Odmori u BiH – Međugorje, Ljubuški, Grude, Široki Brijeg

Sa namjerom da se što bolje prezentira ponuda turističkih odredišta u Bosni i Hercegovini, inicijativa „Odmori u BiH“, uz podršku Evropske unije u BiH, organizirala je putovanje za grupu bh. medija u zapadnu Hercegovinu – u Međugorje, Ljubuški, Grude i Široki Brijeg.

Prvo odredište bilo je Međugorje, mjesto između dvije gore, dva brda – Križevca i Brda Ukazanja (Podbrda). Do ove godine Međugorje je godišnje posjećivalo više od milion turista. Većina ih je dolazila zbog fenomena Gospina ukazanja, oni drugi iz znatiželje. Ljubazni vodič kroz Međugorje, Miljenko – Miki Musa kaže da je svima zajedničko jedno – dolaze u potrazi za duhovnim mirom koje pruža ovo mjesto.

U blizini Međugorja nalazi se Etno selo Herceg, izgrađeno po uzoru na tradicionalna hercegovačka sela od kamena. Nudi smještaj, restoran sa ukusnom hranom, sale za konferencije i vjenčanja, amfiteatar, prodavnice autohtonih proizvoda, muzej sa postavkom predmeta koji su se u Hercegovini tradicionalno koristili u svakodnevnom životu… Tu su i kenjci, vinograd i mali maslinik, jezerca, rječice i slapovi – prava Hercegovina u malom.

Na putu do Ljubuškog novinarska ekspedicija osjetila je i ljepotu mirisa Hercegovine. Na plantažama firme Roing, najvećim te vrste u našoj zemlji, uzgaja se aromatično i ljekovito bilje od autentičnih sorti, kao što su smilje, ružmarin, lavanda, kadulja… od kojih se dobijaju eterična ulja, koja se najviše koriste u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Slijedila je posjeta najvećem masliniku u BiH, koji se prostire na oko 40 hektara površine. Uz impresivan zasad maslina, u vlasništvu obitelji Mikulić je i savremena uljara, a njihova maslinova ulja su za svoju kvalitetu osvojila brojna priznanja. Berba maslina kreće polovinom oktobra, pa je upravo ovo idealno vrijeme za aktivan odmor u maslinicima u Hercegovini.

U ambijentu prekrasnog parka prirode Koćuša, kojeg krasi jedan od najljepših vodopada u ovom dijelu naše zemlje, predstavnike medija dočekao je Vedran Markotić, vršitelj dužnost gradonačelnika Ljubuškog. Donedavno je bio angažovan na mjestu direktora JP Parkovi Ljubuški i jedan je od najzaslužnijih za razvoj turističkih potencijala Ljubuškog.

Među adutima turističke ponude Ljubuškog je i odlični hotel Bigeste, koji se nalazi u centru grada. Svojim gostima nudi 28 soba i apartmana, salu za vjenčanja i konferencijski prostor za oko 500 gostiju, dva restorana, gradsku kafanu sa prekrasnom terasom… Hotelom rukovodi Stjepan Primorac, veteran turizma u BiH i predsjednik Turističkog klastera Hercegovina, koji je dao veliki doprinos u pozicioniranju ovog dijela Hercegovine na turističku mapu svijeta.

Boravak u Hercegovini ne bi bio potpun bez užitka u tradicionalnim hercegovačkim vinskim sortama – blatini i žilavki, pa je prvi dan putovanja zaključen posjetom impresivnim Podrumima Andrija, jednoj od najvećih vinarija u BiH, koja svoje proizvode distribuira u većinu evropskih zemalja, ali i Sjedinjene Američke Države i Kinu.

Drugi dan obilaska zapadne Hercegovine započeo je posjetom spektakularnom vodopadu Kravica, gdje posjetitelje iz čitavog svijeta fascinira prizor kristalno čiste vode koja pada niz stijenje prekriveno mahovinom. Istinska je to oaza u hercegovačkom kamenu, mjesto odmora za oči i dušu.

U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog djeluje najstariji muzej u BiH. Muzej Humac osnovan je još 1884. godine, a u njemu su izloženi arheološki predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine. Najpoznatiji eksponat je čuvena Humačka ploča, za koju se smatra da je nastala između 10. i 12. vijeka i najstariji je pisani trag na jeziku naroda ovih prostora.

Putovanje je nastavljeno prema Općini Grude, koja je sredinom ove godine, potpomognuta sredstvima iz fondova prekogranične saradnje Evropske unije, dobila novu, prvorazrednu atrakciju – Avanturistički park Peć Mlini. U Parku se uređenim šetnicama i obnovljenim mostovima može šetati sve do izvora Tihaljine, rijeke sa devet imena, od koje je najpoznatije – Trebižat. Iznad vrela Tihaljine je Ravlića pećina, koja je, također, uređena i osvijetljena i u kojoj je postavljeno sportsko penjalište. Duž Cvitanjskih stina izgrađena je Via Ferrata dugačka 300 metara, a najveća atrakcija Parka je zipline sa dvije sajle, čija je ukupna dužina jedan kilometar.

Naredno odredište medijskog putovanja bio je Široki Brijeg, gdje je organizirana posjeta franjevačkom samostanu, koji je centar duhovnog i kulturnog života tog kraja i čija galerija skrbi za zavidnu kolekciju umjetničkih djela. U prekrasnom restoranu Vrelo Borak, na izvorištu rijeke Lištice pokraj Širokog Brijega novinari su se susreli sa Ivanom Juriljem, direktorom ureda za Evropske integracije Zapadnohercegovačkog kantona / županije. On je predstavnike medija upoznao sa realiziranim i projektima koji su u toku. Posebno je istakao „Cycling Rural“, na kojem se uz podršku Evropske unije trenutno radi, a koji će rezultirati uspostavom nekoliko zanimljivih biciklističkih ruta kroz zapadnu Hercegovinu.

Nakon ove kratke turneje po zapadnoj Hercegovini utisak je kako ovaj kraj obiluje brojnim prirodnim bogatstvima, kulturom, historijom i duhovnošću, da svojim posjetiteljima nudi fantastičnu enološku i gastronomsku ponudu, da su tamošnji ljudi odlični domaćini… Hercegovina je, zaista, mjesto gdje čovjek može zadovoljiti sva svoja čula i čiju ponudu vrijedi istražiti.

Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Fakat mladi odlaze izlaze: Omladinske politike moraju biti prioritet političkih programa

Iako o tome ne postoje jasni statistički podaci, svjedoci smo negativnog trenda odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine. Ukoliko pratimo pokazatelje o broju mladih sa pravom glasa, njihov broj se konstantno smanjuje, od 673.400 mladih u 2012. godini, do 579.614 mladih na centralnom biračkom spisku u 2018. godini.

Vijeće mladih FBiH, Omladinski savjet RS i Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta BiH kroz kampanju pod nazivom “Fakat mladi odlaze izlaze” ukazuju na trendove koji postoje, ali i podržavaju politički angažman mladih u BiH, s ciljem vraćanja tema koje su važne za mlade na lokalnom nivou, u politički diskurs.

Podsjećaju da bi učešće mladih u aktivnostima od javnog značaja trebalo biti omogućeno svakom mladom čovjeku u BiH. Aktivnost mladih, naročito u politici, mora biti podržana i institucionalno regulisana. Budući da je 2020. izborna godina, mladima je potrebno osigurati mogućnost da sudjeluju u kreiranju sektorskih politika koje imaju omladinsku dimenziju. Uključivanje mladih u te procese moralo bi biti na vrhu agende političkih lidera, a sve kako bi se uspješno riješili problemi koji se tiču mladih.

“Kroz svoj rad krovna tijela za mlade aktivno djeluju u pravcu informisanja mladih o njihovim pravima koja proističu kao zakonska obaveza institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a ta prava su upravo vezana za ono što je obaveza lokalnih vlasti” – pojasnio je Harun Šabanović, predsjednik Vijeća/Savjeta mladih BD BiH.

Mladi žele i spremni su pomoći u rješavanju svih problema koji se tiču ove populacije, što prema podacima Centralne izborne komisije potvrđuje i procenat od 49% izlaznosti mladih na posljednjim izborima.

“Mi vjerujemo da će mladi ljudi kao i do sada izaći na izbore i glasati. Iz tog razloga smatramo da budući mladi politički lideri moraju razumjeti potrebe mladih, ali i direktno raditi na ispunjavanju zakonskih obaveza kako bi život mladih ljudi u lokalnim zajednicama poboljšali.“ – dodala je Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih FBiH.

Krovna tijela za mlade podstiču mlade da nastave biti aktivni sudionici društvenog i političkog života BiH, a političkim strankama naglašavaju da samo uz uključivanje mladih u političke programe, mogu kreirati, razvijati i implementirati uspješne omladinske politike na lokalnom nivou. U krovnim tijelima vjeruju da promjene dolaze sa lokala, nastoje da mladim ljudima predstave sve načine uključivanja u procese odlučivanja, ali ih i pozivaju da budu partneri u kreiranju boljih uslova za život, rast i razvoj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.

Vijeće mladih FBiH, Omladinski savjet RS, Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta

Sarajevski alternativni/indie rock bend objavio je spot za pjesmu “Sayonara”

Sayonara je ljubavna pjesma sa malo drugačijim zvukom. Ljubav je tema koja se provlači kroz sve mlade osobe na različite načine i to je inspirisalo bend da napišu pjesmu sa kojom se ljudi mogu poistovjetiti. Zbog toga što je bendov prvi video, tema je bila kako zapravo za jedan mladi samostalni bend izgleda snimanje spota i odlučili su nas povesti sa njima. Pjesma i video su nastali u njihovoj produkciji i uživaju i teže ka samostalnom radu i snimanju pjesama i video spotova.

Zvuk je snimao bend SindromZ a na mixanju i masterovanju radili smo sa Zlatanom Hulićem (Dekster)

Spot je snimao Deni Arslanagić a režirali smo ga zajedno sa njim.

Na Grani Zelenoj – Aplikacija “Šetaj Slobodno”

Fondacija Heinrich Boll Stiftung u suradnji s regionalnim partnerskim organizacijama kreirala je originalnu aplikaciju #walkfreely u namjeri da omoguće žrtvama sigurnije prijavljivanje nasilja koje doživljavaju ili mu svjedoče te alarmiranje u okruženje u kojem se nasilje češće dešava.

“Pun mjesec” bh. reditelja Nermina Hamzagića nominiran je za nagradu Evropske filmske akademije

Igrani film “Pun mjesec” bh. reditelja Nermina Hamzagića nominiran je za nagradu Evropske filmske akademije u kategoriji “European Discovery 2020 – Prix Fipresci”.

“European Discovery 2020 – Prix Fipresci” dodjeljuje se od 1988. godine. U narednim mjesecima 3.800 članova Evropske filmske akademije imat će priliku glasati za nominirane filmove, a ovogodišnja 33. po redu dodjela nagrada održat će se u decembru u Rejikaviku.

Od bosanskohercegovačkih autora, do sada, u kategoriji “European Discovery 2020 – Prix Fipresci” bili su nominirani Kuduz Ademira Kenovića 1989., Gori Vatra Pjera Žalice 2003. te Snijeg Aide Begić 2008.

“Pun mjesec” nastao je u koprodukciji producentske kuće SCCA/pro.ba i Radio-televizije Bosne i Hercegovine. Svoju svjetsku premijeru imao je na filmskom festivalu u Cottbusu, gdje je nagrađen ekumenskom nagradom, a glavni glumac Alban Ukaj nagradom za najboljeg glumaca festivala.

Uloge u filmu Pun mjesec ostvarili su Alban Ukaj, Mediha Musliović, Izudin Bajrović, Jasna Diklić, Muhamed Hadžović, Boris Ler, Ermin Sijamija, Mirela Lambić, Alena Džebo, Sanja Burić, Edina Avdagić, Faketa Salihbegović, Mugdim Avdagić, kao i mladi glumci Lidija Kordić, Admir Šehović, Kemal Rizvanović, Irfan Ribić, Lazar Dragojević, Dražen Pavlović, Martina Mandek i Ahmed Nuhić.

Direktor fotografije je Amel Đikoli, montažer Redžinald Šimek, dizajner zvuka Igor Čamo, kompozitor Enes Zlatar, kostimografkinja Irma Saje, scenografkinja Vanja Nogo, kasting direktorica Timka Grahić, a producenti su Amra Bakšić Čamo i Adis Đapo.

Nova pjesma i spot zeničkog benda Bruhuuhu – “Music”

Kao I za sve prethodne I za ovu pjesmu audio produkcija je realizovana u studiYo Active zeničkog RadiYo Active-a. Ekranizacija spota, odnosno snimanje, montaža I postprodukcija je rađena u periodu juli – august, a kompletnu video produkciju je uradio Duško Kostić, koji inače obnaša funkciju bubnjara u bendu. Režiju spota potpisuju Ernad Bihorac, Duško Kostić & Adis Mehanović.

Glavnu ulogu u spotu tumači poznati glumac Adis Mehanović koji je inače član ansambla Bosanskog narodnog Pozorišta Zenica. Adis je na svoj prepoznatljiv I originalan način odigrao ulogu, što dodatno daje jačinu I samoj pjesmi.

Spotu su izuzev Adisa I članova benda, svoj glumački doprinos dali i Lidija Solo, Ajna Nikontović, Anđela Akrapović, Dario Kustura, Imran Maglajlić, Berina Lušija, Ivona Kukić, Asmir Mahalbašić, Adem Zečak, Dženan Pjanić, Aldin Šehić I Kenan Beganović .

Bruhuuhu su: Ernad Bihorac, Solo Semir, Duško Kostić, Nermin Bihorac, Boris Marković

Bruhuuhu je bend koji je nastao 2018. godine kao rezultat dugogodišnje komunikacije i zajedničkog muziciranja njegovih članova. Shodno utjecajima različitih žanrova muzike, koje članovi grupe konzurmiraju, izričaj Bruhauuhu uveliko ima doticaja sa rockom, industrijalom, electrom i drugim srodnim žanrovima.

Izložba (iz) van ormara – kolekcija priča o iskustvima autovanja LGBTI osoba

U nedjelju 11. oktobra u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, bit će otvorena izložba ”(iz) van ormara”, kojom će biti predstavljena kolekcija priča o iskustvima autovanja LGBTI osoba iz BiH, te predmeti koje one vežu za ovaj čin. Izložbu, koja će biti otvorena do subote, 17. oktobra, organizuje Sarajevski otvoreni centar (SOC), nezavisna organizacija koja zagovara potpuno poštivanje ljudskih prava i društvenu inkluziju lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans i interspolnih (LGBTI) osoba i žena, a ovaj datum je odabran kako bi se obilježio Coming Out Day ili dan ‘’izlaska iz ormara’’.

 ”Inspiraciju za izložbu pronašli_e smo u našim životima, iskustvima i identitetima koji se ne uklapaju u očekivanja društva u kojem živimo, te na ovaj dan koji želimo pružiti podršku svim lezbejkama, gejevima, biseksualnim, trans, interspolnim i queer osobama u procesu izlaska iz ormara”, rekli su iz Sarajevskog otvorenog centra.

 Coming Out ili izlazak iz ormara, proces je otkrivanja rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije sebi i okolini, koji je najčešće praćen osjećajem sreće i slobode, ali u nekim slučajevima i osjećajem tuge, uzrokovanog osuđivanjem i neprihvatanjem.

 Za LGBTI osobe autovanje nije jednostavno i ne završava se nikada. U društvu nesvjesnom postojanja LGBTI osoba, one se moraju iznova autovati prilikom svakog novog poznastva, promjene okoline, itd. Svako autovanje je emotivno iskustvo, koje podrazumijeva mnogo energije, snage i rizika da će se odnos sa ljudima koje volite prekinuti, ili da će vaš život, sigurnost ili najbliže osobe biti ugroženi/e, i zbog toga, svako autovanje nosi svoju priču koja ostaje u sjećanju LGBTI osoba.

 Na izložbi (iz) van ormara imat ćete priliku pročitati priče LGBTI osoba i vidjeti njihove predmete koji će ih zauvijek podsjećati na njihovo autovanje mami, tati, prijateljici, kolegi sposla ili nekoj drugoj njima bitnoj osobi.

 Izložbu će biti otvorena u nedjelju 11. oktobra u 13 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a moći ćete je pogledati svaki dan do subote 17. oktobra od 9 do 19 sati.

 Uslijed trenutne pandemije Covid-19, te uz poštivanje svih epidemioloških mjera, broj posjetitelja_ki na otvaranju izložbe bit će ograničen. Zbog toga se svi zainteresovani mole da svoje prisustvo najave popunjavanjem obrasca: https://bit.ly/3d34dhC

Škole za 21. vijek: Završeno četvrto Takmičenje iz programiranja na micro:bit uređajima

Na četvrtom po redu Takmičenju iz programiranja na micro:bit uređajima pobjedu je odnio tim OŠ „Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak“ iz Srnice Donje. Takmičenje je  organizovano u sklopu programa „Škole za 21. vijek“ koji u Bosni i Hercegovini implementira British Council u saradnji sa Ministarstvima obrazovanja, a program finansira Vlada Velike Britanije. Takmičenje se održalo u online formatu kako bi se zaštitili svi učesnici u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom.

Pobjednički projekat zove se „Pametni solarni paneli, a napravili su ga učenici Dino Zukić i Kenan Avdić, pod mentorstvom nastavnika Miralema Bajrića. Cilj projekta je energetska efikasnost, očuvanje okoliša kao i osvetljenje okoliša kroz solarnu energiju. Osnovna škola „Mejdan“ iz Tuzle osvojila je drugo mjesto dok je osnovna škola „Sjenjak“, takođe iz Tuzle, osvojila treće mjesto.

U posljednjem krugu selekcije našlo se 10 osnovnih škola iz Tuzlanskog kantona i Republike Srpske. Učenici i njihovi mentori, bili su pozvani da naprave projekat kojim bi rješili neki od problema koje su uočili u svom okruženju i da ga u digitalnom formatu pošalju kako bi mogli biti ocijenjeni. Kako bi se sačinio uspješan takmičarski projekat potrebno je bilo upotrijebiti ne samo vještine programiranja, već i vještine rješavanja problema i kritičkog razmišljanja. Također, učenici su slali video prezentaciju svojih projekata, te su se mogle sagledati i njihove prezentacijske vještine.

Ambasador Velike Britanije Matt Field čestitao je svim učesnicima i istakao da su u svojim projektima uparili maštu sa znanjem i digitalnim vještinama, upotrijebili nove vještine da pretvore svoje ideje u nešto novo i fascinantno, istovremeno nudeći rješenje na neki od problema iz svog okruženja. Ambasador Field je dodao: „Nije toliko važno šta će biti vaše buduće zanimanje, mogli biste postati IT stručnjak, ali takođe biste mogli biti osoba koja radi u poljoprivrednoj ili kreativnoj industriji, ali zasigurno ćete moći da koristite vještine koje stičete kroz naš program. Uvijek će svijetu biti potrebni ljudi koji znaju da riješe probleme i koji kritički razmišljaju.“

Sve učesnike takmičenja pozdravila je i Natalija Trivić, ministrica prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske. Ona je istakla da je iskreno raduje da su učenici pokazali visok nivo spremnosti da stečene nove vještine i znanja iskažu kroz inovativne ideje i njihove radove. Također, podvukla je da se rezultati programa „Škole za 21. vijek“ već vide jer su prošlogodišnji pobjednici regionalnog takmičenja upravo iz Bosne i Hercegovine, tačnije iz Ugljevika.

O programu Škole za 21. vijek

Škole za 21. vijek je ambiciozni trogodišnji obrazovni program vrijedan 10 miliona funti koji je osmislila i sprovodi organizacija British Council na teritoriji Zapadnog Balkana, a finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Cilj ovog programa, koji se realizuje u partnerstvu s nadležnim obrazovnim institucijama zemalja učesnica, je da milion učenika uzrasta 10-15 godina stekne vještine kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Pored toga, djeca će usvojiti i praktične vještine programiranja i imati priliku za usavršavanje svojih veština kroz programiranje fizičkih uređaja (eng. physical computing).

 

 

Nagrada „HUGO KLAJN“ za rediteljsko životno dijelo

Festivali „Sterijino pozorje“ Novi Sad; „Međunarodni teatarski festival MES“ Sarajevo; „Borštnikovo srečanje“ Maribor; „Grad teatar“ Budva i „Sarajevofest – umjetnost i politika“ Sarajevo ustanovili su Nagradu „Hugo Klajn“ za rediteljsko životno djelo. Hugo Klajn je bio multitalentovan i veoma uspješan reditelj, profesor i psihoanalitičar. Kao doktor i učenik Sigmunda Frojda, dao je veliki doprinos razvoju psihoterapije u tadašnjoj Jugoslaviji. Bio je stalni reditelj Narodnog pozorišta u Beogradu i profesor režije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Pisac je je temeljne knjige rediteljske umjetnosti „Osnovni problemi režije.“

Žiri u sastavu:

Miroslav Radonjić, direktor festivala „Sterijino pozorje“ Novi Sad

Aleš Novak, direktor festivala „Borštnikovo srečanje“ Maribor

Dino Mustafić, umjetnički direktor Međunarodnog teatarskog festivala MES Sarajevo

Milena Lubarda Marojević, direktorica festivala „Grad teatar“ Budva

Haris Pašović, direktor festivala „Sarajevofest – umjetnost i politika“ Sarajevo

donio je jednoglasnu odluku da Nagradu „Hugo Klajn“ za rediteljsko životno djelo dodijeli Bori Draškoviću.

Boro Drašković je diplomirao režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi prof. Huga Klajna. Od 1959. režira u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a 1965. godine postaje stalni reditelj Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu. U  Sarajevu i Beogradu režira niz predstava, među kojima su i „Ćelava pjevačica“ od Joneska i „Prljave ruke“ od Sartra. Drašković se vinuo u vrh režije u Jugoslaviji u to vrijeme. 1969. njegova predstava „Kad su cvetale tikve“ od Dragoslava Mihajlovića, bila je vrh progresivnog teatra i rediteljski tour de force. Na zahtjev predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita i beogradskog Gradskog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, uprava i glumci Jugoslovenskog dramskog pozorišta su skinuli tu predstavu s repertoara iz političkih razloga. Zbog te zabrane, Boro Drašković je odlučio da ne radi u pozorištu. Snimao je igrane i dokumentarne filmove i televizijske drame („Horoskop“; „Usijanje“; „Život je lep“; „Ubijanje kitova“; „Zapisi iz Kine“; „Kuhinja“ i mnoge druge); i pisao knjige o režiji („Promena“; „Lavirint“; „Paradoks o reditelju“ i mnoge druge).   1976. je bio suosnivač Katedre za Režiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, gdje predaje do danas. Predavao je i na mnogim univerzitetima od Sarajeva do SAD-a, Indije, Kuvajta, Norveške…

Na početku ovog milenijuma, Boro Drašković se vraća u pozorište predstavom „Antigona u Njujorku“ Janoša Glovackog, na festivalu „Grad teatar“ u Budvi. Režira također u pozorištima u Beogradu, Novom Sadu i Skopju.

Za svoj rad, Drašković je dobio veliki broj nagrada.

Boro Drašković je dao nemjerljivo veliki doprinos evropskoj režiji. Kroz svoj umjetnički i pedagoški rad i kroz svoje pisanje, Drašković je značajno unaprijedio, modernizovao i inspirisao režiju  u 20. i 21. stoljeću. Nagrada „Hugo Klajn“ je priznanje koje odražava zahvalnost i divljenje mnogih umjetnika, direktora pozorišta i festivala, filmskih producenata i brojnih gledalaca za dugogodišnji briljantni rediteljski rad Bore Draškovića.

 

Nagrada za film “Ljetna Lektira” na 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske

Na završenoj državnoj 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske, koja se ove godine s bazom na Malom Lošinju održala uglavnom u on line formi, prošlogodišnji film radionice igranog filma pod mentorstvom Zoke Ćatića i Mirze Ajnadžića osvojio je prvo mjesto u kategoriji igranog filma.

Nagrade na Reviji dodijelio je stručni ocjenjivački sud: redateljica Čejen Černić Čanak, animatorica Petra Zlonoga te novinarka i savjetnica u uredu pravobraniteljice za djecu Maja Flego a za nagrađeni film je rekao:

  1. LJETNA LEKTIRA, Škola filma Šipan, Šipan

Odličan timski rad u kojem je vidljivo promišljanje o svakom segmentu filma; priči, scenografiji,

kostimografiji, mizanscenu, kadriranju… Dobro planiranje i probe urodile su istovremenoj

spontanosti i preciznost glumačkih izvedbi mladih glumaca, koje najviše dolaze do izražaja u dugim

kadrovima – sekvencama.

Za program 58. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece prijavljeno je čak 245 filmova autora osnovnoškolskog uzrasta. U progam konkurencije odabrano je 86 radova u 6 kategorija od kojih je 22 animiranih, 11 dokumentarnih i 19 igranih filmova. Ostale kategorije broje 13 radioničkih, 12 filmova u slobodnom stilu te 9 TV reportaža.

Mirza Ajnadžić i Zoran Ćatić  već godinama sarađuju sa Ljetnom Školom Šipan.

Najvažnije polje kojem se posvećuje „Ljetna škola filma Šipan“ je razvijanje medijske kompetencije, tj. kompetentna primjena novih tehnologija i medija od strane djece u dobi od 9 do 14 godina. Prvenstveno se to odnosi na djecu otoka Šipana, koja zbog specifične situacije otoka nisu u mogučnosti tijekom godine pratiti kinematografska ostvarenja ili kazališne izvedbe. Najbliže kino ili kazalište je u Dubrovniku a kako do Šipana ne postoje večernje ili noćne brodske veze, mogučnost gledanja filmova ili kazališnih izvedba je praktično isključena. No isto tako u naše radionice uključena su i djeca gostiju i turista koji tih dana borave na Šipanu.

Kao udruga „Škola filma Šipan“ nastoji djeci i mladima koji pohađaju naše radionice pružiti što profesionalnije ozračje u kojem oni mogu razviti sve svoje ideje i u kojem mogu svoje zamisli dovesti do krajnjeg rezultata – gotovog filma (kratkog igranog, dokumentarnog ili animiranog), fotografske izložbe ili napisanog scenarija. Sve to uz stručne voditelje koji zadovoljavaju kriterije svoje struke, bilo da su redatelji, scenaristi, montažeri ili glumci, a istovremeno imaju određen pedagoški pristup djeci i mladima koji im omogućuje vođenje ovih zahtjevnih radionica.

LJŠFŠ se organizira već šesnaest godina za redom. LJŠFŠ traje 10 dana i odvija se svake godine u kolovozu. Djeca u dobi od 8-15 godina biraju jednu od četiri zanimljive i obrazovne radionice: školu animiranog filma, školu igranog i/ili dokumentarnog filma, školu fotografije ili filmski dječji vrtić (za najmlađe polaznike). Tijekom nastave uče i teorijska znanja, ali ipak većinu vremena provode koristeći ta znanja u praksi – osmišljavajući priče koje formatiraju u scenarij filmova i izrađujući ih uz pomoć dostupne opreme i uz nadzor i vodstvo renomiranih voditelja radionice.

Ovo je drugi put da ovaj tim osvaja nagradu u kategoriji igranog filma, nakon što su za film „Otkačeni Otok“ osvojili nagradu na Dubrovnik Film Festivalu 2017 godine.