Autor: urednik

Specijalna projekcija filma “Ekskurzija” rediteljice Une Gunjak, bosanskohercegovački kandidat za Oscara®, bit će održana u kinu Meeting Point u Sarajevu u srijedu, 25. oktobra u 19 sati. 

Film dolazi u kina širom BiH od 26. oktobra. Ulaznice su u prodaji.

„Film ima tematiku koja je univerzalna, ali se najviše obraća bh. publici. Bilo mi je veoma važno da se oslika kompleksnost ovog društva, a ona se najviše ogleda na Balkanu. Film je nastao kao reakcija na skandal koji se desio prije desetak godina u BiH, gdje su navodno djevojčice od 13-ak godina na jednom putovanju ostale trudne. Vijest je snažno odjeknula u javnosti i bila preuveličana. Ono što mi je u svemu tome bilo najviše zastrašujuće je odgovor javnosti. Željela sam istražiti kako mlade djevojke danas, u ovom polariziranom društvu, proživaljavaju svoju seksualnost“, izjavila je scenaristica i rediteljica Una Gunjak o filmu.

„Ekskurzija“ prati Iman (Asja Zara Lagumdžija) koja, dok se njen deveti razred priprema za ekskurziju, privlači pažnju starijeg dečka. Nakon igre istine i izazova, po školi se proširi glasina da je Iman trudna, što će ugroziti i samu ekskurziju. Iman se nađe u oluji očekivanja i ograničenja izazvanih događajima koji izmiču kontroli.

Uloge u filmu ostvarili su Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović i Muhamed Hadžović.

Film je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Locarnu gdje je osvojio Specijalno priznanje. Na 29. Sarajevo Film Festivalu imao je gala projekciju u okviru Takmičarskog programa – igrani film izvan konkurencije.

„Ekskurzija“ je prvi igrani film Une Gunjak, dobitnice Srca Sarajeva Sarajevo Film Festivala za najbolji kratki film („Kokoška“ 2014. – dobitnik nagrade Evropske filmske akademije za najbolji kratki film).

Gunjak potpisuje scenarij i režiju filma “Ekskurzija”, a u autorskoj ekipi su direktor fotografije Matthias Pilz, montažerka Clémence Diard, scenografkinja Emina Kujundžić, kostimografkinja Katarina Pilić, kasting direktorica Timka Grin, dizajner zvuka Igor Čamo, kompozitor Draško Adžić i šminkerica Lamija Hadžihasanović Homarac.

Producenti su Amra Bakšić Čamo i Adis Đapo (SCCA/pro.ba), koproducenti Nukleus film (Siniša Juričić), Baš Čelik (Jelena Mitrović), Salaud Morisset (François Morisset), Mer Film (Gary Cranner).

Film je prikazan na Bihać Avantura Film Festivalu, gdje je osvojio Grand Prix „Unska sirena“, Montenegro Film Festivalu u Herceg Novom gdje je osvojio Zlatnu mimozu za najbolji scenarij (Una Gunjak) i Zlatnu mimozu za najbolju glumicu (Asja Zara Lagumdžija), na međunarodnim filmskim festivalima u Kopenhagenu, Luksemburgu, Rimu, Sao Paolu…

Sniman je u Sarajevu u proljeće prošle godine i realizovan kao koprodukcija šest zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Francuska, Norveška i Katar). Film su podržali Fondacija za kinematografiju Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), Filmski centar Srbije, Sorfond, Doha Film Institute, Hubert Bals Fund i Eurimages.

Distributer filma u kinima u Bosni i Hercegovini je Obala Art Centar iz Sarajeva.

Film je u svim kinima u BiH od 26. oktobra, ulaznice u prodaji.

Nakon prva dva vinilna izdanja Dubioza Kolektiv nastavlja obilježavati 20 godina rada novim pločama! Od danas će se prodaji, u izdanju Menarta, naći dva izuzetna albuma, ključni momenti diskografije najvećeg benda našeg podneblja – „Apsurdistan“ i „Wild Wild East“. U sljedećim mjesecima stižu i ostali albumi u rođendanskoj vinilnoj kolekciji.

Dubioza Kolektiv – „Kažu“

Na svoju desetu godišnjicu album „Apsurdistan“ dobio je i svoje vinilno izdanje. „10 godina nakon objavljivanja Apsurdistana, Ronaldo još uvijek ne igra za BiH, nismo našli bušotinu nafte u bašti, ni Sejdić, ni Finci nisu konstitutivni, a ni Šveđani ne čekaju u redu za vize ispred naše ambasade… Valjda u narednih 10 bar nešto ostvari. Jest’ da će Ronaldo tad’ već biti u penziji…“ – optimistična je Dubioza povodom novog izlaska albuma.

„Najbalkanskiji pregled balkanske propasti“, kako ga je nazvao jedan medij, postao je i najpoznatiji i najuspješniji Dubiozin regionalni album na krilima doslovce kompletnog materijala. Prava je rijetkost da jedno izdanje predstavi toliko jakih singlova i pjesama i zauzme toliko prostora u koncertnim set listama. „Tranzicija“, „Prvi maj“, „Kažu“, „Volio BiH“, „Krivo je more“, „Brijuni“, „99%“, te naklon KUD Idijotima u sjajnoj „Sjećam se“ složeni su u jedan od najvećih dugosvirajućih materijala ovih prostora, album koji će (vjerojatno) i za stotinu godina biti aktualan.

Dubioza Kolektiv – „U.S.A.“

„Wild Wild East“ originalno je objavljen 2011. godine za američku diskografsku kuću Koolarrow Records iza koje stoji Bill Gould iz Faith No Morea, i bio je prvo Dubiozino internacionalno izdanje. Autentičan, satiričan i političan WWE iznenadio je strane medije koji su se po prvi put susreli s Dubiozinim miksom žanrova i atomskom energijom. Svemu je pomogao i jedan od najvećih hitova njihove karijere – fantastična „U.S.A.“ koja je samo na Spotifyju preslušana više od 6 milijuna puta, a korištena je i u najavi posljednje sezone serijala „What We Do In The Shadows“, kao i „Euro Song“, javna skrivena želja benda predstavlja BiH na ovom prestižnom natjecanju. „Davne 2011. godine napisali smo pjesmu Euro Song na albumu WWE. Od tada traje nas nedosanjani san o nastupu na Evroviziji. Kako sad stvari stoje, prije ce Dubioza Kolektiv nastupiti na Eurosongu, nego BiH reprezentacija na Euru 2024.“

„Wild Wild East“ i „Apsurdistan“ dostupni su od danas na Menartovom web shopu. Sljedeća Dubiozina izdanja stižu u nadolazećim mjesecima!

Fondacija INFOHOUSE Sarajevo i Fondacija Lara Bijeljina  su  odabrale osam kompanija iz cijele Bosne i Hercegovine koje će unaprijediti rodnu ravnopravnost u svom radu. Iako je projektom bilo planirano pet,  odabrano je njih osam. 

Odabrani su Sport Vision, Međunarodni aerodrom Sarajevo, GS Tvornica mašina Travnik, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, Srednjoškolski centar Hadžići, Telemach, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta i Vodovod i kanalizacija Bijeljina.

Na press konferenciji su govirile  koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri Privrednoj komori FBiH Anela  Karahasan, direktorica FONDACIJE Infohouse Sarajevo koja je  nositeljica Projekta Dženanu Alađuz, predstavnica Fondacije Lara iz Bijeljine koja je partnesrska organizacija na Projektu  Ljilja Lukić, predstavnica Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo  Edita Sulejmanović i predstavnica kompanije  Sport Vision Enisa Kešo,

Karahasan je istakla da Privredna komora FBiH i sama mnogo radi na uspostavi potpune rodne ravnopravnosti.

Drago nam je da budemo pionir  u ovoj oblasti i da možemo pomoći poslovnoj zajednici da svoje poslovanje unaprijedi u tom pravcu, rekla je Karahasan.

Sulejmanović je pojasnila da  Međunarodni aerodrome Sarajevo  od 2021. godine u saradnji sa Gender centrum Vlade Federacije BiH radi na gradnji rodne ravnopravnosti i da im je učešće u ovom projektu logičan nastavak aktivnosti, odnosno mogućnost za nadogradnju.   

Mi smo u priču rodne ravnopravnosti ušli odgovorno i opredijeljeno, što smo artikulirali i kroz našu Politiku, te nam je ovaj projekat došao u pravo vrijeme. S obzirom da smo preduzeće sa specifičnom djelatnosti i vezani za komitente koji većinom dolaze iz zemalja EU to nam je usklađivanje poslovanja sa EU direktivama jako bitno. Na dobro postavljene temelje sada idemo dalje graditi i unapređivati rodnu ravnopravnost na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, rekla je  Sulejmanović.

Kešo je podsjetila da većinu njihovih zaposlenika čine žene.

Naša kompanija svima ženama garantuje minimalan nivozaštite propisan zakonom, ali i mnogo više od toga, a posebno težimo tome da stvorimo  poslovno okruženje u kom nema mjesta diskriminaciji, rekla je Kešo.

U odabranim preduzećima,  koja zapošljavaju po više od 50 osoba, vršiće se dubinska analiza internih akata i procedura s aspekta poštovanja ljudskih prava te identifikovanje i procjena stvarnih ili potencijalnih štetnih uticaja na ljudska prava koje preduzeća mogu sama prouzročiti ili unaprijediti kroz svoje djelovanje ili koji mogu direktno biti povezani sa poslovanjem preduzeća ili poslovnim procesima. Nakon toga, planirana je obuka za izgradnju kapaciteta. Poslije procjene potreba i izgradnje kapaciteta, preduzeća koja su učestvovala u projektu dobiće priliku da razviju integrativne i transformativne politike, protokole i druge  mehanizme za rješavanje štetnih uticaja na ljudska prava u procesu rada. To će biti jako korisno za njihov bolji poslovni imidž i buduće nastupe na tržištu Evropske unije.

Projekat “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada” implementira Fondacija INFOHOUSE sa partnerskom organizacijom Fondacijom LARA iz Bijeljine, a uz podršku Evropske unije. Opšti cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija. Ugovori s ovim kompanijama biće potpisani sredinom oktobra u Sarajevu o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.

U EU Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu navodi se, između ostalog, da zakoni o radu, koji su na snazi na nivou entiteta i u Brčko distriktu, i koji se primjenjuju na sve zaposlene, osim na državne službenike, garantuju minimalan nivo zaštite prava zaposlenih, i naglašava da, kako bi se u potpunosti ispunili standardi EU, pravni okvir zahtijeva daljnje poboljšanje, posebno u pogledu zaštite radnika_ica od diskriminacije. Pored toga, navodi se da se Zakoni o radu ne provode na odgovarajući način, posebno kada je riječ o socijalnom dijalogu, zaštiti radnika_ice i inspekciji rada.