Fondacija Heinrich Boll Stiftung u suradnji s regionalnim partnerskim organizacijama kreirala je originalnu aplikaciju #walkfreely u namjeri da omoguće žrtvama sigurnije prijavljivanje nasilja koje doživljavaju ili mu svjedoče te alarmiranje u okruženje u kojem se nasilje češće dešava.
Autor: urednik
Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
“Pun mjesec” bh. reditelja Nermina Hamzagića nominiran je za nagradu Evropske filmske akademije
Igrani film “Pun mjesec” bh. reditelja Nermina Hamzagića nominiran je za nagradu Evropske filmske akademije u kategoriji “European Discovery 2020 – Prix Fipresci”.
“European Discovery 2020 – Prix Fipresci” dodjeljuje se od 1988. godine. U narednim mjesecima 3.800 članova Evropske filmske akademije imat će priliku glasati za nominirane filmove, a ovogodišnja 33. po redu dodjela nagrada održat će se u decembru u Rejikaviku.
Od bosanskohercegovačkih autora, do sada, u kategoriji “European Discovery 2020 – Prix Fipresci” bili su nominirani Kuduz Ademira Kenovića 1989., Gori Vatra Pjera Žalice 2003. te Snijeg Aide Begić 2008.
“Pun mjesec” nastao je u koprodukciji producentske kuće SCCA/pro.ba i Radio-televizije Bosne i Hercegovine. Svoju svjetsku premijeru imao je na filmskom festivalu u Cottbusu, gdje je nagrađen ekumenskom nagradom, a glavni glumac Alban Ukaj nagradom za najboljeg glumaca festivala.
Uloge u filmu Pun mjesec ostvarili su Alban Ukaj, Mediha Musliović, Izudin Bajrović, Jasna Diklić, Muhamed Hadžović, Boris Ler, Ermin Sijamija, Mirela Lambić, Alena Džebo, Sanja Burić, Edina Avdagić, Faketa Salihbegović, Mugdim Avdagić, kao i mladi glumci Lidija Kordić, Admir Šehović, Kemal Rizvanović, Irfan Ribić, Lazar Dragojević, Dražen Pavlović, Martina Mandek i Ahmed Nuhić.
Direktor fotografije je Amel Đikoli, montažer Redžinald Šimek, dizajner zvuka Igor Čamo, kompozitor Enes Zlatar, kostimografkinja Irma Saje, scenografkinja Vanja Nogo, kasting direktorica Timka Grahić, a producenti su Amra Bakšić Čamo i Adis Đapo.
Nova pjesma i spot zeničkog benda Bruhuuhu – “Music”
Kao I za sve prethodne I za ovu pjesmu audio produkcija je realizovana u studiYo Active zeničkog RadiYo Active-a. Ekranizacija spota, odnosno snimanje, montaža I postprodukcija je rađena u periodu juli – august, a kompletnu video produkciju je uradio Duško Kostić, koji inače obnaša funkciju bubnjara u bendu. Režiju spota potpisuju Ernad Bihorac, Duško Kostić & Adis Mehanović.
Glavnu ulogu u spotu tumači poznati glumac Adis Mehanović koji je inače član ansambla Bosanskog narodnog Pozorišta Zenica. Adis je na svoj prepoznatljiv I originalan način odigrao ulogu, što dodatno daje jačinu I samoj pjesmi.
Spotu su izuzev Adisa I članova benda, svoj glumački doprinos dali i Lidija Solo, Ajna Nikontović, Anđela Akrapović, Dario Kustura, Imran Maglajlić, Berina Lušija, Ivona Kukić, Asmir Mahalbašić, Adem Zečak, Dženan Pjanić, Aldin Šehić I Kenan Beganović .
Bruhuuhu su: Ernad Bihorac, Solo Semir, Duško Kostić, Nermin Bihorac, Boris Marković
Bruhuuhu je bend koji je nastao 2018. godine kao rezultat dugogodišnje komunikacije i zajedničkog muziciranja njegovih članova. Shodno utjecajima različitih žanrova muzike, koje članovi grupe konzurmiraju, izričaj Bruhauuhu uveliko ima doticaja sa rockom, industrijalom, electrom i drugim srodnim žanrovima.
Izložba (iz) van ormara – kolekcija priča o iskustvima autovanja LGBTI osoba
U nedjelju 11. oktobra u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, bit će otvorena izložba ”(iz) van ormara”, kojom će biti predstavljena kolekcija priča o iskustvima autovanja LGBTI osoba iz BiH, te predmeti koje one vežu za ovaj čin. Izložbu, koja će biti otvorena do subote, 17. oktobra, organizuje Sarajevski otvoreni centar (SOC), nezavisna organizacija koja zagovara potpuno poštivanje ljudskih prava i društvenu inkluziju lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans i interspolnih (LGBTI) osoba i žena, a ovaj datum je odabran kako bi se obilježio Coming Out Day ili dan ‘’izlaska iz ormara’’.
”Inspiraciju za izložbu pronašli_e smo u našim životima, iskustvima i identitetima koji se ne uklapaju u očekivanja društva u kojem živimo, te na ovaj dan koji želimo pružiti podršku svim lezbejkama, gejevima, biseksualnim, trans, interspolnim i queer osobama u procesu izlaska iz ormara”, rekli su iz Sarajevskog otvorenog centra.
Coming Out ili izlazak iz ormara, proces je otkrivanja rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije sebi i okolini, koji je najčešće praćen osjećajem sreće i slobode, ali u nekim slučajevima i osjećajem tuge, uzrokovanog osuđivanjem i neprihvatanjem.
Za LGBTI osobe autovanje nije jednostavno i ne završava se nikada. U društvu nesvjesnom postojanja LGBTI osoba, one se moraju iznova autovati prilikom svakog novog poznastva, promjene okoline, itd. Svako autovanje je emotivno iskustvo, koje podrazumijeva mnogo energije, snage i rizika da će se odnos sa ljudima koje volite prekinuti, ili da će vaš život, sigurnost ili najbliže osobe biti ugroženi/e, i zbog toga, svako autovanje nosi svoju priču koja ostaje u sjećanju LGBTI osoba.
Na izložbi (iz) van ormara imat ćete priliku pročitati priče LGBTI osoba i vidjeti njihove predmete koji će ih zauvijek podsjećati na njihovo autovanje mami, tati, prijateljici, kolegi sposla ili nekoj drugoj njima bitnoj osobi.
Izložbu će biti otvorena u nedjelju 11. oktobra u 13 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a moći ćete je pogledati svaki dan do subote 17. oktobra od 9 do 19 sati.
Uslijed trenutne pandemije Covid-19, te uz poštivanje svih epidemioloških mjera, broj posjetitelja_ki na otvaranju izložbe bit će ograničen. Zbog toga se svi zainteresovani mole da svoje prisustvo najave popunjavanjem obrasca: https://bit.ly/3d34dhC
Škole za 21. vijek: Završeno četvrto Takmičenje iz programiranja na micro:bit uređajima
Na četvrtom po redu Takmičenju iz programiranja na micro:bit uređajima pobjedu je odnio tim OŠ „Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak“ iz Srnice Donje. Takmičenje je organizovano u sklopu programa „Škole za 21. vijek“ koji u Bosni i Hercegovini implementira British Council u saradnji sa Ministarstvima obrazovanja, a program finansira Vlada Velike Britanije. Takmičenje se održalo u online formatu kako bi se zaštitili svi učesnici u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom.
Pobjednički projekat zove se „Pametni solarni paneli“, a napravili su ga učenici Dino Zukić i Kenan Avdić, pod mentorstvom nastavnika Miralema Bajrića. Cilj projekta je energetska efikasnost, očuvanje okoliša kao i osvetljenje okoliša kroz solarnu energiju. Osnovna škola „Mejdan“ iz Tuzle osvojila je drugo mjesto dok je osnovna škola „Sjenjak“, takođe iz Tuzle, osvojila treće mjesto.
U posljednjem krugu selekcije našlo se 10 osnovnih škola iz Tuzlanskog kantona i Republike Srpske. Učenici i njihovi mentori, bili su pozvani da naprave projekat kojim bi rješili neki od problema koje su uočili u svom okruženju i da ga u digitalnom formatu pošalju kako bi mogli biti ocijenjeni. Kako bi se sačinio uspješan takmičarski projekat potrebno je bilo upotrijebiti ne samo vještine programiranja, već i vještine rješavanja problema i kritičkog razmišljanja. Također, učenici su slali video prezentaciju svojih projekata, te su se mogle sagledati i njihove prezentacijske vještine.
Ambasador Velike Britanije Matt Field čestitao je svim učesnicima i istakao da su u svojim projektima uparili maštu sa znanjem i digitalnim vještinama, upotrijebili nove vještine da pretvore svoje ideje u nešto novo i fascinantno, istovremeno nudeći rješenje na neki od problema iz svog okruženja. Ambasador Field je dodao: „Nije toliko važno šta će biti vaše buduće zanimanje, mogli biste postati IT stručnjak, ali takođe biste mogli biti osoba koja radi u poljoprivrednoj ili kreativnoj industriji, ali zasigurno ćete moći da koristite vještine koje stičete kroz naš program. Uvijek će svijetu biti potrebni ljudi koji znaju da riješe probleme i koji kritički razmišljaju.“
Sve učesnike takmičenja pozdravila je i Natalija Trivić, ministrica prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske. Ona je istakla da je iskreno raduje da su učenici pokazali visok nivo spremnosti da stečene nove vještine i znanja iskažu kroz inovativne ideje i njihove radove. Također, podvukla je da se rezultati programa „Škole za 21. vijek“ već vide jer su prošlogodišnji pobjednici regionalnog takmičenja upravo iz Bosne i Hercegovine, tačnije iz Ugljevika.
O programu Škole za 21. vijek
Škole za 21. vijek je ambiciozni trogodišnji obrazovni program vrijedan 10 miliona funti koji je osmislila i sprovodi organizacija British Council na teritoriji Zapadnog Balkana, a finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
Cilj ovog programa, koji se realizuje u partnerstvu s nadležnim obrazovnim institucijama zemalja učesnica, je da milion učenika uzrasta 10-15 godina stekne vještine kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Pored toga, djeca će usvojiti i praktične vještine programiranja i imati priliku za usavršavanje svojih veština kroz programiranje fizičkih uređaja (eng. physical computing).
Nagrada „HUGO KLAJN“ za rediteljsko životno dijelo
Festivali „Sterijino pozorje“ Novi Sad; „Međunarodni teatarski festival MES“ Sarajevo; „Borštnikovo srečanje“ Maribor; „Grad teatar“ Budva i „Sarajevofest – umjetnost i politika“ Sarajevo ustanovili su Nagradu „Hugo Klajn“ za rediteljsko životno djelo. Hugo Klajn je bio multitalentovan i veoma uspješan reditelj, profesor i psihoanalitičar. Kao doktor i učenik Sigmunda Frojda, dao je veliki doprinos razvoju psihoterapije u tadašnjoj Jugoslaviji. Bio je stalni reditelj Narodnog pozorišta u Beogradu i profesor režije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Pisac je je temeljne knjige rediteljske umjetnosti „Osnovni problemi režije.“
Žiri u sastavu:
Miroslav Radonjić, direktor festivala „Sterijino pozorje“ Novi Sad
Aleš Novak, direktor festivala „Borštnikovo srečanje“ Maribor
Dino Mustafić, umjetnički direktor Međunarodnog teatarskog festivala MES Sarajevo
Milena Lubarda Marojević, direktorica festivala „Grad teatar“ Budva
Haris Pašović, direktor festivala „Sarajevofest – umjetnost i politika“ Sarajevo
donio je jednoglasnu odluku da Nagradu „Hugo Klajn“ za rediteljsko životno djelo dodijeli Bori Draškoviću.
Boro Drašković je diplomirao režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi prof. Huga Klajna. Od 1959. režira u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a 1965. godine postaje stalni reditelj Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu. U Sarajevu i Beogradu režira niz predstava, među kojima su i „Ćelava pjevačica“ od Joneska i „Prljave ruke“ od Sartra. Drašković se vinuo u vrh režije u Jugoslaviji u to vrijeme. 1969. njegova predstava „Kad su cvetale tikve“ od Dragoslava Mihajlovića, bila je vrh progresivnog teatra i rediteljski tour de force. Na zahtjev predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita i beogradskog Gradskog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, uprava i glumci Jugoslovenskog dramskog pozorišta su skinuli tu predstavu s repertoara iz političkih razloga. Zbog te zabrane, Boro Drašković je odlučio da ne radi u pozorištu. Snimao je igrane i dokumentarne filmove i televizijske drame („Horoskop“; „Usijanje“; „Život je lep“; „Ubijanje kitova“; „Zapisi iz Kine“; „Kuhinja“ i mnoge druge); i pisao knjige o režiji („Promena“; „Lavirint“; „Paradoks o reditelju“ i mnoge druge). 1976. je bio suosnivač Katedre za Režiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, gdje predaje do danas. Predavao je i na mnogim univerzitetima od Sarajeva do SAD-a, Indije, Kuvajta, Norveške…
Na početku ovog milenijuma, Boro Drašković se vraća u pozorište predstavom „Antigona u Njujorku“ Janoša Glovackog, na festivalu „Grad teatar“ u Budvi. Režira također u pozorištima u Beogradu, Novom Sadu i Skopju.
Za svoj rad, Drašković je dobio veliki broj nagrada.
Boro Drašković je dao nemjerljivo veliki doprinos evropskoj režiji. Kroz svoj umjetnički i pedagoški rad i kroz svoje pisanje, Drašković je značajno unaprijedio, modernizovao i inspirisao režiju u 20. i 21. stoljeću. Nagrada „Hugo Klajn“ je priznanje koje odražava zahvalnost i divljenje mnogih umjetnika, direktora pozorišta i festivala, filmskih producenata i brojnih gledalaca za dugogodišnji briljantni rediteljski rad Bore Draškovića.
Nagrada za film “Ljetna Lektira” na 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske
Na završenoj državnoj 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske, koja se ove godine s bazom na Malom Lošinju održala uglavnom u on line formi, prošlogodišnji film radionice igranog filma pod mentorstvom Zoke Ćatića i Mirze Ajnadžića osvojio je prvo mjesto u kategoriji igranog filma.
Nagrade na Reviji dodijelio je stručni ocjenjivački sud: redateljica Čejen Černić Čanak, animatorica Petra Zlonoga te novinarka i savjetnica u uredu pravobraniteljice za djecu Maja Flego a za nagrađeni film je rekao:
- LJETNA LEKTIRA, Škola filma Šipan, Šipan
Odličan timski rad u kojem je vidljivo promišljanje o svakom segmentu filma; priči, scenografiji,
kostimografiji, mizanscenu, kadriranju… Dobro planiranje i probe urodile su istovremenoj
spontanosti i preciznost glumačkih izvedbi mladih glumaca, koje najviše dolaze do izražaja u dugim
kadrovima – sekvencama.
Za program 58. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece prijavljeno je čak 245 filmova autora osnovnoškolskog uzrasta. U progam konkurencije odabrano je 86 radova u 6 kategorija od kojih je 22 animiranih, 11 dokumentarnih i 19 igranih filmova. Ostale kategorije broje 13 radioničkih, 12 filmova u slobodnom stilu te 9 TV reportaža.
Mirza Ajnadžić i Zoran Ćatić već godinama sarađuju sa Ljetnom Školom Šipan.
Naj
važnije polje kojem se posvećuje „Ljetna škola filma Šipan“ je razvijanje medijske kompetencije, tj. kompetentna primjena novih tehnologija i medija od strane djece u dobi od 9 do 14 godina. Prvenstveno se to odnosi na djecu otoka Šipana, koja zbog specifične situacije otoka nisu u mogučnosti tijekom godine pratiti kinematografska ostvarenja ili kazališne izvedbe. Najbliže kino ili kazalište je u Dubrovniku a kako do Šipana ne postoje večernje ili noćne brodske veze, mogučnost gledanja filmova ili kazališnih izvedba je praktično isključena. No isto tako u naše radionice uključena su i djeca gostiju i turista koji tih dana borave na Šipanu.
Kao udruga „Škola filma Šipan“ nastoji djeci i mladima koji pohađaju naše radionice pružiti što profesionalnije ozračje u kojem oni mogu razviti sve svoje ideje i u kojem mogu svoje zamisli dovesti do krajnjeg rezultata – gotovog filma (kratkog igranog, dokumentarnog ili animiranog), fotografske izložbe ili napisanog scenarija. Sve to uz stručne voditelje koji zadovoljavaju kriterije svoje struke, bilo da su redatelji, scenaristi, montažeri ili glumci, a istovremeno imaju određen pedagoški pristup djeci i mladima koji im omogućuje vođenje ovih zahtjevnih radionica.
LJŠFŠ se organizira već šesnaest godina za redom. LJŠFŠ traje 10 dana i odvija se svake godine u kolovozu. Djeca u dobi od 8-15 godina biraju jednu od četiri zanimljive i obrazovne radionice: školu animiranog filma, školu igranog i/ili dokumentarnog filma, školu fotografije ili filmski dječji vrtić (za najmlađe polaznike). Tijekom nastave uče i teorijska znanja, ali ipak većinu vremena provode koristeći ta znanja u praksi – osmišljavajući priče koje formatiraju u scenarij filmova i izrađujući ih uz pomoć dostupne opreme i uz nadzor i vodstvo renomiranih voditelja radionice.
Ovo je drugi put da ovaj tim osvaja nagradu u kategoriji igranog filma, nakon što su za film „Otkačeni Otok“ osvojili nagradu na Dubrovnik Film Festivalu 2017 godine.
„Odmori u BiH“ – Mostar, Blagaj i Počitelj
U sklopu inicijative „Odmori u BiH“, a uz podršku Evropske unije u BiH, organizirano je putovanje predstavnika nekolicine bh. medija u Mostar, Blagaj i Počitelj. Kroz zanimljiv i ispunjen program, učesnici su imali priliku posjetiti neke od najznačajnijih historijskih lokacija i najposjećenijih prirodnih turističkih atrakcija u ovoj regiji.
Prva stanica medijske posjete bila je brdo Fortica iznad Mostara, gdje je na 500 metara nadmorske visine Brdsko-biciklističko udruženje MTBA iz Mostara pokrenulo Sportsko-avanturistički park Fortica. Među sadržajima Parka su planinarski dom, sportsko penjalište, najduži zipline u Bosni i Hercegovini, a na Fortici je i vidikovac sa fascinantnim pogledom na Mostar.
U pratnji vodiča iz agencije Mostar X, specijalizirane za fantastična outdoor iskustva u Mostaru i okolini, putovanje je nastavljeno ka Blagaju, gdje svaki put iznova oduševi prizor izvorišta rijeke Bune. Iz pećine široke oko 15 metara izvire oko 43 kubika vode, što izvor Bune čini najsnažnijim kraškim izvorom u čitavoj Evropi. Pokraj izvorišta, ispod litice visoke preko 200 metara ugnijezdila se derviška Tekija, za koju se pretpostavlja da je po dolasku Osmanlija na ove prostore napravljena na mjestu nekadašnjeg bogumilskog svetišta. Tekiju godišnje posjećuje preko stotinu hiljada posjetitelja iz čitavog svijeta, a ove godine su prednjačili gosti iz BiH i zemalja regije.
Na litici iznad Tekije i izvorišta rijeke Bune su ostaci Starog grada Blagaja, koji je po srednjovjekovnom velikašu hercegu Stjepanu Vukčiću – Kosači poznat i kao Stjepan ili Stipan grad. Legenda kaže kako je u samom gradu ili njegovom podnožju herceg Stjepan zakopao veliko blago, po kojem je kasnije i čitavo naselje dobilo ime – Blagaj. A danas je jedno od blaga njegova gastronomska ponuda, u kraju čuvenom po svojim ribogojilištima i ribljim specijalitetima. Učesnici „Odmori u BiH“ medijske ekspedicije u svježoj riječnoj ribi uživali su u restoranu Laks, koji je s obje strane okružen prekrasnom Bunom, a čije je ribogojilište među najvećim u Bosni i Hercegovini.
Prilikom posjete predstavnicima bh. medija prezentirane su i aktivnosti koje Evropska unija u Hercegovini realizira u oblasti turizma. Ivica Sivrić, direktor hercegovačke razvojne agencije REDAH, posebno je naglasio projekat Ćiro – staza svjetske baštine, koji se finansira kroz EU4Business program, a koji se bavi kulturno-historijskim naslijeđem uz biciklističku stazu Ćiro, koja vodi od Mostara do Dubrovnika.
Medijsko putovanje nastavljeno je ka spektakularnom Počitelju, muzeju pod otvorenim nebom, koji svojom arhitekturom orijentalno-mediteranskog stila već stoljećima oduševljava sve svoje goste. Šišman Ibrahim-pašina (Hadži-Alijina) džamija smatra se jednom od najljepših potkupolnih džamija u našoj zemlji, a među počiteljskim znamenitostima su i Šišman-Ibrahim pašina medresa i han, Sahat-kula i Kula Gavrankapetanovića. Na putu od Počitelja ka Mostaru je pravoslavni manastir Žitomislić, koji je prvobitno izgrađen u 15. vijeku. U proteklim stoljećima nekoliko je puta rušen i obnavljan, a njegov muzej skrbi za zbirku ikona i umjetnina, koja se ubraja među tri najznačajnije kolekcije tog tipa u Bosni i Hercegovini.
Za sam kraj putovanja mediji su posjetili dragulj Hercegovine – Mostar, čiji se Stari most nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine i najpoznatija je bosansko-hercegovačka atrakcija, koja je do izbijanja pandemije Covid19 u Mostar svake godine privlačila stotine hiljada turista iz čitavog svijeta. Danas je turista znatno manje i uglavnom se radi o građanima BiH i okolnih zemalja. Za boravka u Mostaru neizostavna bi trebala biti posjeta Muzeju Hercegovine, u okviru kojeg su i Muzej Stari most, spomen kuće Džemala Bijedića i Svetozara Ćorovića, te Interpretacijski centar MuM (Muzej u Mostaru). Doživljaj Mostara nije potpun bez šetnje Kujundžilukom, posjete Koski Mehmed-pašinoj džamiji, Kajtazovoj i Muslibegovića kući i Krivoj ćupriji. Mostar svojim posjetiteljima nudi i odličnu gastro ponudu, a učesnici putovanja u njoj su uživali u restoranima „Romansa“ i „Šadrvan“ u blizini Starog mosta.
Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.
ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!
Izložba “Spomenici Drugog svjetskog rata sa fokusom na Spomen kompleks Kadinjača”
Otvorenje izložbe “Spomenici Drugog svjetskog rata sa fokusom na Spomen kompleks Kadinjača“ će se održati u Historijskom muzeju BiH 02.10.2020. godine sa početkom u 11 sati.
Izložba je dio projekta “Muzejske priče“ koji provodi Grad Sarajevo u partnerstvu sa Historijskim muzejom BiH, Centrom za kulturu “Vuk Karadžić“ iz Loznice i Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva. Projekat se finansira iz IPA II programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Srbija 2014.-2020. Cilj projekta je jačanje kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine i Srbije kroz podršku rada muzejima kao čuvarima kulturno-historijskog naslijeđa i tradicije, u smislu povećanja njihove vidljivosti, unaprijeđenja kapaciteta, poboljšanja međusobne saradnje i podizanja svijesti o važnosti muzeja u društvu. Projektom je obuhvaćeno deset muzeja prekograničnog područja, i to pet iz Bosne i Hercegovine i pet iz Srbije. Pored Historijskog muzeja BiH koji je partner projekta, iz Bosne i Hercegovine projektnim aktivnostima obuhvaćeni su još Zemaljski muzej BiH, Olimpijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Muzej Vijećnica. Historijski muzej BiH bio koaplikant Gradu Sarajevu na ovom projektu, sudjelovao je u njegovom kreiranju te je u proteklom periodu uspješno provodio njegove projektne aktivnosti.
Izložba “Spomenici Drugog svjetskog rata sa fokusom na Spomen kompleks Kadinjača“ rezultat je saradnje Historijskog muzeja BiH i Narodnog muzeja Užice iz Srbije. Na izložbi su prikazani neki od najznačajnijih spomen-parkova i spomeničkih kompleksa Drugog svjetskog rata sa posebnim osvrtom na Spomen kompleks Kadinjača, kao primjerom njihovog nastanka i razvoja. Spomenik na Kadinjači u Užicu podignut je u slavu poginulim partizanima Radničkog bataljona, no poput ostalih spomenika Drugog svjetskog rata, u sebi nosi univerzalnu poruku heroizma i odlučnosti u borbi protiv fašizma. Kao muzej koji se u svome radu bavi naslijeđem Drugog svjetskog rata i socijalizma, Historijski muzej BiH – nekadašnji Muzej revolucije BiH, svojevrsni je spomenik ovom vremenu i kao takav idealno je mjesto za predstavljanje ove izložbe. Izložba je doprinos da se savremenom posmatraču približi nekadašnji sjaj ovih spomenika, te da se staze prema njima osvijetle nekim novim interpretacijama.
MESS-60 godina teatra, umjetničkih izazova, spajanja generacija, ideja i entuzijazma
Dokumentarna izložba „60. godina festivala MESS“ je zvanično otvorena u galeriji Collegium Artisticum. Izložba čije su autorice članice direkcije festivala, Ira Isović i Hana Bajrović, sastoji se od fotografija, postera i dokumenata svih izdanja festivala (od 1960 do 2020), postera programa Modul Memorije te postera produkcija, a izložba sadrži i knjige koje su izdate u okviru MESS biblioteke. Svi zainteresovani građani i građanke izložbu mogu posjetiti do 28. oktobra svakog radnog dana od 10 do 18 sati kao i subotom od 10 do 14 sati.
Direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Nihad Kreševljaković, istakao je da izložba sadržava materijale koji su sastavni dio ne samo historije bosanskohercegovačkog teatra, već i historije evropskog teatra. „Prije 60 godina Festival MESS započeo je svoje dugo putovanje kroz vrijeme. Na tom putovanju, MESS se suočavao sa različitim situacijama, transformacijama, izazovima, napadima, kritikama i pohvalama, ali je sve njih preživio i nadživio“, kazao je Kreševljaković te podsjetio da je festivalska arhiva ozbiljno devastirana početkom agresije na BiH, tako da je puno materijala za izložbu skupljeno naknadno, kroz privatne arhive prijatelja i prijateljica festivala.
Govoreći o značaju festivala MESS, dugogodišnji festivalski prijatelj i učesnik, prof.dr. Sulejman Bosto, naglasio je da je ponosan što pripada MESS porodici i da je teatar kroz Festival MESS pokazao svoju apsolutnu nužnost. „Još od svojih studentskih dana kroz MESS sam učio zajedno sa svojim kolegama. MESS je gigantska umjetnička škola, a upravo to MESS iskustvo je apsolutni dobitak i za umjetnost i za grad. Hvala MESS-u što nas kontinuirano uči šta je teatar i što nam servira najbolje teatarske proizvode iz cijelog svijeta“, naveo je prof.dr. Bosto.
Jedna od autorica izložbe, Ira Isović, istakla je da je izložba nastala kao izraz težnje da se prikaže sva grandioznost jedne divne ideje koja traje već 60 godina u kontinuitetu. „Htjeli smo pokazati sve ono što je MESS prolazio u svom šezdesetogodišnjem postojanju. Izvući na svjetlo dana i osvijetliti cijelo more dokumenata koji su godinama stajali negdje po ćoškovima, a koji prikazuju sve faze kroz koje je MESS prošao u svom postojanju i stvarni život festivala“, kazala je Isović te dodala da je ova postavka također dokaz ljepote i vitalnosti jednog kulturnog projekta koji čini most između epoha i generacija, ideja i realizacije, teškoća i entuzijazma, ljudi i država cijelog svijeta.
„Uvidom u sačuvanu arhivu MESS-a koja je dobrim djelom ovdje pred vama, nameće se slika o neke tri faze kroz koje je do sada prošao naš Festival: od osnivanja do 1992, od početka opsade do 1997. godine i od 1997. do danas. Pozivamo vas da zajedno sa nama prošetate kroz 60 godina dugu historiju našeg festivala“, kazala je Hana Bajrović.
Internacionalni teatarski festival MESS osnovan je 1960. godine pod imenom Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije. Nakon 1974. godine zvao se Festival malih i eksperimentalnih scena od čega potiče i skraćenica po kojoj je Festival i danas prepoznatljiv – MESS. Festival je osnovan na inicijativu Jurislava Korenića, jednog od najistaknutijih teatarskih reditelja sa ovih prostora u 20 stoljeću i spada u red najstariji festivala Istočne i Jugoistočne Evrope.