatim.Odrastajući uz nevidljivo prisustvo nekog prošlog stanja i nesuđene domovine, Milan kroz svoj likovni izraz pokušava sebi pojasniti ulogu koju u njegovom životu igra ovo nasljeđe. Iako se njegovi radovi tiču prošlosti, oni u svojoj srži pričaju o sadašnjosti. U radu „Objekat 3“ (2018) on pojednostavljuje i uproštava oblike granica zemalja bivše Jugoslavije, zatim ih preklapa formirajući nove odnose između likovnih elemenata, na taj način predstavljajući ukrštanje jezika, kultura i tradicija naših prostora. Ovakvo razmišljanje nas može navesti na zaključak da svako raspadanje iza sebe ostavlja trag. U istoj mjeri koliko je i stvaranje, toliko je i raspadanje odlika i prirode i društva.
Radove Dolores možemo tumačiti na više načina. Osvrćući se na istoriju umjetnosti, prisjetićemo se pop arta i umjetnika poput Armana i Vorhola. Radovi će nas postepeno navesti da razmišljamo o konzumerizmu, kapitalizmu i okolini. Kada zanemarimo istoriju i zagledamo se u unutrašnjost ovih skulptura, raspoznaćemo neke od proizvoda, možda jer ih sami konzumiramo ili zbog toga što njihovo prisustvo ispunjava naše okruženje. Shvatićemo da bi se sadržina ovih obeliska lako mogla pronaći i u našoj kući ili u našem smeću. Postoji mogućnost da je jedna od ovih ambalaža bila naša, a danas se sa njom opet susrećemo u drugom kontekstu, u galerijskom prostoru.
Radovi ovih umjetnika istovremeno sadrže istinu o nama na subjektivnom nivou i ukazuju na istinu o našem vremenu i onome što ostavljamo iza nas. Ova djela su nijemi svjedoci našeg doba.
Uznemireni podacima o kvalitetu zraka u Kantonu Sarajevo, skeptični u vezi s odgovornošću pojedinaca i privrednih subjekata, ali i odlučnošću nadležnih institucija da se ozbiljno posvete sistemskim i dugoročnim rješenjima, iz odgovornosti prema djeci koja su našim nemarom primorana udisati otrovne čestice, okupljeni u neformalnu grupu pozivamo sve građane, domaće i međunarodne nevladine organizacije kojima je u fokusu briga o dobrobiti djece, ekološka udruženja i sve ostale zainteresirane da mirnim protestnim okupljanjem zajednički izrazimo zabrinutost i nezadovoljstvo dosadašnjim pristupom ovom trenutno najozbiljnijem problemu s nesagledivim posljedicama po zdravlje građana.
Protestni skup održat će se u ponedjeljak, 20.1.2020. godine u terminu od 12 do 13 sati u parku ispred Vlade Kantona Sarajevo, Ulica Reisa Džemaludina Čauševića.
Narušavanje zdravlja građana Kantona Sarajevo, a naročito djece, prijetnja je koja nadilazi političke nesuglasice, ograničenja u ljudskim i materijalnim kapacitetima nadležnih inspekcija, predviđenim budžetima i odgovornostima. Svako najmanje propuštanje da se odgovorno i ozbiljno posvetimo ovom problemu dugoročno uzrokuje milijarde konvertibilnih maraka zdravstvenih troškova, a to je teret koji će ponovo pasti na leđa građana Kantona Sarajevo.
Zahtijevamo hitno izdvajanje budžetskih sredstava za jačanje kapaciteta nadležnih inspekcija kako bi se intenzivirala primjena Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, redovno i transparentno izvještavanje građana putem sredstava javnog infoirmisanja o svim poduzetim mjerama, monitoring učinkovitosti i jasno definisane dugoročne strategije obustave bespravne gradnje, subvencioniranja alternativnih goriva, obavezivanje industrijskih zagađivača da finansiraju ekološke projekte, upostavu fondova za finansiranje projekata energetske efikasnosti i sve ostale mjere koje će doprinijeti dugoročnom poboljšanju kvalieteta zraka u Kantonu Sarajevo.
Ponedjeljak, 20.1.2020. u 12 sati u parku ispred Vlade Kantona Sarajevo. Obavezani smo da dignemo glas za dobrobit svoje djece i kao roditelji i kao građani države koja je potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta!
U petak, 17.01.2020. godine u 19 sati u JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, na adresi Jelića broj 1., biće upriličena humanitarna prodajna izložba radova polaznika radionice kaligrafije, iluminacije i ebru slikarstva.
Nakon višemjesečnog truda, učenja i upoznavanja sa tehnikama kaligrafije, iluminacije i ebru slikarstva kao i različitim stilovima pisanja, naši polaznici stvorili su unikatna umjetnička djela a sav prihod od prodaje istih namijenjen je Udruženju ”Srce za djecu oboljelu od raka”.
U mladim generacijama osim mašte, kreativnost i ljubavi prema umjetnosti, želimo razvijati osjećaj za društvenu odgovornost i empatiju prema drugom i drugačijem. Stoga pozivamo građane da kroz kulturu i umjetnost pošaljemo poruke podrške i zajednički stanemo uz male heroje i borce!
Koalicija protiv zločina iz mržnje i govora mržnje osuđuje nasilje i proizvoljna hapšenja migranata i izbjeglica u Sarajevu. Nakon zabilježenih napada privatnih sigurnosnih agencija, ponovio se još jedan slučaj policijske brutalnosti na ulicama Sarajeva, kako navodi uposlenica udruženja Mreže za izgradnju mira koja je svjedočila događaju.
januara 2020. godine desio se slučaj policijskog nasilja nad četvoricom mladih migranata koji su mirno šetali u blizini Vijećnice kada su trojica policajaca istrčala iz policijskog auta i uz upotrebu sile odvukli migrante sa trotoara u ulicu Zelenih Beretki. Dio ulice u koju su ih odvukli ne predstavlja saobraćajnicu, nego parking/dvorište iz kojeg se dalje ne može izaći. Svjedokinja je putem telefona kontaktirala Policijsku upravu Stari Grad i prijavila nasilničko ponašanje policajaca. Reakcija dežurnog službenika/ce je bila da je njena sreća što su policajci naišli, jer su dotični migranti počinitelji krivičnih djela. Na upit svjedokinje da li bi i nju pripadnici/ce policije tretirali na takav način da je počiniteljica krivičnih djela, dežurni službenik/ca je odgovorio/la: „Naravno da ne bismo“. Kasnije je svjedokinja događaja predala formalnu žalbu u Policijsku uprav Stari Grad.
Koalicija smatra da su svojim djelovanjem policijski službenici, koji su uz upotrebu sile priveli migrante, prema Zakonu o policijskim službenicima KS izvršili povredu službene dužnosti za što je predviđena disciplinska odgovornost policijskog službenika prema članu Zakona 101[1]. Krivična ili prekršajna odgovornost počinitelja za krivično djelo ili prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost policijskog službenika ukoliko je učinjenje krivičnog djela ili prekršaja također i povreda službene dužnosti. Krivični zakon FBiH član 182 definiše zlostavljanje u obavljanju službe kao krivično djelo[2].
Također, upotreba sile od strane policajaca prema migrantima koju ne bi upotrijebili prema ostalim građanima/kama Bosne i Hercegovine predstavlja kršenje Krivičnog zakona FBiH član 2, stav 11 koji kaže: Krivično djelo iz mržnje je svako krivično djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog porijekla, jezika, invaliditeta, spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe.”
Koalicija zahtijeva od vlasti da pravilno istraže i procesuiraju ovaj kao i druge slične slučajeve nasilja policije i privatnih sigurnosnih agencija koji se događaju u Bosni i Hercegovini. Pored toga, pozivamo nadležna ministarstva i međunarodne organizacije da osiguraju sigurne uvjete za boravak i kretanje migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini, poštujući njihovo dostojanstvo i temeljna ljudska prava.
Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje su:
Asocijacija za demokratske inicijative
Centar za analizu medija i politike
Centar za mlade KVART
Civil Rights Defenders
Fondacija CURE
Fondacija Mediacentar Sarajevo
Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine
Otaharin, Omladinska novinska asocijacija u BiH
Sarajevski otvoreni centar
Udruženje BH novinari
Vijeće za štampu u BiH
Tuzlanski otvoreni centar
[1] Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povrede službene dužnosti propisane Zakonom o policijskim službenicima KS. Krivična ili prekršajna odgovornost za krivično djelo ili prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost policijskog službenika ukoliko je učinjenje krivičnog djela ili prekršaja također i povreda službene dužnosti.
[2] Službena osoba koja u obavljanju službe drugog zlostavlja, nanosi mu teže tjelesne ili duševne patnje, zastrašuje ga ili vrijeđa, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
Panel diskusija s književnicima „Budi dobar prema svom umu“ koju organizuje Info centar Evropske unije u BiH, održat će se 15. januara 2019. godine u 18:30 sati, u prostorijama Multimedijalnog centra MAK Biblioteke grada Sarajevo (Alipašina 6a).
Sigurnost, optimizam, samopoštovanje, prihvaćanje sebe i drugih, pronalaženje zadovoljstva u aktivnostima koje biramo, kapacitet za suočavanje sa lijepim i manje lijepim događajima u životu … dio su naše mentalne snage i odraz mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je dio našeg općeg zdravlja te predstavlja iznimno važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca ali i za odnose u obitelji i društvu.
Info centar Evropske unije u Bosni i Hercegovini organizuje niz događaja pod nazivom „Budi dobar prema svom umu“ tokom kojih će bh. autori kao i neki od dobitnika Evropske nagrade za književnost razgovarati o pitanjima mentalnog zdravlja, izazovima prevencije mentalnih problema, zalažući se za socijalnu uključenost i prava osoba sa psihosocijalnim invaliditetom. Događaje moderira Kristina Ljevak.
Ginaluca Vannini, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Evropske unije u BiH
Događaj je dio kampanje Ureda Evropske unije i Info centra Evropske unije u BiH “EU Za Tvoja Prava” koja promoviše rezultate finansijske podrške Evropske unije u sektorima zaštite i promocije osnovnih ljudskih prava. Za više informacija: euzatvojaprava.ba
„Charlama subotom u 13“ je novi program CKA Charlame, koji će održavati svake sedmice od 18. januara ove godine. Bit će to serija prezentacija samih umjetnika, projekata i drugih umjetničkih praksi suvremene scene u BiH, regiji i svijetu u poznatoj sarajevskoj galeriji Charlama Depot.
U prvom terminu „Charlame subotom u 13“ prezentira se rad poznatog konceptualnog bosanskohercegovačkog umjetnika, Jusufa Hadžifejzovića kroz nekoliko tv i filmskih materijala:
ART ZONA: JUSUFOVA PRODAVNICA PRAZNINE, DOKUMENTARNI TV FILM
U „Art zoni: Jusufova prodavnica praznine“, umjetnik govori o svojoj „Prodavnici praznina“, ali i cijelokupnom stvaralaštvu – druženju sa Nam June Paik tokom studija u Diseldorfu, depografijama, koje je radio od početka 80-ih godina 20. vijeka, projektu Jugoslovenskih dokumenata, koji je obilježio jugoslovensku umjetničku scenu druge polovine 80-ih, i mnogim drugim umjetničkim zahvatima, uključujući osnivanje Galerije Charlama Depot u sarajevskoj Skenderiji.
Autor: Danijela Purešvić
Reditelj: Marko Šotra
PRODUKCIJA: Radio televizija Srbije, 2019
FILM & PERFORMANCE I: Ne boj se!/ Homagge to Joseph Beuys, 2019
Filmovana verzija performace-a izvedenog u galeriji Charlama Depot u junu 2019 za potrebe dugometražnog igranog filma „O knjigama, psima i kapi ljubavi“ scenariste i reditelja Jasmina Durakovića.
PRODUKCIJA: DEPO
FILM & PERFORMANCE II: / Ceremonija praznine/Ceremony of Emptiness, 2019
Filmovana verzija perofrmance-a izvednog u galeriji Charlama Depot u junu 2019 za potrebe dugometražnog igranog filma „O knjigama, psima i kapi ljubavi“ scenariste i reditelja Jasmina Durakovića.
PRODUKCIJA: DEPO
Učesnici u programu:
Jusuf Hadžifejzović
Jasmin Duraković
Subota, 18.01. (subota), 13h. Charlama Depot, Centar Skenderija
Na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a 14. i 15. januara sa početkom u 20 sati odigrat će se, nakon duže vremena, ponovo predstava „Brašno u venama“ Igora Štiksa, a u režiji Borisa Liješevića. 15. Januara, ova predstava doživjet će svoje jubilarno pedeseto izvođenje.
Predstava “Brašno u venama“ govori o emocionalnom i ideološkom jazu generacija i suočavanjem sa prošlošću kao bitnim segmentom budućeg života. Nastala je u koprodukciji SARTR-a i Internacionalnog teatarskog festivala MESS – Scena MESS.
Uloge u predstavi ostvaruju: Miki Trifunov, Kaća Dorić, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Selma Alispahić i Jasenko Pašić. Dramaturgiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović, scenografiju Vedran Hrustanović, kostimografiju Lejla Hodžić, dok je autor muzike Duško Šegvić.
Predstava “Brašno u venama“ premijerno je odigrana 8. aprila 2015. godine na sceni SARTR-a i do sada je bila učesnik nekoliko značajnih međunarodnih i domaćih festivala: Međunarodni festival glumca Nikšić, Budva grad teatar, Festival „Male scene“ Rijeka, 9. Internacionalni festival Tezst Temišvar, Sterijino pozorje Novi Sad, International Balkan countries theater festival Bursa, Skupi Festival Skoplje, Internacionalni teatarski festival MESS, Sarajevska zima, Festival bh drame Zenica, Susreti profesionalnih pozorišta Brčko, Pozorišne igre u Jajcu, Festival glumca u Konjicu.
Predstava „Brašno u venama“, osim po BiH, gostovala je u Beogradu, Zagrebu, Kotoru, Podgorici, Cetinju, Tivtu i Baru i Skoplju. Na pomenutim festivalima višestruko su nagrađivani, autor teksta Igor Štiks, te glumci Kaća Dorić, Admir Glamočak, Izudin Bajrović i Selma Alispahić.
Rezervacije ulaznica mogu se izvršiti na brojeve telefona 033/ 664 070, 061 022 874 ili putem Fb stranice Sarajevskog ratnog teatra.
Helsinški odbor za ljudska prava i Online magazin “Žurnal” pozivaju Vas na okrugli sto specifičnim oblicima pritisaka na medije i novinare u BiH, koji će se održati u petak, 17. januara 2020. godine u hotelu “Holiday” u Sarajevu, sa početkom u 11h. Ovaj okrugli sto realizuje se u okviru projekta “Sloboda govora i javni interes”, koji je podržan od strane Centra za promociju civilnog društva (CPCD).
Imajući na umu jedinstvenu ulogu medija kao spone između zajednica i javnosti, te značaj koji slobodni mediji imaju u procesu izgradnje i osnaživanja demokratskih društava, ali i mnogobrojne probleme i izazove sa kojima se, u svakodnevnom radu, suočavaju novinari/ke širom BiH, ovim projektom nastojimo doprinijeti stvaranju slobodnog i nediskriminatorskog medijskog prostora za novinare/ke u BiH, kroz promovisanje značaja slobode govora medija kao i ukazivanje na značaj djelovanja nezavisnih medija u BiH.
Prilikom realizacije okruglog stola biće predstavljena Publikacija sa preporukama za angažman u pravcu efikasne zaštite profesionalnih prava novinara nastala kao rezultata Istraživanja o specifičnim oblicima pritisaka na novinare i medije u BiH, te će biti organizovana diskusija o stanju medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, neophodnosti obezbjeđivanja nezavisne i objektivne uloge medija, sankcionisanju kršenja prava novinara, važnosti podsticanja razvoja istraživačkog novinarstva u BiH, saradnji medija, organizacija civilnog društva i nadležnih institucija, i slično.
