Autor: urednik

Danas je u Europe House Sarajevo održana ceremonija dodjele Novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji u organizaciji Udruženja “Centar za razvoj medija i analize”

Na ovogodišnjem konkursu za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji zaprimljeno je 59 aplikacija. Prijavljeni radovi objavljeni su u periodu od 1. maja 2023. godine do 30. aprila 2024. godine u nekom od bh. medija. Članovi žirija, novinari Online magazina Žurnal, od pristiglih radova za najbolji istraživački medijski sadržaj o korupciji izabrali su tekstove:

• Alena Beširević i Ingrid Gercama, naratorium.ba, Prevare iz mračne šume: Umjesto mina,

“uklonili” 10.000 kubnih metara drveta

• Sadeta Bajrović, valterportal.ba, DOSSIER VALTERA: Životi djece u rukama neodgovornih

institucija

• Amil Dučić, fokus.ba, Afera s digitalizacijom u BiH: U žalbama se spominje falsifikovana

dokumentacija!

Nagrađena novinarka  Alena Beširević prilikom primanja novinarske nagrade izjavila je:

„„Zadovoljstvo mi je što dobivam ovu nagradu. Ova priča je nastala u sklopu jednog projekta, u saradnji sa još četiri novinara i novinarke iz Nizozemske i Francuske. Govori o kreativnoj shemi prema kojoj je iz zavidovićke šume izvučeno drvo u vrijednosti od 800.000 maraka, koje je plaćeno nešto više od 70.000. Za to nikad niko nije odgovarao. Ovim putem zahvaljujem se i u ime Ingrid.“

Novinarka Sadeta Bajrović također se zahvalila na nagradi, naglasivši da je tema na kojoj je radila donekle poznata javnosti, jer su mediji prošle godine objavili žalbe roditelja na neispravne glukometre koje je nabavio Zavod zdravstvenog osiguranja Federacije i podijelio djecu do 18 godina:

„Ja sam obuhvatila period od 2011. godine i pregledala kako su se ranije nabavljali glukometri. Podaci do kojih sam došla su da se i ranije nabavljalo po principu najjeftinije ponude, bez obzira na kvalitet ovih osjetljivih medicinskih sredstava koje koriste djeca. Priča je objavljena početkom maja prošle godine, a negdje već 23. maja, nakon održanog sastanka, premijer Federacije Nermin Nikšić je na svoj zvaničnom facebook profilu napisao da djeca ne smiju biti taoci birokratije i da će problem biti riješen uskoro. Više od godinu dana poslije, ja bih voljela ovim putem da pitam premijera šta znači to uskoro i šta su radili do sada, jer djeci se i dalje dijele isti glukometri i trakice.“

Drugu godinu zaredom nagrađen je novinar Fokusa Amil Dučić:

„Hvala puno na nagradi. Što se tiče ove teme, ona govori o tome da u ovoj državi zaista gotovo da i ne postoji pravna sigurnost. Strašno je šta se desilo u ovom slučaju. Imamo unaprijed zacrtani tender, visok 25 miliona, dobile su firme koje su poprilično kontroverzne, Sirius i OIV, državna firma iz Hrvatske. Nije satisfakcija, ali jedna informacija nad kojom bi se ministar prometa i komunikacija BiH trebao zamisliti jeste da je jedna od firmi dospjela na američku crnu listu.“

Udruženje “Centar za razvoj medija i analize” u okviru USAID Projekta “Program istraživačkog novinarstva”, već dvanaestu godinu organizuje izbor najboljih medijskih sadržaja koji se bave istraživanjem i otkrivanjem korupcije. CRMA organizuje ovaj događaj kako bi nagradila najbolja novinarska istraživanja nastala u protekloj godini i promovirala istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ova Novinarska nagrada ima za cilj promovisati izvanredna postignuća istraživačkih novinara kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva. Program Istraživačkog Novinarstva je petogodišnja aktivnost koji je kao i današnja ceremonija dodjele novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji omogućen uz podršku američkog naroda putem Američke organizacije za međunarodni razvoj – USAID.

Cilj Programa israživačkog novinarstva jeste osigurati građanima Bosne i Hercegovine pristup nepristrasnim informacijama, te povećati kvantitet i kvalitet medijskih sadržaja o korupciji. Za samo četiri godine kroz projekat je razvijena mreža 17 nezavisnih istraživačkih medija, kroz koje djeluje više od 45 istraživačkih novinara i urednika iz Bosne i Hercegovine.

Izvršni direktor Udruženja Centar za razvoj medija i analize gosp. Eldin Karić na ceremoniji dodjele Novinarske nagrade obratio se prisutnima:

„Prije 15 godina nekako smo i zamišljali da će Žurnal izgledati ovako kako izgleda danas. Proteklih 15 godina smo mi, kao Žurnal, iskoristili da se borimo protiv svih devijacija u društvu. Osim toga, razvijena je mreža medija koji se bave istraživačkim novinarstvom u BiH, koji su dio Umbrelle, mreže istraživačkih medija u BiH. To nam pokazuje da medijska scena u BiH ide u pravom smjeru. Jedan segment priče koja se tiče razvoja istraživačkog novinarstva je i sada već tradicionalna dodjela novinarskih nagrada za istraživačko novinarstvo u BiH. Ono što mogu da kažem za ovogodišnju, jeste da je veliki broj sadržaja stigao i da je njihov kvalitet svake godine sve bolji i bolji, te mislim da je ove godine kvalitet bio na jako visokom nivou. Bilo je vrlo teško izabrati najbolje. Ovim putem bih želio skrenuti pažnju kako su audio forme sve popularnije, ljudi se ponovno vraćaju audio formama i mislim da bi se trebalo razmisliti o tome da je to prostor na kojem će se razvijati istraživačko novinarstvo.

U sklopu obilježavanja 15. rođendana Žurnala, predstavljena je i izložba “Online magazin Žurnal”, na kojoj su prikazane fotografije Žurnalovog fotografa Adija Kebe i karikature Đoke Ninkovića koje su obilježile prethodni period.

Centar za razvoj i analizu medija (CRM@) je bosanskohercegovačka nevladina organizacija osnovana u Sarajevu 2009. godine. Njen prvi projekt bio je Online magazin Žurnal, www.zurnal.info, prvi online magazin u BiH posvećen borbi protiv korupcije. CRM@ je do sada provela niz projekata iz područja medijske produkcije, informacijskih i komunikacijskih aktivnosti, umrežavanja, lobiranja i zagovaračkih kampanja, a sve s istim ciljevima: borba protiv korupcije koja cvjeta u Bosni i Hercegovini i borba protiv kriminalizacije bosanskohercegovačkog društva; jačanje neovisnog novinarstva kroz produkciju kvalitetnih, na činjenicama utemeljenih istraživačkih medijskih izvještaja o ključnim problemima, poput korupcije, organiziranog kriminala, pustošenja javnih sredstava, zloupotrebe javnih ovlasti, nepotizma i drugih tema od javnog interesa.

Podizanje svijesti o postojanju korupcije i njezinim razornim posljedicama, bavljenje istraživačkim novinarstvom utemeljeno na činjenicama, objektivno, bez senzacionalizma, pisano uz potrebnu razinu znanja i stručnosti, srž su misije CRMA-e i Žurnala.

Na Međunarodnom festivalu književnosti Bookstan, održanom od 3. do 6. jula, predstavljeno je 30. izdanje manifestacije Sa(n)jam knjige u Istri, partnera Bookstana već drugu godinu zaredom.

Trideseti Sa(n)jam knjige u Istri  održat će se  od 29. novembra do 8. decembra u Puli, tradicionalno u Domu hrvatskih branitelja, ali i drugim kultnim gradskim prostorima stvarajući tako od Pule Grad knjige i obilježavajući tri desetljeća postojanja u kojima nikada nije bilo moguće odrediti ko je kome važniji – Sajam Puli ili Pula Sajmu. Sa(n)jam knjige u Istri ove godine održat će se pod sloganom „Mikrokozmos“ jer književnost nastaje i živi upravo u mikrokozmosima pisaca i spisateljica koji se, po prirodi stvari, bave usamljeničkim poslom, ali i čitalaca koji tim, krajnje ličnim i opet usamljeničkim činom, tekst nastavljaju održavati na životu. Osim toga, pulski se Sajam pozicionirao kao primarno autorski, ponovo – mikrokozmos u kojem autori i autorice ne osjećaju usud pripadanja malom jeziku. Mikrokozmos pulskog Sajma je, naravno, Istra, pa će i zasebna cjelina unutar teme biti Histrokozmos kroz čije će se formate i sadržaje pokazati sajamska ukorijenjenost u Istru, te kako je svaka kultura zapravo multikultura koja prelazi fiktivne granice između zavičajnosti i pripadanja svijetu.

Saradnja između Bookstana  i Sa(n)jam knjige u Istri  nastavlja se i ove godine, a u decembru će u Puli Bookstan predstaviti knjigu “Pamtim to kao da je bilo danas” Seje Sexona i Bore Kontića. Kako sam autor Boro Kontić navodi, knjiga je u osnovi priča o pjesmama Seje Sexona. Istovremeno i opis Sarajeva osamdesetih, podsjećanje na brojne ljude koji su se kretali u tim krugovima, aferama koje su pratile grupu, ratu i povratku Zabranjenog pušenja poslije sedam godina te svim poslijeratnim albumima ove grupe sve do današnjeg dana.

Ove godine pod nazivom „Zarjavele trobente“, od 3. do 6. jula u Sarajevu je održan deveti po redu Međunarodni festival književnosti Bookstan, i ove godine na više lokacija – unutrašnje dvorište knjižare Buybook, Akademija likovnih umjetnosti, Atelje Figure, Američki kutak te Dom mladih.

Centralna pitanja ovogodišnjeg festivala koja su odredila i izbor gostiju bila su – Kakvi narativi imaju moć postati kulturnim naslijeđem? Na koji način književni glasovi bivaju odjekom vlastite generacije, ali duh njenog vremena transcendiraju u ideal koji nije sebično, nostalgično vezan za jedno vrijeme i prostor, već bremenit istinom za generacije koje dolaze? Šta je sa narativima koji ostaju zatočeni u svojoj generaciji – kakvo značenje imaju izvan nje?

U četiri dana održano je više od 30 događaja – svaki festivalski dan počinjao je predstavljanjem u 11 sati, a završavao u 21 ili 22 sata. Festival je otvoren muzičkom večeri sa Zoranom Predinom, književnikom i jednim od najuspješnijih muzičara s ovih prostora koji je osamdesetih godina bio vođa kultnog rock sastava Lačni Franz, a zatvoren je koncertom Damira Imamovića i Aleksandra Hemona u Domu mladih. Damir Imamović predstavio je svoj novi album koji je objavila čuvena američka izdavačka kuća Smithsonian Folkways, a koji predstavlja svojevrsni soundtrack za knjigu Aleksandra Hemona i nosi isto ime kao i njeno američko izdanje: „The World And All That It Holds“.

Publika je u četiri dana imala priliku poslušati predstavljanja knjiga međunarodno poznatih i prevođenih autora iz različitih zemalja poput Petera Maassa (SAD), Zdravke Evtimove (Bugarska), Mosaba Abu Tohe (Palestina), Taine Tervonen (Finska/Francuska), Ave Home (Iran/Kanada), Defne Suman (Turska), Guzelj Jahine (Rusija), Hervéa Le Telliera (Francuska), Andreja Blatnika (Slovenija), Dušana Šarotara (Slovenija), Velibora Čolića (Francuska/BiH), ali i domaća imena poput Faruka Šehića, Refika Ličine, Lane Bastašić, Steve Grabovca, Drage Glamuzine, Darka Cvijetića, Selme Raljević i Aleksandra Hemona.

U toku festivala na Akademiji likovnih umjetnosti održano je više specijalnih programa – „Među oružjem šute muze: etički izazovi književnosti u doba političkih nemira“, „Odjek jedne generacije: Ivan Kordić, Abdulah Sidran, Marko Vešović“, „Zarjavele trobente: generacija kao kulturni koncept“, „Riječi u pokretu“, „Logorski dnevnici: svjedočanstvo banalnosti zla“, a u Buybooku i dva In memoriam programa – „In memoriam: Paul Auster“ i „In memoriam: Dževad Karahasan i Tvrtko Kulenović“. Predstavljene su ukupno tri knjige iz Buybookove edicije Dnevnik – „Noćni portir“ Drage Glamuzine, „Listopadi“ Refika Ličine i „O ljudima, hrani i bogovima“ Velibora Čolića. Partner festivala je i ove godine bila manifestacija „Sa(n)jam knjige u Istri“ koja je na programu Doručak s autorom predstavila Sinana Gudževića.

Paralelno s redovnim programom, i ove godine je u Američkom kutku održan Mladi kutak – Bookstanov program namijenjen najmlađoj publici – ukupno pet programa na kojima su učesnici imali priliku čitati odlomke iz slikovnica ili knjiga za mlade, razgovarati o njima i izrađivati maske i predmete s temom radionice.

Organizovana je i radionica za mlade književne kritičare i kritičarke, ove godine pod vodstvom profesorice Andree Lešić i nazivom “Konstrukcije nade i beznađa u književnoj kritici“.  Polaznicima radionice dodijeljeni su certifikati, a najboljima i nagrade.

„U ovim zastrašujućim, beznadnim vremenima, svijest o prolaznosti nekadašnjih beznađa i o načinima na koji su ljudi ipak uspijevali opstati i pronaći izvore nade, možda je najbolje graditi pažljivo slušajući glasove ranijih generacija (…). Pišući o njima, kao i o piscima sopstvene generacije, iz perspektive sopstvenog vremena i njegovih beznađa i razloga za nadu, mladi kritičari i kritičarke uspostavljaju jedan od komunikacijskih kanala preko generacijskog jaza, učeći nas da u književnim tekstovima čujemo i ono što bi buka i bijes historije željeli da prečujemo i da zaboravimo“, riječi su voditeljice radionice.

Bookstan je devetu godinu zaredom okupio važne književnike i umjetnike i u četiri dana bio kulturni centar regiona.