Autor: urednik

U galeriji Collegium artisticum u utorak, 11.06.2024., 19:00 – 20:30 najavljen je performans umjetnika pod nazivom Igraj! Igraj!

Igraj! Igraj! je igra improvizacije. Izvođači će se suočiti sa izazovom improvizacije sa nizom pravila, glumačkih instrumenata i apstraktnih ideja postavljenih da pomognu izvođačima. Spontana dinamika između izvođača ima potencijal da stvori različite slojeve energije i pozorišnih žanrova, kao i potencijal da zabavi publiku na nekonvencionalne i neočekivane načine.

Stanica 3 je novi umjetnički prostor u Sarajevu, čiji su osnivači Thomas Steayert i Benjamin Bajramović. Cilj je razviti otvoren i mješoviti radni prostor za domaće i strane umjetnike koji bi koristeći prostor Stanice 3 razvijali svoju umjetničku praksu. Stanica 3 ima za cilj da stvori inspirativan, razigran prostor, sa nizom programa iz umetničkog i kulturnog obrazovanja. Šta nedostaje Sarajevu? Kako stanica 3 može doprinijeti kulturnom pejzažu Bosne i Hercegovine? Kako biti tolerantna, inkluzivna i napredna platforma? Zajedno sa umjetnicima i publikom, Stanica 3 će pružiti prostor za konstruktivan dijalog i umjetnička događanja, kako bi se konačno odgovorilo na postavljena pitanja.

Koncert Hora Muzičke akademije UNSA (11.06. u 19:30, crkva sv. Ante na Bistriku)

Program Majskih muzičkih svečanosti redovno predstavlja umjetnički rad nastavnika, saradnika i akademskih ansambala, pa i ove godine donosi koncert Hora Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu (MAS UNSA) koji će nastupiti pod dirigentskom palicom Emanuela Josića, stručnog saradnika na Odsjeku za dirigovanje MAS, u utorak, 11. maja 2024. godine, u 19:30 sati.

Iako je održavanje koncerta inicijalno planirano u Domu Oružanih snaga BiH, obavještavamo publiku da će ovaj događaj biti upriličen u crkvi sv. Ante na Bistriku iz tehničkih razloga.

Uz Hor MAS će ovom prilikom nastupiti i solisti Jovana Pavlović (sopran), Hanadi Karić (mezzosopran), Diana Grubišić Ćiković (harfa), Emili Mišić (marimba) i Iva Lazić (klavir).

Na programu, koji je pripreman pod mentorstvom predmetne profesorice red. prof. art. Jasenke Ostojić, naći će se djela B. Brittena. R.Glièrea, M.Tourniera, J. S. Bacha, S. Barbera, D. Eldera, R. E. Kreutza i B. Papandopula.

Ulaz je slobodan.

Više o programu 17. Majskih muzičkih svečanosti: https://mas.unsa.ba/vijesti/program-17-majskih-muzi%C4%8Dkih-sve%C4%8Danosti-1105-13062024

Promocija knjige “Dodir časne sestre” Gojka Berića će se održati u srijedu, 12. juna, s početkom u 19:00 sati u Centru za kulturu Mostar. O knjizi će pored autora govoriti i Damir Uzunović i Boro Kontić.

“Berić Gojko kakvog do sada niste čitali. U prvom licu, ogoljen do daske, senzulan i čulan. Čega se god dotakao, napravio je savršen portret – grada, kafana, ljudi. Krug njegovog neodoljivog pripovijedanja započinje odlaskom iz rodnog kraja, nastavlja dramatičnim odrastanjem u Mostaru, a zatvara se na poznatom dubrovačkom trgu i pričom „Čekajući ‘četvorku'“, koja tu stoji umjesto epiloga. Osobena literatura, umiješana od vlastitog života, kratkih priča, dokumenata, slika, kronika i neočekivanih događaja, jedan potpuno berićevski način pisanja čije će oponašanje svakome ko to pokuša biti uzaludno. Za tako nešto potrebno je bilo živjeti jedan tako neponovljiv život.”

Damir Uzunović

“Gojko Berić je napisao knjigu o životu u dva jugoslavenska grada. Knjiga koja može biti memoar, ali i roman, protkana je tjelesnošću, felinijevskim odrastanjem u siromaštvu nakon Drugog svjetskog rata, smrću rodbine i dragih ljudi; množinom malih i velikih tema. Tu je uspon i (ras)pad Jugoslavije, nestanak starog društva koje će naslijediti ovo današnje “novo”. Majstorska je to freska živih boja, knjiga pisana jasnim rečenicama, sa dosta lirskog u sebi. Dodir časne sestre kao i svaka prava literatura može dati utjehu; oživljava nestale svjetove i nudi čitatelju_ici vitalizam kakav se rijetko sreće.”

Faruk Šehić

“… Gojko Berić u stvari ispisuje hroniku duše, svojih junaka ili svoje vlastite, koja do kraja romana (do kraja života!) ostaje zarobljena na ivici bodeža, na rubu izbora i nemogućnosti izbora, po kojem je u svom životu išao njegov glavni lik, ili autor sam. Ovo je knjiga o svijetu u nestajanju, možda čak i nestalom, u kojem se javlja „nježna žestina“ mjesta u kojima boravi, „knjigovodstvo naših starih dana“ i „život koji je pretvoren u prašinu“. Gruba i nježna priča o zemlji i vremenu koje je ostalo samo kao prosinački zrak sunca…”

Ferida Duraković