Digitalna edukativna platforma „Religioskop“ predstavljena i u Banjaluci
„Mladima smo ponudili 100 razloga za istraživanje kulturno – historijske baštine BiH“
Digitalna edukativna platforma „Religioskop“, koju su kreirali predstavnici Historijskog muzeja BiH u saradnji sa muzejskim institucijama iz cijele Bosne i Hercegovine, predstavljena je i u Banja Luci. Grad Banja Luka i njegova okolina odišu raznolikošću i bogatstvom naslijeđa vjerskih zajednica. Upravo ta baština bila je inspiracija za nastanak mnogih priča Religioskopa. Prezentacija koja se sastoji od 100 priča o četiri monoteističke religije na području Bosne i Hercegovine i o njihovom doprinosu razvoju bosanskohercegovačkog društva, za manje od mjesec dana dokazala je da je Historijski muzej BiH, bh. javnosti ponudio ono što je definitivno nedostajalo. Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, istakla je da je jako sretna zbog činjenice da se broj posjeta stranici www.religiskop.ba iz dana u dan povećava.
„Jako smo sretni jer nam veliki broj posjeta stranici Religioskop govori da smo domaćoj javnosti ponudili ono što je nedostajalo. Informacije koje su čuvale muzejske institucije iz cijele Bosne i Hercegovine smo digitalizovali i učinili ih dostupnim svima. Cjelokupnoj bh. javnosti, a prvenstveno mladima ponudili smo 100 razloga za istraživanje kulturno-historijske baštine naše zemlje i ti razlozi svima su se dopali“ – istakla je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.
Prisutnima se na promociji obratio i Vladan Vukliš, istoričar i arhivista Arhiva Republike Srpske, koji je istakao da je digitalizacija ovakve građe danas neophodna i napomenuo da Arhiv Republike Srpske redovno konvertuje arhivsku i bibliotečku građu u digitalni format.
„Prenos istorijske građe na otvorenu mrežu predstavlja veliki napredak u radu institucija koje štite kulturnu baštinu. Naravno, da bi se građa učinila dostupnom i da bi ona bila korisna, potrebno je obaviti veliki istraživački, kreativni, tehnički, digitalni, ali i pedagoški posao. Upravo u tome leži taj, za sada nevidljivi skok, koji kulturni radnici realizuju, povezujući široka znanja sa novim tehnologijama“ – dodao je Vladan Vukliš.
Muzeji kao kulturne institucije imaju veliki značaj u primjeni Uneskove konvencije i jedna su od najznačajnih institucija u istraživanju, dokumentovanju i zaštiti nematerijalnog nasljeđa, rekla je Danijela Đukanović, viši kustos etnolog iz Muzeja RS. U većini elemenata koji prezentuju nematerijalno kulturno nasljeđe može se primjetiti religijska simobolika u određenim kontekstima kroz motive, ornamente, običaje,