Ekološka kampanja “Zelena stanica”

U svrhu podizanja svijesti i informisanja šire javnosti o važnosti pravilnog odlaganja električnog i elektronskog otpada, u daljem tekstu e-otpada, u periodu od 10.12.2020 – 31.01.2021. godine provodimo kampanju Zelena stanica. U pitanju je aktivnost informisanja šire javnosti o mjestima za pravilno odlaganje e-otpada, sa fokusom na uređeno reciklažno dvorište koje se nalazi u naselju Otoka, Sarajevo, ulica Džemala Bijedića 144, a koje radi od ponedjeljka do subote od 7,30 do 16,00 sati.

Građani reciklažno dvorište na Otoci mogu da koriste potpuno besplatno za sve kategorije električnog i elektronskog otpada, kao i sve druge obezbijeđene lokacije, koje mogu pronaći na karti ovdje, a u toku trajanja kampanje će za svoje predate aparate samo u reciklažnom dvorištu na Otoci imati priliku da preuzmu kupone, koje će biti u mogućnosti zamijeniti za poklone po izboru u prostorijama društva ZEOS eko-sistem ili koje mogu dobiti putem pošte na svoju adresu.

Vrlo je bitno znati da e-otpad potpada u kategoriju opasnog otpada, onog trenutka kada se nađe u prirodi, procesu uslijed neovlaštene obrade ili na deponiji, što ovakvim načinom nastojimo spriječiti. Bitno je napomenuti da samo propisno odložen i dokumentovan e-otpad ne predstavlja opasnost po zdravlje građana i zagađenje okoliša, što je i cilj ove kampanje. Simboličnim nagradama želimo se zahvaliti odgovornim građanima koji pravilno odlažu svoj e-otpad.

Pravila kampanje:

  • 1 mali aparat vrijedi 1 kupon (kabal nema vrijednost kupona)
  • 1 štedna/plinska/led sijalica vrijedi 1 kupon (u e-otpad ne potpadaju sijalice sa žarnom niti)
  • 1 monitor vrijedi 3 kupona
  • 1 televizor vrijedi 5 kupona
  • 1 veliki aparat iznad 25 kilograma vrijedi 15 kupona
  • Sliku sakupljenih kupona možete poslati putem e-maila info@zeos.ba, uz prezime i ime, adresu i broj telefona, kao i vrstu poklona koji želite, ukoliko je dostupan.
  • Stanje dostupnih nagrada pogledajte na www.zeos.ba

Pokloni za koje građani mogu zamijeniti kupone, ažurira se dnevno na www.zeos.ba:

PokloniBroj poklonaBroj kupona za poklon
ZEOS eko ceker + školski pribor66
ZEOS eko ceker + putni fen107
ZEOS poklon + USB 8 GB115
ZEOS poklon + bluetooth zvučnik215
ZEOS poklon + eksterni punjač320
ZEOS poklon + kupon za 1 godišnje besplatno preuzimanje e-otpada520
ZEOS eko ceker + toster530
ZEOS eko ceker + mikser sa posudom135

Pravo učešća imaju svi građani, ali ne i pravna lica. Kampanja traje do 31.01.2021. godine ili do podjele svih nagrada. Kampanju provodi ZEOS eko-sistem d.o.o. uz saradnju sa C.I.B.O.S. d.o.o., a medijski sponzor kampanje je Radio Antena Sarajevo. Stanje dostupnih nagrada građani mogu pogledati na www.zeos.ba.

Sve potrebne informacije građani mogu dobiti na broj +387 33 628 606 ili putem e-maila mahir.bjelonja@zeos.ba.

12. Međunarodni simpozij MUZIKA U DRUŠTVU

 U četvrtak 10. decembra 2020, Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine i Muzička akademija Univerziteta otvaraju 12. po redu izdanje bijenalnog međunarodnog muzikološkog simpozija „Muzika u društvu“.

Prema riječima jednog osnivača Simpozija, prof. emer. dr. Ivana Čavlovića, vizija iza utemeljenja Simpozija 1998. godine bila je „uspostaviti ratom prekinute ljudske veze i uključiti savremenu bosanskohercegovačku muzikologiju u svjetske muzikološke tokove“. Nakon 22 godine, Simpozij je u neprekidnom razvoju prevazišao namjere svojih osnivača, dosegavši poziciju jedne od najznačajnijih regionalnih tački susreta muzikologa, etnomuzikologa, muzičkih pedagoga, teoretičara muzike, te naučnika i eksperata iz srodnih oblasti koji su posvećeni istraživanju fenomena muzike u društvu.

Ove godine Simpozij nije zaustavila ni pandemija, te se on po prvi put održava u formi videokonferencije. Na ovaj će se način u virtuelnom Sarajevu susresti 59 učesnika iz deset zemalja, u četiri simpozijska programa.

Aktivnosti Simpozija započinju ceremonijom otvaranja u četvrtak, 10. decembra 2020. u 10 sati, na kojoj će se učesnicima obratiti predsjednica Muzikološkog društva Federacije BiH dr. Amila Ramović, dekan Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu mr. Ališer Sijarić, te prorektoresa za umjetnosti Univerziteta u Sarajevu dr. Tamara Karača Beljak.

Centralni program čine radne sesije koje će 10, 11. i 12. decembra predstaviti nova naučna saznanja iz različitih domena muzičke nauke i pridruženih disciplina. Posebna sesija bit će posvećena aspektima muzičkog života u dobu iobilježenom pandemijom COVID-19.

U programu su istaknuta i dva plenarna predavanja.

Počasna pozicija uvodnog predavanja data je dr. Lani Šehović Paćuka, muzikologinji i profesorici na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, koja će u svom izlaganju iznijeti dio istraživanja predstavljenog u knjizi Ženski identiteti u muzičkom životu austrougarskog Sarajeva, objavljenoj 2019. godini u izdanju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. Predavanje dr. Šehović Paćuke naslovljeno „Mijenjanje percepcije o prisustvu umjetnica na koncertnom podiju: studija slučaja sarajevskih a la franca caféa (1878-1918)” bit će održano u četvrtak, 10.12.2020, s početkom u 18 sati.

Drugo uvodno predavanje održat će dr. David Clampitt, uvaženi teoretičar muzike, nekad profesor na Yale University, a danas na Oklahoma State University, dobitnik nagrade za naučni rad American Society for Music Theory. Njegovo predavanje vezano je za specifičnu primjenu matematičkih teorija u muzičkoj analizi, a tematski je vezano uz ovogodišnje obilježavanje 250 godišnjice od rođena Ludwiga van Beethovena. Predavanje Davida Clampitta pod naslovom „Neobični dvojnici: Samo-dualni harmonijski sistemi u Beethovenovom op. 131 (1827) i Schubertovom Dvojniku“bit će održano u petak, 11. decembra 2020, s početkom u 19 sati.

Program Simpozija uključuje i dva tematska susreta posvećena ličnostima od historijskog značaja za muziku u Bosni i Hercegovini.

U petak, 11.12. 2020 u 16.30 bit će priređen skupnaslovljen „100 godina od rođenja Zaima Imamovića“. O ulozi Zaima Imamovića na ovom susretu govorit će etnomuzikologinja mr. Maja Baralić Materneurednica muzičkog programa BH Radija 1, historičarka književnostidr. Nirha Efendić,kustosica za usmenu poeziju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, književnica Lejla Kalamujić, autorica biografije Zaima Imamovića, etnomuzikologinja dr. Tamara Karača Beljak, profesoricaMuzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, te Damir Imamović,muzičar i član porodice Zaima Imamovića.

Finale Simpozija bit će obilježeno skupom u povodu smrti ddr. Zije Kučukalića, kapitalne ličnosti za razvoj muzikologije u Bosni i Hercegovini, i posebno Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. O Ziji Kučukaliću govorit će kolege i studenti, mr. Maja Baralić Materne, Svjetlana Bukvich, kompozitoricaiprofesorica na City University of New York, dr. Mladen Milićević, kompozitor i profesor na Loyola Marymount University u Los Angelesu, dr. Ankica Petrović, etnomuzikologinja i socijalna antropologinja, ranije profesorica na Muzičkoj akademiji u Sarajevu i University of California, Los Angeles, te dr. Aleksandra Wagner, danas profesorica na The New School, New York i psihoanalitičarka u privatnoj praksi, nekoć studentica Zije Kučukalića na Odsjeku za muzikologiju sarajevske Muzičke akademije.

Svi programi 12. Međunarodnog simpozija “Muzika u društvu” bit će dostupni za javnost. Link za pristup bit će objavljen u srijedu, 9.12.2020. na internet stranici Muzikološkog društva www.muzikolosko-drustvo.ba, te Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, www.mas.unsa.ba, na kojima se nalazi i program cijele konferencije.

Izložba slika “KOD-DEKOD 2020” Amile Smajović

Izložba slika “KOD-DEKOD 2020” u okviru projekta “Umjetnost u izlogu 2020”, će biti otvorena u Galeriji ULUPUBIH, na adresi Koševo br 7, od 09.12. do 16.12.2020. godine. Zvaničnog otvorenja neće biti zbog pogoršane epidemiološke situacije.

Amila Smajović dugi niz godina proučava motive na tradicionalnim bosanskim ćilimima. Uočila je da su svi motivi izgrađeni od osnovnih geometrijskih oblika: trougla, romba, kvadrata, horizontalne i kose linije. Također je uočila da se motivi  kombinuju na površini ćilima  po određenim pravilima, po  principima simetrije, ravnoteže i proporcije. Tragajući za porijeklom geometrijskih motiva na bosanskom ćilimu uočila je da se isti osnovni geometrijski oblici nalaze na neolitskoj keramici butmirske kulture. Komparativnim odnosima i utvrđivanjem sličnosti geometrijskih oblika i njihovih kompozicija između ova dva vremenski udaljena kulturna fenomena navela ju je na pomisao da oba kulturna fenomena imaju zajedničku, univerzalnu matricu iz koje su nastali. Ponavljanje istih geometrijskih motiva i njihovih kompozicijskih sistema kao i njihov višestoljetni kontinuitet navodi nas na zaključak da se ovi oblici mogu posmatrati kao svojevrsni KODOVI.

Ciklus slika KOD-DEKOD  objedinio je autoričin dvadsetogodišnji rad na istraživanju ove teme. Prvi dio slika izvedenih u ulju prikazuje dijelove tradicionalnih ćilima na kojim se pojavljuju razni motivi u složenim kompozicijama kao polazna tačka.  Drugi dio slika obuhvata motive svedene na jednostavne oblike koji su izvedeni u formi znakova-kodova. Oba ciklusa slika su prikaz procesa pročišćavanja od složenih kompozicija do jednostavnih formi. KOD DEKOD je ciklus slika u kome se geometrijski motivi prepoznaju kao univerzalni znakovi koji imaju prahistorijsko porijeklo.

Danas živimo u svijetu nametnutih globalnih vrijednosti, globalne estetike, globalnog morala, globalnog kapitala i sl. U isto vrijeme se ističu različitost po bilo kojoj osnovi kao izvor sukoba, a globalizacija se nudi kao rješenje.  Suprotstavljanje ovim procesima je povratak univerzalnoj geometriji koja je nosilac univerzalne duhovnosti.

Amila Smajović je   završila Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1983. godine, a potom stekla diplomu akademskog grafičara na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu sa temom „Cosmos Noetos“- „Svijet vrijednosti“. Magistrirala je grafiku na istoj Akademiji 2001. godine sa temom „Država Amila i svijet simbola“. Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, odsjek za komunikologiju odbranila je  doktorsku tezu, 2018. godine sa temom „Komunikacijski simboli studija slučaja bosanski ćilim“. Amila se dugi niz godina bavi proučavanjem motiva na  tradicionalnim bosanskim ćilimima, univerzalnim simbolima i univerzalnom geometrijom. Osnovala je svoju radionicu za izradu ručno tkanih ćilima i Udruženje za zaštitu bosanskog ćilima. Od 2010. do 2015. godine radila je kao docent na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu  na odsjeku  za Vizuelne komunikacije i grafički dizajn. Učestvovala je  na  konferencijama i objavila niz radova koji su se bavili problematikom motiva, simbola i geometrijskim stilom na tradicionalnim bosanskim ćilimima.  Član je ULUBiH-a od 1989. godine,ULUPUBiH-a od 2004. godine, a od 2019. godine obnaša funkciju predsjednice ULUPUBIH-a (Udruženja likovnih umjetnika pimijenjenih umjetnosti i dizajnera u BIH)

Organizirala je veliki broj samostalnih izložbi,  a za svoj rad je  nagrađivana više puta u zemlji i inostranstvu.

Od nagrada izdvajamo:

  • Grand prix, Tapiserije Stil života, Collegium Artisticum 2013,
  • Treća nagrada  za tapiseriju Zapis o zemlji u Muskatu, Sultanat Oman IRCICA 2013., Nagrađena tapiserija  “Zapis o zemlji”, stalno izložena u muzeju Baital Barandau Muskatu, Sultanat Oman.
  • Prva nagrada za tekstil, Kolekcija Zeh nakit,  Collegium  Artisticum 2011.,
  • Povelja za doprinos u očuvanju i obnovi kulturno-historijskog  naslijeđa, Federalno Ministarstvo kulture i sporta, Bosne i Hercegovine 2009.,
  • Treća nagrada za skulpturu, Ponjava od kamena, Javni poziv  za izradu skulpture ispred Avaz biznis centra, Stručni žiri Avaza 2004.
  • Prva nagrada za Nove Medije, Made in B&H,  Stručni žiri ULUPUBiH, Collegium Artisticum, Sarajevo 2003.
  • Kolektivna nagrada Aga Khan godine AKTC za prvo islamsko greblje smješteno  u općini Altach u Austriji (sa Bernardom Baderom i Azrom Akšamijom) 2013.

Učestvovala je u brojnim  umjetničkim projektima  i festivalima.

Od umjetničkih projekata izdvajamo:

  • Država Amila, promoviran na 1000 dana opsade grada Sarajeva 1995. Država Amila čija teritorija pokriva cijeli svijet u kojoj je jedino  umjetnost mjerilo univerzalnih  vrijednosti bila je umjetnički  protest protiv rata i ratnih razaranja.
  • Made in BIH  i S.O.S. zone zdrave pameti,  Projekat   posvećen  istraživanju posljedica koje je je rat ostavio na  mentalno i duhovno zdravlje pojedinaca
  • Poetika šare  i Harmonija geometrije harmonijom niti, projekat preispitivanja  vlastitog  identiteta, kulturnog  naslijeđa i kulturne memorije. Afirmacija bosanske kulture i izrada  replika tradicionalnih bosanskih ćilima i unikatnih tkanih proizvoda.
  • Kod dekod projekat o univerzalnim simbolima

Na Grani Zelenoj – “Perspectives magazin” 2

Fondacija Heinrich Böll s uredom u Sarajevu nedavno je promovisala godišnjak,   u okviru književnog festivala Bookstan 2020.

Ovogodišnji broj nosi naslov Žene na Zapadnom Balkanu – Prava i borbe (Podnaslov: Ženski glas je bitan!) Pitanje položaja žena u društvu je odraz svih postojećih problema zemalja Zapadnog Balkana.

Jedna od tema o koju tretira ova publikacija je i problem nasilja nad ženama i djevojčicama koja je tek počela da izlazi iz privatne u javnu sferu. Još uvijek jako velik broj žena i djevojčica trpi nasilje, u mnogim slučajevima od strane bliske osobe. Prema procjenama, broj žrtava se za vrijeme Covid-19-pandemije povećao na 30% širom svijeta.

Predstavljena digitalna platforma “Valter od Prijepolja do Sarajeva“

U Muzeju u Prijepolju predstavljena  digitalna platforma “Valter od Prijepolja do Sarajeva“ Historijskog muzeja BiH. Platforma je predstavljena povodom obilježavanja 77-e godišnjice čuvene prijepoljske bitke u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom upriličeno je premijerno digitalno putovanje „Valter od Prijepolja do Sarajeva“, koje prezentuje životni put narodnog heroja Vladimira Perića Valtera. Platforma je osmišljena u saradnji Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine sa Muzejom u Prijepolju, a u sklopu projekta „Muzejske priče“, koje implementuje Grad Sarajevo sa drugim partnerima. 

” Platforma se sastoji od tri tematske cjeline koje će kroz fotografije, arhivski materijal, trodimenzionalne predmete, video zapise itd. prezentirati lik i djelo Vladimira Perića Valtera. Platforma također ukazuje na univerzalne vrijednosti za koje se Valter zalagao, a koje nam mogu biti inspiracija i danas. Građa i materijal korišteni za ovo virtualno putovanje mogu biti korišteni za razvijanje kritičkog mišljenja mladih o historiji” – izjavio je Amar Karapuš, viši kustos HMBiH i autor platforme.

Premijera dječije radio drame “Fama i Hronopio” Divne Stojanov

U subotu u 11 h premijerno emitujemo dječiju radio dramu “Fama i Hronopio” nastalu po motivim priča “Priručnik za pevanje i plakanje” Hulija Kortasara.

Drama prati nestašnu Famu i mrzovoljnog Hronopia, stanovnike časovnika koji pokreću mehanizam sata. Nakon što ih zbog Famine greške izbace iz sata, junaci pokušavaju da nađu odgovarajući sat za život.

Tekst i režija: Divna Stojanov
Dizajn zvuka i kompozitor: Filip Gotovac
Glumci: Isidora Vlček, Aleksandar Sarapa i Mina Pavlica

Globalni poziv i borba aktivista za zaštitu posljednjih evropskih divljih rijeka

Foto:Rijeka Neretvica u Bosni i Hercegovini teče kroz 30 sela i dom je desecima vrsta riba i drugih vrsta (od kojih su neke ugrožene) i staništa mrijesta. (Foto Amel Emrić)

U odluci koja bi mogla postati presedan na Balkanu, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) objavila je 26. novembra da Vlada FBiH, počevši od 2021, više neće pružati subvencije koje podržavaju izgradnju malih hidroelektrana (MHE). Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine koje su u septembru hitno pozvale Vladu FBiH da zabrani nove MHE,  pozdravljaju potez Vlade FBiH,  kao prvi korak u zaštiti hiljade kilometara divljih rijeka Bosne i Hercegovine i ljudi i divljih životinja koji ovise o ovim vodama.

Više od 430 malih hidroelektrana u BiH je do sada izgrađeno, u izgradnji  ili je planirano. Počevši od 1. januara 2021, subvencije za nove MHE neće više postojati u ovom entitetu, a sredstva predviđena za to preusmjeriće se kao poticaji na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije. Novi bi propisi mogli pomoći u sprečavanju izgradnje barem 162 mala hidroenergetska projekta na 79 rijeka, ali vjerovatno neće moći zaustaviti još 30 projekata na 20 rijeka za koje investitori navodno trenutno imaju dozvole.

“Tako je inspirativno vidjeti da lokalni okolišni aktivizam upotpunjen međunarodnom podrškom potiče rašireno protivljenje ovoj pogubnoj okolišnoj praksi”, rekao je Wes Sechrest, glavni znanstvenik i izvršni direktor Global Wildlife Conservation. „Sada je kritično da Vlada FBiH ispuni svoje obećanje ne samo svojim ljudima, već i građanima cijelog svijeta, koji žele vidjeti zaštitu evropskog „plavog srca“. “

Brane koje se grade za MHE sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju se životinje koje tu žive.

Brane na MHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Privreda i poljoprivreda sela i okolnih mjesta potpuno ovisi o zdravim, slobodnim i netaknutim rijekama.  Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored rijeka Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Plive, Ugra, Bjelave, Lašve, Doljanke, Bunskih kanala i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom. Mnogi stanovnici BiH rijeke smatraju dijelom svog identiteta.

“Petnaestogodišnji aktivista iz doline rijeke Neretvice rekao mi je da je ova rijeka srce ljudi iz njegovog kraja”, rekla je Marsela Pećanac, osnivačica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT. “Srce koje trenutno najjače kuca na Balkanu je upravo plavo srce i političari i investitori to znaju.  Pored 109 MHE izgrađenih u BiH posljednjih godina, govori se o novim koncesijama za dvije male hidroelektrane u Jajcu, srednjovjekovnom glavnom gradu BiH, koji se nalazi na ušću dvije prekrasne rijeke, Plive i Vrbasa.  Aktivisti pozdravljaju najavljene mjere Vlade FBiH i neće stati dok svaka rijeka u BiH ne bude sigurna od besmislenog razaranja i dok naše rijeke opet ne poteku slobodno.”

Osim zahtjeva za ukidanje subvencija za male hidroelektrane, članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također su hitno zatražile od Vlade FBiH da izdavanje okolišnih dozvola u potpunosti prebaci na nivo federacije za sve MHE veće od 150 kW te da se znatno poboljšaju kriteriji i formiranje komisija za analize studija utjecaja na okoliš. Presudno je da Vlada FBiH ispuni sve zahtjeve, pored ukidanja subvencija, koji su joj uručeni i provede svoja obećanja i odluke u djelo te na taj način dugoročno zaštiti rijeke u FBiH od MHE i sličnih projekata.  Članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također pozivaju drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake.  Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je takođe predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica.

“Otkazivanje subvencija za hidroenergiju najvažniji je korak za spas rijeka jer ograničava dva temeljna uzroka izgradnje brana: novac i korupciju”, rekao je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Plavo srce iz Riverwatcha. „Sve dok se ljudi budu mogli bogatiti uništavajući rijeke, gradiće se brane. FBiH može postati pokretač novog trenda za zaštitu rijeka u cijeloj Evropi. Iako je ovaj korak u potpunosti u skladu s EU Green Deal, najava mora postati stvarnost. Draga Vlado FBiH: Evropa vas gleda “

Gotovo sve balkanske rijeke su u opasnosti i pod naletom izgradnje MHE, uz planove za izgradnju preko 3.000 brana od kojih je preko 1.000 planirano unutar zaštićenih područja.

U projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju. Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da BiH dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Evropskoj uniji. Iako postojeće MHE u BiH proizvode tek oko tri odsto ukupne godišnji proizvodene električne energije u državi, uz ogromnu štetu po okoliš, do sada vlada je nastavljala izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji jako malo doprinose „obnovljivoj energiji“.

Aktivisti širom svijeta zalažu se za zaštitu „plavog srca“ evropskog kontinenta na sličan način kako je to napravljeno u SAD sa Zakonom o divljim rijekama („Wild and Scenic Rivers Act“) koji štiti rijeke od prirodnog, kulturnog i rekreacijskog značaja. Oni bi također željeli vidjeti ustavnu zaštitu vode i pravo na čistu vodu u cijeloj BiH.

Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi. Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu. Balkanske rijeke – poznate i kao „plavo srce“ Evrope – su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu. Prema stručnjacima za slatkovodne vode, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.

Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u BiH, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti.

Organizacije koje su dio ove široke koalicije uključuju: 2020 Action, American Rivers, Arnika, Atelje za transformaciju zajednice – ACT, CEE Bankwatch Network, Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, David Brower Center, EarthAction, Earth Law Centar, EuroNatur Foundation, Freshwater Life, Global Wildlife Conservation, International Rivers, International Union for Conservation of Nature Species Survival Commission Freshwater Fish Specialist Group,  IUCN SSC Freshwater Conservation Committee, Institute for Environmental Security, Rainforest Action Network, The Redford Center, Riverwatch, Save the Blue Heart of Europe, Shoal, the World Fish Migration Foundation, World Future Council i WWF.

# # #

Global Wildlife Conservation

GWC osigurava biološku raznovrsnost na Zemlji time što čuva divljinu, štiti živi svijet i podržava njihove zaštitnike. Maksimiziramo svoj učinak kroz naučno istraživanje biološke raznovrsnosti, upravljanje zaštićenim područjima, prevenciju kriminala u prirodi, oporavak ugroženih vrsta i kultivaciju lidera u očuvanju. Naučite više na: https://globalwildlife.org

2020 Action

2020 Action informiše i inspiriše Amerikance da preusmjere svoju zabrinutost, strast i bijes u smislene akcije za pravedniji, mirniji i održiviji svijet.

American Rivers

American Rivers štiti divlje rijeke, obnavlja oštećene rijeke i čuva čistu vodu za ljude i prirodu. Od 1973. godine, American Rivers zaštitili su i obnovili više od 150.000 milja rijeka kroz lobiranje, terenske projekte i godišnju kampanju „Najugroženijih rijeka u Americi®“. Sa sjedištem u Washingtonu, DC, imaju urede u cijeloj zemlji i više od 200.000 članova, onih koji ih podržavaju i volontera. American Rivers održava pozitivno radno okruženje s kulturom učenja, podrške i ravnoteže. Za više informacija posjetite: www.americanrivers.org.

Arnika

Arnika je nevladina organizacija sa sjedištem u Pragu osnovana 2001. godine i ujedinjuje ljude koji teže boljoj životnoj sredini. Organizacija se fokusira na promicanje ekološke pravde i svijeta bez toksičnih zagađivača i otpada, s prirodnim i živim rijekama i zemljištima. Ljudi u Arniki vjeruju da prirodno bogatstvo nije samo dar, već i obaveza da se sačuva za budućnost. Više na: www.arnika.org/en

Atelje za društvene promjene – ACT

ACT podržava aktiviste i artiste sa Zapadnog Balkanu koji se suprostavljaju trenutnom stanju apatije, a sve s ciljem razvoja društvenih zajednica u regiji. Kako to radimo? Kroz grassroot partnerstva i strateške kampanje. Više na: www.act.ba.

Balkan River Defence

Balkanski poluotok je posebno mjesto. Ekološki i kulturološki. Komplicirana historija i politika čine ovaj dio Evrope vrlo teško razumljivim. Namjera nam je ujediniti balkanske nacije protiv uništavanja njihovih rijeka i napada neokolonijalizma u obliku hidroenergije. Drugim riječima, rijeke su jedna od rijetkih stvari koje ovdje povezuju nacije i mi to želimo njegovati. Rijeke napadaju strana ulaganja koja nastoje profitirati od ovog ‘manje razvijenog dijela Evrope’ iskorištavanjem trenutne političke situacije i raširene korupcije kako bi nastavili svoje pohlepne ciljeve. Ljudi na Balkanu vidjeli su to dovoljno u posljednjim stoljećima, a rijeke su nam jedine stvari koje su nam ostale: https://balkanriverdefence.org/about/

CEE Bankwatch Network

Bankwatch je najveća mreža lokalnih organizacija za zaštitu okoliša i ljudskih prava u srednjoj i istočnoj Evropi. Nadgleda institucije javnih finansija koje su odgovorne za stotine milijardi eura koje se investiraju širom svijeta. Zajedno sa lokalnim zajednicama i drugim nevladinim organizacijama, Bankwatch radi na povećanju vidljivosti njihovog utjecaja i osigurava protutežu njihovoj nekontrolisanoj moći.

David Brower Center

David Brower Center (DBC) pruža dom ekološkom pokretu zagovaranjem ljepote, raznovrsnosti i ekološkog integriteta Zemlje.  DBC to postiže kombinacijom infrastrukture i aktivnih programa u instituciji koja: obavještava javnost o ekološkim izazovima s kojima se suočavamo i hrabrim akcijama koje moramo preduzeti ako želimo da ovu planetu ostavimo podesnom za život; inspiriše ljude da prepoznaju sopstvenu snagu i odgovornost da postupaju u ime Zemlje; i spaja ljude i organizacije posvećene društvenoj jednakosti i ekološkoj održivosti.

Earthaction.org

EarthAction je globalna akciona mreža koja ujedinjuje ljude i organizacije radi mira, pravde i okoline.

Earth Law Center

Earth Law Center (www.earthlawcenter.org) je 501c3 organizacija koja radi na transformaciji zakona da bi se priznalo i zaštitilo urođeno pravo prirode za postoji, napreduje i evoluira. Oni su nedavno objavili prvi udžbenik na temu „Zakon Zemlje“, a koji je centar eko-centričnog zakona u nastajanju, uključujući prava prirode.

EuroNatur

EuroNatur je fondacija za zaštitu prirode u Radolfzellu, u Njemačkoj. Zajedno s našom evropskom mrežom partnera, stvaramo rješenja za život i rad u skladu s prirodom. Naš cilj je moćna mreža posvećena zaštiti evropskog nasljeđa prirode.

Freshwater Life

Freshwater Life radi na spasavanju najugroženijih vrsta slatkovodnih riba od izumiranja tako što ukazuje na prijetnju od invazivnih vrsta. Udružujemo se s lokalnim zajednicama, ekolozima i međunarodnim stručnjacima da bismo izgradili kapacitet i sproveli efikasnu akciju za zaštitu na terenu.  Za više informacija: https://fwlife.org/

International Rivers

International Rivers štiti rijeke i brane prava zajednica koje o njima ovise. Bori se za svijet u kojem se cijene i štite zdrave rijeke i prava lokalnih riječnih zajednica. Zamišljaju svijet u kojem se potrebe za vodom i energijom zadovoljavaju bez degradiranja prirode ili povećanja siromaštva i u kojem ljudi imaju pravo učestvovati u odlukama koje utiču na njihov život. Više na: https://www.internationalrivers.org/about/

Institute for Environmental Security

IES je međunarodna neprofitna nevladina organizacija osnovana 2002. u Hagu da bi se povećala svijest o ekološkoj bezbjednosti kao načinu da se obezbijedi mir i održiv razvoj. Zadatak instituta je: poboljšati globalnu ekološku bezbjednost promocijom održavanja regenerativnog kapaciteta ekosistema koji mogu održati život. Naučite više na: https://www.envirosecurity.org/what-we-do

IUCN SSC Freshwater Fish Specialist Group (FFSG)

FFSG je osnovan 2004. s ciljem da postigne očuvanje i održivu upotrebu slatkovodne ribe i njihovih staništa. Ovo radimo kroz kreiranje i širenje ispravnih naučnih saznanja; širenje svijesti o vrijednosti slatkovodne ribe i utjecajem na procese donošenja odluka na svim nivoima.

IUCN SSC Freshwater Conservation Committee (FCC)

FCC je osnovan 2010. da bi hitno ukazao na krizu svjetske raznovrsnosti slatkovodnih ekosistema privlačenjem pažnje na probleme koji se tiču očuvanja raznovrsnosti slatkovodnih ekosistema.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine osnovana je u junu 2016. godine od strane organizacija civilnog društva i pojedinaca ljubitelja prirode koji prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana i zalažu se za razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica. Uloga Koalicije je da pruža podršku lokalnom stanovništvu da se na vrijeme uključi u donošenje odluka i donese stav o izgradnji hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Koalicija za zaštitu rijeka BiH koja trenutno okuplja preko 20 organizacija iz čitave države i broj članova i dalje raste. Više na http://rijekebih.org/

Rainforest Action Network

Rainforest Action Network štiti klimu i održava ljudska prava osporavajući korporacijsku moć i sistemsku nepravdu kroz lokalna partnerstva i strateške kampanje. https://www.ran.org/

Riverwatch

Riverwatch je udruženje za zaštitu rijeka. Naša ambicija je da očuvamo posljednje neukroćene rijeke, kao i da obnovimo one koje su već stavljene u kanale ili brane.

The Redford Center

Suosnovan 2005. od strane Roberta Redforda i njegovog sina Jamesa Redforda, Redford Center koristi film i medije da bi formirao pokret za ekološku pravdu, zaštitu i obnovu. Ova neprofitna organizacija proizvodi, finansira i podržava filmske producente i projekte, koji prezentiraju često zanemarene i važne prespektive kako bi se planeta sačuvala i regenerisala. https://redfordcenter.org/

Save the Blue Heart of Europe / Spasite plavo srce Evrope

U saradnji s lokalnim partnerima, nevladine organizacije EuroNatur i RiverWatch su pokrenule kampanju „Spasite plavo srce Evrope“ kao bi očuvali jedinstvene rijeke Balkana i zaštitili najvrjednija staništa i biološku raznovrsnost rijeka Balkana. Više na Save the Blue Heart of Europe (balkanrivers.net)

Shoal

Shoal je globalna kolaborativna inicijativa za spašavanje i oporavak populacija najugroženijih slatkovodnih vrsta širom svijeta. U rijekama, jezerima i močvarama živi 12% svih poznatih vrsta, a ljudima svugdje pružaju neophodnu pitku vodu. Ipak, biološka raznolikost slatkovodnih voda opada brže nego ona morskih ili kopnenih staništa. S obzirom na to da je svakoj trećoj slatkovodnoj vrsti prijetilo izumiranje i pad slatkovodnih populacija od 84% od 1970. godine, postoji hitna potreba za ambicioznim i odlučnim djelovanjem. Shoal je osnovan kako bi dao kritičnu pažnju ovim vrstama koje su toliko dugo bile ignorisane i nedovoljno finansirane.  www.shoalconservation.org.

World Fish Migration Foundation

Osnovana 2014, Fondacija za svjetske migracije ribe (WFMF) je međunarodna organizacija s ciljem da spasi ribe selice u rijekama. Fondacija skreće globalnu pažnju na izazove s kojima se ribe selice suočavaju kroz brojne međunarodne projekte saradnje s ciljem zagovaranja uklanjanja zastarjelih brana i podrške inicijativama kojima se otvaraju bitni vodotokovi. Za više informacija, posjetite:

www.worldfishmigrationfoundation.com

World Future Council

The World Future Council radi na očuvanju i ostavljanju u nasljeđe zdrave i održive planete našoj djeci i unucima, s pravednim i mirnim društvenim zajednicama. Da bi to postigli, usmjereni smo na identificiranje, razvoj, isticanje i širenje učinkovitih politika koje imaju rješenja za izazove s kojima se suočava čovječanstvo.

WWF

WWF je nezavisna organizacija za očuvanje okoliša, s više od 30 miliona pristalica i globalnom mrežom u skoro 100 država. Naš zadatak je da zaustavimo degradaciju prirodne okoline na planeti i da izgradimo budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, uz očuvanje biološke raznovrsnosti, održivu upotreba obnovljivih prirodnih resursa i smanjenje zagađenja. Više  panda.org/news  i pratite Twitter @WWF_media.

Podcast “Na Grani Zelenoj” – “Perspectives magazin” 1

Fondacija Heinrich Böll s uredom u Sarajevu nedavno je promovisala godišnjak, “Perspectives magazin” u okviru književnog festivala Bookstan 2020.

Ovogodišnji broj nosi naslov Žene na Zapadnom Balkanu – Prava i borbe (Podnaslov: Ženski glas je bitan!) Pitanje položaja žena u društvu je odraz svih postojećih problema zemalja Zapadnog Balkana. Još uvijek prisutan patrijarhat u zemljama Zapadnog Balkana dovodi do neuravnoteženog odnosa moći između muškaraca i žena. Rodno zasnovana diskriminacija je sveprisutna, posebno u javnom segmentu života, gdje su žene u podređenom položaju.

Bend Kolektivna Šteta je objavio svoj prvi EP

EP ‘’Samo Faza’’ je tačno ono što naslov kaže: samo faza u kreativnom procesu benda. Temelji za neke od pjesama postoje skoro 2 godine, od kad je bend začet, dok su neke nastale sasvim prirodno: improvizacijom na probama. Pošto je ovo prvi poduhvat benda da se ostvari neka muzička cjelina, manjak iskustva u tom polju je nalagao da se eksperimentiše sa različitim metodama snimanja, produciranja i samog pisanja pjesama. 

Fukaru“, prvi singl koji je izbačen u vrijeme dok ideja za EP još nije poprimila svoj trenutni oblik, producirao je i snimao prijatelj benda Simon Rojas, nakon čega smo odlučili da počnemo sami producirati sa ciljem da postanemo dobri i u tome, ali i sa ciljem da naša muzika odiše amaterskim duhom u kojem su stilu pjesme i napisane. Za ostale pjesme sa EP-a je u pomoć oko snimanja priskočio naš dobri drug Harun Pezo, koji nam je poslao trake koje smo snimili u jednoj sesiji. Sve produciranje je, kao svoju obavezu, preuzeo frontmen benda Emin Ligata dok je samo pisanje muzike i tekstova bio grupni trud čitavog benda sa učešćem svih članova, a prateći art je uradio Alen Podgorica. 

Sva tri člana imaju različite muzičke idole i inspiracije, ali jedna ideja kojom smo svi fascinirani je ta repeticije, gdje u pjesmama posuđujemo muzičke elemente naših drugih pjesama i pokušavamo ih uklopiti u jednu veću koherentniju cjelinu. Najbolji primjer takvog pristupa je završavajuća traka koja u solo dionici posuđuje glavne elemente svih prethodnih pjesama. Djela su nedefinisanog žanra tako da nam je kao grupi veoma interesantan proces sklapanja svega u nešto što je u isto vrijeme i vrlo smisleno i pomalo besmisleno. Za inspiraciju oko pjesama gledamo unutar sebe jer nismo tangirani političkim dešavanjima, kao ni društvenom strukturom, a ni „vanjskim svijetom“ generalno. Glavni cilj nam je da se zabavljamo i zabavimo naše slušaoce, bez pretenzije da shvatamo ili budemo shvaćeni preozbiljno.

Bandcamp: https://kolektivnasteta.bandcamp.comSoundcloud: https://soundcloud.com/kolektivnastetaInstagram: https://www.instagram.com/kolektivnastetaFacebook: https://www.facebook.com/kolektivnasteta

Promocije platforme “Religioskop”održana u Banja Luci

Digitalna edukativna platforma „Religioskop“ predstavljena i u Banjaluci

„Mladima smo ponudili 100 razloga za istraživanje kulturno – historijske baštine BiH“

Digitalna edukativna platforma „Religioskop“, koju su kreirali predstavnici Historijskog muzeja BiH u saradnji sa muzejskim institucijama iz cijele Bosne i Hercegovine, predstavljena je i u Banja Luci. Grad Banja Luka i njegova okolina odišu raznolikošću i bogatstvom naslijeđa vjerskih zajednica. Upravo ta baština bila je inspiracija za nastanak mnogih priča Religioskopa. Prezentacija koja se sastoji od 100 priča o četiri monoteističke religije na području Bosne i Hercegovine i o njihovom doprinosu razvoju bosanskohercegovačkog društva, za manje od mjesec dana dokazala je da je Historijski muzej BiH, bh. javnosti ponudio ono što je definitivno nedostajalo. Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, istakla je da je jako sretna zbog činjenice da se broj posjeta stranici www.religiskop.ba iz dana u dan povećava.

„Jako smo sretni jer nam veliki broj posjeta stranici Religioskop govori da smo domaćoj javnosti ponudili ono što je nedostajalo. Informacije koje su čuvale muzejske institucije iz cijele Bosne i Hercegovine smo digitalizovali i učinili ih dostupnim svima. Cjelokupnoj bh. javnosti, a prvenstveno mladima ponudili smo 100 razloga za istraživanje kulturno-historijske baštine naše zemlje i ti razlozi svima su se dopali“ – istakla je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.

Prisutnima se na promociji obratio i Vladan Vukliš, istoričar i arhivista Arhiva Republike Srpske, koji je istakao da je digitalizacija ovakve građe danas neophodna i napomenuo da Arhiv Republike Srpske redovno konvertuje arhivsku i bibliotečku građu u digitalni format.

„Prenos istorijske građe na otvorenu mrežu predstavlja veliki napredak u radu institucija koje štite kulturnu baštinu. Naravno, da bi se građa učinila dostupnom i da bi ona bila korisna, potrebno je obaviti veliki istraživački, kreativni, tehnički, digitalni, ali i pedagoški posao. Upravo u tome leži taj, za sada nevidljivi skok, koji kulturni radnici realizuju, povezujući široka znanja sa novim tehnologijama“ – dodao je Vladan Vukliš.

Muzeji kao kulturne institucije imaju veliki značaj u primjeni Uneskove konvencije i jedna su od najznačajnih institucija u istraživanju, dokumentovanju i zaštiti nematerijalnog nasljeđa, rekla je Danijela Đukanović, viši kustos etnolog iz Muzeja RS. U većini elemenata koji prezentuju nematerijalno kulturno nasljeđe može se primjetiti  religijska simobolika u određenim kontekstima kroz motive, ornamente, običaje,