Autor: urednik

U sklopu PlayUK 20/21 programa, British Council je organizovao mentorski program za mlade kreativce, u sklopu kojeg će učiti od odabranih mentora iz Velike Britanije

PlayUK podržava mlade kreativce sa Zapadnog Balkana koji žele da unaprijede karijeru u industriji video igara. Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo pokretanje potpuno novog mentorskog programa koji će se održati 2021. godine u okviru PlayUK 20/21. 

Program počinje u januaru 2021. godine: 10 kreativaca na početku karijere u video igrama će imati šansu da tokom 3 mjeseca rade sa posebno odabranim mentorima, ekspertima iz ove industrije iz cijele Velike Britanije. Svi učesnici programa imaće po 8 sati individualnih mentorskih sesija tokom kojih će im eksperti pomoći da ustanove svoje ciljeve, ambicije, razvojne potrebe, kao i da istraže načine da sve to i ostvare. Program sadrži i razigrani online događaj koji će učesnicima biti prilika da svoj rad prikažu publici iz cijelog svijeta.

Prijave mogu da pošalju svi uključeni u izradu video igara, bez obzira na discipline u kojima su angažovani; discipline uključuju i dizajn, programiranje, dizajn narativa, produkciju i art, pisanje scenarija i razvoj zajednice. Prednost imaju kreativci koji s video igrama tek počinju ili su u ranoj fazi karijere, te oni koji traže podršku u identifikaciji novih ciljeva i radu na njihovom ostvarenju. Imajte u vidu da je takođe neophodno da posjedujete odgovarajući nivo engleskog, jer će radni jezik ovog programa biti engleski.

Grupa odabranih mentora donosi u ovaj program širok spektar stručnosti i specijalnosti, uključujući dizajn narativa, produkciju, dizajn igara, poslovni razvoj, kustostvo i programiranje. Njihovo zajedničko iskustvo obuhvata mnoštvo video igara (za mobilne uređaje, računare i konzole) priznatih od strane kritičara, brojne nagrade Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA), saradnju s vodećim svjetskim institucijama kulture, te vodeće uloge u velikim kompanijama za proizvodnju video igara. Imena i pozicije svih naših mentora možete pogledati ovdje.

Konkurs se zatvara 10. decembra u 17:00 sati po srednjoevropskom vremenu. Više informacija dostupno na https://www.britishcouncil.ba/programi/umjetnost/playuk20-21/mentorstvo

Historijski Muzej BiH poziva vas na promociju edukativne digitalne platforme „Religioskop“ u Banjaluci. Promocija će se održati u ponedjeljak, 30.11.2020. godine sa početkom u 14:00h, u prostorijama Doma omladine u Banjaluci (Đure Daničića 1).

Izjave za medije predviđene su u 13:40, a medijima će se obratiti Elma Hašimbegović, urednica Religioskopa i direktorica Historijskog muzeja BiH, Vladan Vukliš, istoričar i arhivista Arhiva RS i Danijela Đukanović, muzejski savjetnik i etnolog Muzeja RS. 

Historijski Muzej BiH je, u saradnji sa muzejskim i drugim baštinskim institucijama,  početkom novembra lansirao edukativnu digitalnu platformu „Religioskop“ (www.religioskop.ba) koja sadrži stotinu priča o kulturno-historijskom naslijeđu četiri monoteističke religije na području Bosne i Hercegovine i o njihovom doprinosu razvoju društva.

Zbog činjenice da je platforma namijenjena prvenstveno mladim ljudima, u toku je nagradno takmičenje za mlade koje se odvija na zvaničnoj Facebook stranici Historijskog muzeja BiH, a kojem je cilj poticanje bh. učenika i studenata na istraživanje kulturno – historijske baštine naše zemlje.

Projekat „Religioskop“ realizuje se zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

U okviru kampanje “Umjetnici/e za spas rijeka Balkana” (Artists for Balkan Rivers) koju je 21. juna, na Svjetski dan muzike, uz pomoć mnogih umjetnika/ica iz regije, pokrenuo Riverwatch, međunarodna organizacija posvećena zaštiti rijeka i vodotokova Balkana i borbi protiv eksploatacije voda, snimljena je i prva autorska pjesma koja poziva na spas rijeka. Riječ je o  pjesmi “Be like water” (Budi kao voda),  benda Insane Insan, a inspirisana je ljepotom rijeka i njihovim blagodetima, no i pohlepom ljudi koji ih uništavaju radi vlastitih profita. Napisana je na engleskom i francuskom jeziku, a video spot je realizovan na rijeci Trebižat, u saradnji sa Udrugom Tajna Prirode iz Čapljine.

Međunarodni bend Insane insan je oformljen 2018. godine i čine ga umjetnici iz Turske, Francuske, Njemačke i BiH: Nina Gerin, Tayfun Kesgin, Thomas Crauk, Enes Zlatar Bure, Dušan Vranić Duco, Dragan Rokvić, Mladen Tvrtković i Amar Češljar. Predstavlja fuziju muzičkih pravaca poput funka, soula, hip-hopa i jazza, a svoj repertoar izvode na njemačkom, francuskom, turskom, engleskom, te kao novitet, i na farsi- perzijskom jeziku. Kao apsolutno osvježenje na sceni, Insane Insan iza sebe ima album “Insanax”, koji je dostupan za preuzimanje na svimonline platformama.

“Voda znači život. To je jedan od glavnih elemenata na kojem uspijeva sav život na ovoj planeti, ali i nešto što se nalazi daleko izvan naše planete. Misterija je na koju nauka nije uspjela pronaći odgovor, jer poprima različite oblike, prkosi gravitaciji, ima neograničeno pamćenje i komunicira sa bićima u svom okruženju opažajući njihove riječi, djela i emocije. Dakle, voda je energetski živa i inteligentna. Ako uništimo svoje vodne resurse, uništavamo sebe, svoju planetu i sve ono što ovo mjesto čini tako bogatim, tako pogodnim za život i tako lijepim. Voda povezuje mjesta i ljude, crta najljepše krajolike i stvara nevjerojatna staništa u kojima mogu uspijevati najdivnije biljke i životinje. U osnovi život bez vode jednostavno nije moguć. Smatramo izuzetno važnim da svako od nas učini sve što može kako bi doprinio projektima koji se bave očuvanjem naše životne sredine, posebno zbog živih bića koja naseljavaju ova mjesta i zbog budućnosti naše planete i budućih generacija”, poručio je član benda, Tayfun Kesgin.

Enes Zlatar Bure, u čijem je studiju snimljena pjesma i produciran video,ističe da umjetnost može i treba da bude aktivna prema problemima koji se javljaju u društvu, a jedan od najvećih problema današnjeg društva je loš odnos prema prirodi.

“Lično mislim da umjetnost ne može mnogo da promjeni, ali može barem da konstantno ukazuje na brutalan odnos političara prema prirodi i njihovu usmjerenost isključivo na profit. A, političari su ti koji imaju moć da mijenjaju stvari u društvu, a mi ih biramo”.

“Umjetnici/e za spas rijeka Balkana”, dio su regionalne kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope” koju su pokrenule evropske organizacije EuroNatur i RiverWatch sa ciljem podizanja svijesti javnosti o značaju rijeka Balkana u saradnji sa lokalnim partnerima na balkanskom poluostrvu. Koordinator ove kampanje u BiH je Centar za životnu sredinu.Kampanja je okupila mnoge umjetnike i umjetnice širom Balkana u zajedničkom cilju širenja svijesti o planovima i invaziji malih hidrocentrala (MHE) na rijekama koje su krvotok ove regije.

Podsjećamo, planirana je izgradnja preko 3000 MHE na rijekama na široj teritoriji Balkana, a samo u BiH  je planirano ili je u izgradnji preko 400 MHE. Nakon zahtjeva Koalicije za zaštitu rijeka BiH te na osnovu Zaključka o zabrani izgradnje malih hidroelektrana koji je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio u junu ove godine,iz Vlade FBiH je najavljeno da će ubrzo poduzeti konkretne mjere i aktivnosti po pitanju njegovog sprovođenja. Vodeća pozicija u Republici Srpskoj takođe je predložila zaključak o uvođenju moratorijuma na male hidroelektraneu okviru rasprave o prijedlogu Zakona o koncesijama, međutimna sjednici Narodne skupštine RS koja je održana u julu, on nijenije usvojen.

U okviru projekta “Umjetnost u izlogu” od utorka 1. decembra do ponedeljka 7. decembra 2020. bit će otvorena izložba fotografija Tarika Jesenkovića, redovnog člana ULUPUBiH-a.

Tarik Jesenković se ovom prilikom predstavlja sa 25 fotografija srednjeg formata. Fotografije su izbor iz tri velika ciklusa koja su još uvijek u nastajanju: Snijeg u Sarajevu, Ritam grada i Refleksije nastalim u periodu od 2014. do 2020. godine. Mjesta nastanka ovih fotografija su gradovi: Sarajevo, Mostar, Istanbul, Afyon, Efes i Mardin. Izloženi fotografski radovi spadaju u žanr ulične (street photography) i žive (life) fotografije što znači: slike su zabilježene spontano, bez upotrebe profesionalnih modela, bez namještanja scena i bez korištenja vještačke rasvjete. U postprodukcijskoj obradi ovih fotografija ne koristi se nikakva manipulacija, te je editovanje minimalno s retuširanjem, samo ako je to nužno.

Svoje fotografske radove u kontinuirano prezentira putem interneta i na društvenim mrežama a ovo je njegova treća samostalna izložba fotografija.

* * *

Tarik Jesenković je rođen 1967. godine u Sarajevu. Završio Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, odsjek oprema knjiga i novina, a potom i Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek grafički dizajn u klasi profesora Mladena Kolobarića.

Preko 30 godina se bavi profesionalno poslovima iz domene grafičkog dizajna, DTP-a, ilustracije i fotografije. U svom radu najviše angažmana je imao u sferi likovne i tehničke opreme knjiga i časopisa. Od 1994. do danas je u kontinuitetu zaposlen kao grafički dizajner u Izdavačkom centru El-Kalem u Sarajevu. Dizajnirao je više stotina naslovnica knjiga, listova i časopisa.

Višegodišnji je saradnik nekoliko časopisa a kao student završne godine studija u periodu od 1990. do 1992. godine je počeo raditi kao tehnički urednik u reviji Odjek. Od 1997. godine pa do gašenja revije 2016. godine vršio je funkciju dizajnera i likovnog urednika u Odjeku.

Od 2013. godine se počinje ozbiljnije baviti fotografijom.

Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine, ULUPUBiH od 2004. godine i trenutno se nalazi u Umjetničkom savjetu Udruženja.

Živi i radi u Sarajevu.

Udruženje za kulturu-Nova svjetlost (KNS) pokreće inicijalni projekat za saradnju balkanskih pjesnikinja i pjesnika – „Balkanska pjesnička unija“, na inicijativu Žane Coven (Italija), Ivana Gaćine (Hrvatska) i Ibrahima Osmanbašića (BiH) – koji će činiti Organizacioni odbor Međunarodne književne manifestacije- „Poezija godine – 2020“. Konkurs će se odvijati u tri ciklusa: 1) 01.04. – 30.06; 2) 01.07–30.9; 3) 01.10.–1.12.2020.g., a dodjela priznanja bit će upriličena do kraja godine.
CILJEVI MANIFESTACIJE SU:
– afirmacija balkanskog poetskog stvaralaštva;
– promocija umjetničkih vrijednosti u poetsko-pjesničkom izražaju;
– regionalna književna saradnja na polju poezije;
– međunarodna pjesnička saradnja.

U skladu sa odlukom Organizacionog odbora (Broj: BPU-01-01-20, od 31.03.2020.god.) raspisuje se:

KONKURS
POEZIJA GODINE–2020.
za prijavu reprezentativnih autorskih radova za učešće u programu manifestacije
III ciklus: 01.10.–01.12.2020.god.

Uvjeti za prijavu:
I) OPĆI UVJETI:
A) Autorski rad/radovi (pjesme)
1. da je rad /pjesma reprezentativna
2. rad može biti objavljivan– u štampanoj ili virtuelnoj formi; kao i nagrađen i pohvaljen;
3. da tekst ne sadrži vulgarizme; po bilo kojoj osnovi;
4. da tekst nije uvrijedljivog sadržaja;
5. da rad zadovoljava temeljne estetske i umjetničke norme.

B) Broj i obim radova:
a) maksimalno dvije pjesme;
b) obim – maksimalno do 60 stihova.
c) očekuje se misaona i ljubavna poezija

C) Podaci o autoru:
1. ime i prezime
2. godina rođenja
3. grad i država stanovanja
4. kontakt telefon
6. email
6. kraća biografija
7. prigodna fotografija

II) KATEGORIJE
A) lokalitet – bez ograničenja
B) starosna dob – sve osobe starije od 18 godina.
C) jezik:
1. da je tekst napisan na jednom od jezika: hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski;
2. u obzir dolaze i slovenački te makedonski jezik, kao i jezici nacionalnih manjina, kao što su romski, albanski, mađarski, talijanski i sl., ali tada uz original treba biti dostavljen i kvalitetan prepjev;
3. rad se šalje na latinici ili ćirilici, s time da će biti preslovljen i objavljen latiničnim pismom pošto je konkurs međunarodnog karaktera.

III) ROK ZA SLANJE RADOVA
– putem e-maila: balkanskapjesnickaunija@gmail.com
Konkurs je otvoren do 1.12.2020. godine. (III ciklus)

IV) SELEKCIJA RADOVA
– Izbor prispjelih radova za uvrštavanje u zajedničku zbirku izvršit će stručni žiri, koji će biti anoniman do objavljivenja rezultata, najkasnije do 20.12.2020.godine na portalu www.kns.ba
– Radovi autora koji ne zadovoljavaju uvjete javnog poziva neće biti razmotreni.
– Izabrani radovi se plasiraju u uži izbor za predviđene nagrade i priznanja.
– Izabrani radovi se uvrštavaju u zajedničku zbirku (u elektronskoj i/ili štampanoj formi), s time da će elektronska biti besplatna, dok će se štampana plaćati (samo tko želi štampani primjerak),
– Autorima izabranih radova u kvalifikacionim ciklusima bit će ponuđeno članstvo u „Balkanskoj pjesničkoj uniji“.
– Isti autori mogu aplicirati za svaki ciklusa sa po dvije reprezentatitvne pjesme.
– Autori kada obavljaj funkciju člana žirija ne mogu aplicirati radove u tom izbornom ciklusu.

V) DODJELA NAGRADA I PRIZNANJA
– Sve informacije u vezi završnog programa i dodjele nagrada i priznanja bit te naknadno javno objavljene, a učesnici će biti blagovremeno informisani.

VI) OPĆE NAPOMENE
– Šalju se lektorisani tekstovi (kucati dijakritičke znakove „č,ć,đ,,dž,š,ž“, rad ne smije biti pisan velikim štampanim slovima i sl.)
– Na stranici iza radova, uvrstiti gore navedene podatke o autoru.
– Tekstovi se šalju u Word formatu (u *.doc ili *.docx, ali preferiramo *.doc), a ne u tijelu e-maila.
– Svi tekstovi se šalju u jednom fajlu, koji trebate nasloviti imenom autora (ne naslovima radova).
– Organizator ne snosi odgovornost u slučaju zloupotrebe autorskih prava prijavljenih radovi na konkursu od strane učesnika ili trećih osoba.
– Pri slanju radova na konkurs, autori automatski daju suglasnost da se njihov rad objavi, uz uvjet da organizator nije dužan plaćati novčane naknade autorima.
– Učešćem na konkursu, svi učesnici pristaju na uslove konkursa.
– Organizator se ne obavezuje da će sve pristigle radove objaviti na svom portalu.
– Organizator usljed nepredviđenih okolnosti, bez dodatnih obrazloženja prema aplikantima, zadržava prava da izmjeni program ili odgodi održavanje manifestacije.

Ovogodišnji festival odvija se u okolnostima koje su kulturu i umjetnost stavile u težak i neobičan položaj. Međutim, još od marta, odnosno prvog lockdowna, kultura i umjetnost pokazuju svoju nevjerovatnu sposobnost da se prilagode na promjene i upravo u njima pronađu snagu za nove oblike kreativnosti.

Festivali se održavaju, makar i online, razgovori teku, iako uglavnom u chat prozorčiću, i svima je savršeno jasno da je umjetnost nešto bez čega bi život možda imao smisao, ali bi bio beskrajno siromašniji.

“Svjesni smo činjenice da povijesni trenutak koji proživljavamo donosi novo osjećanje hitnosti, zbog čega su klasične festivalske kategorije, posvećene različitim filmskim formama ili oblikovane takmičarski, privremeno suspendovane. Umjesto toga, biramo u potpunosti tematski pristup kojim se nedvosmisleno ističe da je društveno angažirani film relevantniji no ikad prije. Time se 15. PLJFF nastavlja na naš proljetni online program, Naša staništa, koji je postavio pitanje koliko je uopće poželjan povratak na prijašnju ‘normalnost’ usred sistema koji se pod udarom globalne pandemije raspada”, kažu organizatori.

Ovogodišnji program nije iscrpno istraživanje bilo kojeg društvenog pitanja, niti je njegova namjera da sugeriše kako su pitanja koja pokrivaju sekcije festivala najznačajnija pitanja našeg vremena. Umjesto toga, kroz projekcije nezavisnih filmova različitih tematskih određenja, program 15. izdanja potcrtava moć intersekcionalnosti i međuzavisnosti, ohrabrujući kolektivno preosmišljanje i zajedničko oblikovanje društvenog okoliša.

U potpunosti na Mreži, 15. PLJFF donosi 51 film u dva programa: glavna selekcija, te Zumiraj prava festival za mlade, sa deset filmova namijenjenih upravo mladoj publici. Online će se održati i dvije festivalske diskusije, te razgovori s rediteljima i rediteljicama, koji će biti emitirani uživo putem društvenih mreža PLJFF. Festival otvaramo 25. novembra u 20 sati, filmom “Kordiljeri snova” Patricija Guzmána.

“Plemena i narodi prošlosti živjeli su na teritorijama u skladu sa prirodnim kriterijima. Starije ljudsko iskustvo fluidne, nerazgovijetne, ali istinske domovine, postepeno je zamijenjeno širom svijeta arbitratnim i često nasilno nametnutim granicama nacionalnih država. Ove nametnute granice često su presjecale biološke i etničke zone. Kako je tekla industrijska revolucija i tehnološka evolucija, tako su ljudi gubili ekološko znanje i solidarnost zajednice. Svijet kulture i prirode, koji bi trebao biti naš prirodni svijet, odbačen je u korist svijeta političkih nadležnosti i otuđenih ekonomija”, stoji u programskoj zabilješci 15. Pravo Ljudski Film Festivala.

I doista, u samom nazivu programske sekcije koja obuhvata prvu sedmicu festivala, vidljiv je sraz organskog i prirodnog s jedne, te tehnološkog i nametnutog s druge strane: Nakon što mapa zemlje prekrije zemlju.

Između ostalog, u ovoj ćemo selekciji gledati “Apiyemiyekî?” Ane Vaz, “Kašiku” Laile Pakalniņe i “Ti imaš noć” Ivana Salatića. Različiti oblici kolonijalizma, imperijalizma i porobljavanja imaju jednu zajedničku karakteristiku: nasilje, i to nasilje nad tijelima, bilo da su to tijela životinja, ljudi, ili tijelo same Zemlje. Kroz ovu temu vodit će nas tokom druge sedmice festivala filmska selekcija naslovljena Na mom raspadajućem tijelu, ljudi će vesti svoju budućnost, sa filmovima poput “Zvala se Europa” filmskog dua Ojoboca, “Filmska traka 11004” Mirabelle Fréville i “Purpurno more” Amel Alzakout i Khaleda Abdulwaheda.

Međutim, program se ne zadržava na dijagnozi stanja nego sugerira neophodnost stalne potrage za mogućim političkim, ekonomskim, društvenim rješenjima. Pritom je od ogromnog značaja zagledati se u iskustva žena, heroina i čuvarica diverziteta:

“Za činjenicu što još ima ljudi i drugih oblika života na ovoj planeti imamo zahvaliti ženama koje su tokom najtežih trenutaka naše evolucije čuvale ono što je od suštinskog značaja od velikih kolonizatorskih i ratnih pohoda muškaraca, piše u programskom zapisu. U trećoj sedmici programa čekaju vas filmovi okupljeni pod idejom Politika običnih: briga i političke popravke, među kojima su i ‘Domovine’ Jelene Maksimović, ‘Ti misliš da je zemlja mrtva stvar’ Florence Lazar ili ‘Plastenik’ Allison Chhorn”, stoji u saopćenju festivala.

Četvrta i zaključna sedmica, pak, naglašava hitnost osmišljanja drugačije budućnosti koja, sada to pouzdano znamo, ne počiva na jednoj jedinstvenoj viziji ili ideologiji, nego upravo na njihovom mnoštvu: Zajedničko oblikovanje pluralnog i kolektivnog: znati drugačije, zamišljati različito. U ovom dijelu programa gledat ćemo radove poput “Kraj patnje” (prijedlog) Jacqueline Lentzou ili “O jednoj mladosti” Ivana Ramljaka, ali i filmove feminističkog kolektiva Yugantar, osnovanog osamdesetih godina u indijskom Bangaloru, koji će u ovom dijelu Evrope biti premijerno prikazani.

Kompletan program će biti dostupan na web platformi pravoljudski.org, a možete mu pristupiti klikom na Online projekcije, na samom vrhu stranice.

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtagove #plj15 i #pravoljudski15 na društvenim mrežama.