Autor: urednik

U nedjelju se u Bosni i Hercegovini održavaju lokalni izbori. Često čujemo da se mladi moraju snažnije uključiti u izborni dan i kroz glasanje pokazati da su aktivan sudionik u društvu. Ali šta je sa ostatkom godine? Da li mladi ljudi trebaju biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka i kreiranja politika ili sav svoj demokratski potencijal iscrpe glasanjem na izborima?

Da mladi ljudi žele biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka, pokazuje veliki broj kandidata i kandidatkinja na izbornim listama, koji imaju ispod 30 godina života. Rezultati izbornog dana mogu biti različiti – od toga da imamo veliki procenat izabranih mladih političkih lidera i liderica u lokalna vijeća/skupštine, do toga da nije izabrana ni jedna mlada osoba. Bez obzira na rezultate, mladi ljudi ne smiju biti isključeni iz procesa donošenja odluka.

Učešće mladih u procesima donošenja odluka, na svim nivoima organizovanja, je veoma važno. To je i zakonska obaveza nadležnih organa koji moraju obezbjediti uslove da mladi učestvuju u donošenju odluka, raspravama i debatama koje se odnose na njihovu problematiku. Unatoč tome, mladi u našoj zemlji jako rijetko imaju priliku izraziti mišljenje i stavove za pitanja koja ih se direktno tiču.

„Bitnost uključivanja mladih u procese odlučivanja je višestruka. Sa jedne uključivanjem mladih, lokalne samouprave imale bi jasniju sliku prilika i potreba mladih u lokalnoj zajednici. Istovremeno, mladi ljudi kroz uključivanje u procese odlučivanja postaju relevantan akter u ovim procesima, te takvim pristupom lokalne vlasti pokazuju kakav odnos imaju ka ovoj populaciji. Mjesta za napredak ima i treba ga tražiti i mimo zakonskih okvira, te češće na nivou lokalnih samouprava organizovati druženja, konsultacije i debate sa mladima.“ – poručio je Živko Ćetojević, generalni sekretar Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Ono što zakoni predviđaju je minimum učešća mladih, a u praksi, vidimo da ni taj minimum često nije ispoštovan.

„Zakonska rješenja su omogućila minimume za učešće mladih ljudi u procesima odlučivanja. Mi vidimo priliku da mladi pored uključenosti u rad komisije za pitanja mladih budu uključeni i u rad drugih radnih tijela i komisija koja donose odluke ili mišljenja direktno vezana za život mladih ljudi. To mogu biti komisije za stipendiranje, poduzetništvo i slično. Zakonsku obavezu formiranja komisija za mlade, jedinice lokalne samouprave su uglavnom ispunile. Međutim, problem ovih komisija se ogleda u njihovom sastavu, gdje nažalost nema predstavnika omladinskih organizacija, odnosno lokalnih vijeća mladih/savjeta mladih.“ – ističe Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Uključenost mladih ljudi u procese donošenja odluka se ne ogleda isključivo kroz direktni ulazak u lokalno vijeće/skupštinu, ili rad u određenoj komisiji pri tom tijelu. Često se mladi ljudi u procese donošenja odluka uključuju kroz komunikaciju i konsultacije. Veliki broj općina i gradova imaju službenike/ce za mlade ili osobe koje su odgovorne za pitanja mladih u tim zajednicama ali nemaju komisiju za pitanje mladih pa je sasvim jasno da je u tim zajednicama glas mladih slabo zastupljen. Ove osobe predstavljaju kontakt tačke, i trebale bi predstavljati sponu između mladih i vlasti.

„Analiza implementacije Zakona o mladima koju smo radili za 2019. godinu pokazala je da 45 jedinica lokalne samouprave ima službenika/cu za mlade, s tim da samo njih 16 imaju certifikat prepoznat od strane nadležnog ministarstva. Službenici, referenti ili službe za mlade postoje uglavnom i u zajednicama u Republici Srpskoj. Ono što je bitno naglasiti jeste da su za razliku od Republike Srpske, službenici za mlade u Federaciji Bosne i Hercegovine i zakonska obaveza.“ – podsjeća Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Participacija mladih jedan je od vodećih principa i Opće deklaracije o ljudskim pravima te je jako bitna za proces demokratizacije i za razvoj svake zemlje. Kada mlade ne konsultujemo oko politika koje se njih tiču rizikujemo da imamo loše politike koje ne odgovaraju na sve veće probleme u društvu, a ako ih ne uključujemo u proces odlučivanja, ne možemo očekivati da i oni budu aktivan dio promjene koju želimo postići, dodaju predstavnici krovnih tijela za mlade u BiH. Pozivaju nadležne organe u BiH da hitno stvore uslove za formiranje komisija za pitanja mladih u svakoj lokalnoj zajednici, a kako bi i mladi ljudi konačno odlučivali o pitanjima koja su važna za njih te kako bi učestvovali u kreiranju bolje budućnosti za sve.

Inicijativa Odmori u BiH, u saradnji sa Turističkom organizacijom Banja Luke i uz podršku Evropske unije, organizirala je za grupu bh. medija putovanje upoznavanja Banja Luke i okoline.

Obilazak užeg gradskog jezgra Banja Luke započelo je degustacijom banjalučkih ćevapa u čuvenoj ćevabdžinici „Kod Mahe“. Banjalučki ćevapi se od ostalih varijacija tog jela najviše razlikuju po tome što se peku u pločicama od po četiri ćevapa, što jelu daje posebnu sočnost. Nakon jela „Odmori u BiH“ ekspedicija prošetala je dvjestotinjak metara do džamije Ferhadija, zadužbine Ferhad-paše Sokolovića, koji je igrao veliku ulogu u razvoju Banja Luke. Džamija Ferhadija jedna je od najljepših potkupolnih džamija u BiH.

Između Ferhadije i Kastela vrijedi posjetiti i spomen ploču Safikadi, za koju legenda kaže da se bacila pod top nakon što joj je zabranjeno da ljubuje sa izabranikom svoga srca. Ispod spomen-ploče koja joj je posvećena Banjalučani i posjetitelji grada na Vrbasu svakodnevno pale svijeće i odaju počast „banjalučkoj Juliji“. Prepoznatljivi simbol Banja Luke je tvrđava Kastel, na ušću Crkvene u Vrbas. Uz pomoć sredstava Evropske unije tvrđava je dobrim dijelom obnovljena, a unutar zidina nalazi se nekoliko veoma vrijednih arheoloških eksponata, ljetna pozornica, restoran „Kazamat“, te „Kamena kuća“ u kojoj djeluje galerija.

Tura središtem Banja Luke nastavljena je posjetom „Krajiškoj kući“, gdje se mogu kupiti autohtoni krajiški proizvodi, obilaskom banjalučke Tržnice, šetnjom ulicom Veselina Masleše, poznatijom kao Gospodska ulica. Na kraju Gospodske ulice nalazi se Hram Hrista Spasitelja, jedan od najljepših pravoslavnih hramova na Balkanu, te Banski dvor, centar kulture u Banja Luci. U blizini je i Spomenik 12 beba, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, kao i Spomenik palim borcima NOR-a.

Šetnja je nastavljena pokraj zgrade Narodnog pozorišta Republike Srpske, nakon čega je uslijedila posjeta Katedrali sv. Bonaventure. Zanimljivo je kako je udaljenost od prve do posljednje atrakcije koju je ekipa “Odmori u BiH” obišla u centru Banja Luke oko 1 kilometar, što najbolje pokazuje koliko, zapravo, Banja Luka ima atrakcija na malom prostoru.

Upoznavanje sa Banja Lukom nastavljeno je u Delibašinom selu, oko 5 kilometara od centra grada, gdje se nalazi trapistički samostan i crkva Marija Zvijezda. Monasi – trapisti, najpoznatiji po pravljenju čuvenog sira – trapista, smatraju se začetnicima banjalučke industrije, jer su upravo oni udarili temelje Banjalučkoj pivari, izgradili mljekaru, siranu, ciglanu, prvu električnu centralu u BiH…

Prvi dan obilaska Banja Luke završen je posjetom Muzeju Republike Srpske, koji je kao Muzej Vrbaske banovine osnovan 1930. godine i ove godine slavi 90 godina postojanja. Taj jubilej obilježen je izložbom u kojoj je centralni eksponat srednjovjekovni mač koji je prošle godine pronađen u Vrbasu.

Drugi dan istraživanja Banja Luke i okoline započeo je posjetom kanjonu Tijesno, koji se nalazi na putu ka Jajcu i jedno je od najpopularnijih odredišta za adrenalinski turizam u BiH. Tamo su održana svjetska prvenstva u raftingu, kao i kajaku i kanuingu na divljim vodama, a kanjon je i mjesto održavanja Drill and Chill Climbing and Highlining festivala.

Naredna stanica bila je Krupa na Vrbasu, gdje su predstavnici medija obišli manastir Svetog Ilije, a potom i prekrasne slapove na rijeci Krupi, na kojoj se nalazi i desetak tradicionalnih, drvenih vodenica.

Na putu od Banja Luke prema Kneževu nalazi se Etno selo Ljubačke doline, koje prikazuje život tradicionalne seoske zadruge, njenu arhitekturu i materijalnu kulturu sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka. Etno selo čini oko 30 autentičnih seoskih objekata, koji su ispunjeni sa hiljadama veoma vrijednih antikviteta.

Jedna od banjalučkih top atrakcija je i plaža Vrućica, u naselju Srpske Toplice, nekadašnjem Gornjem Šeheru. Nekoliko bazena uz sam Vrbas napunjeno je toplom mineralnom vodom sa obližnjih izvorišta, a za koju se smatra da liječi reumatizam, probleme sa srcem i različite kožne bolesti. Vrućica je i stanište populacije viline vlasi (Adiantum Capillus Veneris), biljke koja je preživjela ledeno doba i veoma je rijetka u kontinentalnom dijelu Evrope.

Najbolji pogled na panoramu Banja Luke pruža se sa Banj brda, odnosno Šehitluka, na čijem vrhu se nalazi monumentalni spomenik Krajišnicima palim u Drugom svjetskom ratu, koji je od bijelog, bračkog kamena podignut po nacrtu Antuna Augustinčića.

Putovanje u Banja Luku završeno je odličnim ručkom na splavu – restoranu Hedonist na Vrbasu, u organizaciji domaćina – Turističke organizacije Banja Luka.

Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

U Bosni i Hercegovini (BiH) je planirana izgradnja preko 400 malih hidroelektrana (MHE) na više od 250 vodenih tokova. Ovi projekti uništavaju živi svijet oko rijeka i u rijekama – privredu sela i biodiverzitet naših rijeka kao jednog od najvrjednijih prirodnih bogatstava BiH. Šira javnost je spoznala da MHE ne doprinose nikakvom širem javnom interesu, već isključivo bogaćenju pojedinaca iz finansijsko-političkih klanova i zato je nužno što hitnije obustaviti daljnju gradnju, a preispitati sve do sada izdate dozvole!

Dugogodišnja borba za rijeke i uticaj javnosti su doprinijeli da je Predstavnički dom Federacije BiH u junu ove godine napokon donio Zaključak o zabrani izgradnje MHE i o reviziji već dodijeljenih dozvola. Ovim Zaključkom je dat rok Vladi FBiH da postupi po istom i pripremi podzakonske i zakonske akte za zabranu dalje gradnje.

Vlada FBiH u ovom roku nije poduzela ništa. Progres je napravljen tek sredinom oktobra kada su se Čuvari rijeka sreli na sastanku sa premijerom Novalićem i predstavnicima nadležnih federalnih ministarstava. Na tom sastanku Vlada FBiH je dala obećanje su da će se početkom novembra izjasniti o zahtjevima Čuvara rijeka koji su dostavljeni Vladi FBiH za izmjene zakonskog okvira u nadležnosti Vlade FBiH radi realizacije Zaključak Parlamenta o  zabrani gradnje MHE koju je 23. juna izglasao Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Do današnjeg dana podrška se svodi na riječi i obećanja premijera i nadležnih. Čuvari rijeka i dalje insistiraju i zahtijevaju što urgentnija konkretna podzakonska i zakonska rješenja kako bi se rijeke spasile što hitnije.  Predstavnici grupe Čuvari rijeka iz cijele BiH su se danas okupili na rijeci Ugar da apeluju na Vladu FBiH da što prije krene u konkretne radnje zaštite rijeka od MHE!

Iz Udruženja „Neretvica-Pusti me da tečem“, Konjic, su poručili: „Podržavamo Vladu FBiH i resorna ministarstva u nastojanju da pronađu način da obustave gradnju MHE na našim rijekama. Međutim budno ćemo pratiti i aktivno učestvovati u svim aktivnostima vezano za problematiku MHE, i evo i danas smo na Ugru. Naša poruka je jasna – niti jedna MHE se neće izgraditi na rijeci Neretvici!“

Naza Spahić iz Udruženje građana „Za Doljanku”, Jablanica: „Očekujem da premijer i resorni ministri ispoštuju dogovor koji je postignut da se zaustavi gradnja MHE, te poručujem da nećemo odustati od borbe za naše rijeke, za našu Doljanku, pa makar nas to dovelo do međunarodnih sudova. Potrebno je da hitno krenu u realizaciju zahtjeva koje smo im predočili!“

Iz Eko Bistro, Kruščica, Maida Bilal kao jedna od Hrabrih žena Kruščice je naglasila: „U isčekivanju smo da Vlada FBiH i resorna ministarstva donesu konačnu zabranu izgradnje MHE na bh. rijekama, tu smo solidarno  uz naše komšije i komšinice sa rijeke Ugar sa jedinstvenim stavom, ne damo naše rijeke!“

Došli smo da odamo počast rijeci koja nestaje, isto kao što ćemo i mi nestati, ne budemo li čuvali naše rijeke. Hitno je potrebno da Vlada FBiH poduzme konkretne korake i zaustavi ovaj zločin. Ugar je mogao biti spašen, hitno je da potrebno da spasimo ono što se još uvijek može spasiti“ – izjavila je Tahira Mika Tibold, predsjednica MZ Kruščica, Hrabra žena.

„Aarhus centar će nastaviti insistirati na ispunjenju cijelog paketa pravnih zahtjeva koje su Čuvari rijeka uručili Vladi FBiH za zabranu daljnje gradnje MHE i reviziji svih izdatih dozvola. Samo na taj način možemo očekivati da će se zaista i ostvariti nas krajnji cilj, a to je zabrana na gradnju MHE u FBiH, a onda, nadamo se što prije i cijeloj BiH.“ – poručile su ekološke pravnice Nina Kreševljaković i Emina Veljović.

„Premijer Fadil Novalić je više puta do sada u medijima istakao da je u RS-u puno gore stanje po pitanju gradnje MHE. Ja bih samo podsjetio da je trenutno u funkciji 65 MHE u FBiH dok ih je u RS 44. Najgore stanje je baš ovdje u Srednjobosanskom kantonu (SBK) gdje radi njih 35, dok ih je 6 u nekoj fazi izgradnje. Bilo bi dobro kada bi premijer nekada posjetio i uništene rijeke u SBK i HNK kao što su Pršljanica u Bugojnu, Borovnica u Fojnici, Trešanica i Kraljuščica u Konjicu ili ovu rijeku Ugar, koja je doduše uništena u oba entiteta“ kazao je Robert Oroz, dugogodišnji aktivist ispred Eko Gotuša, Fojnica.

„Evo nas danas na rijeci Ugar gdje imate priliku na licu mjesta vidjeti kako se ponašaju tkz. investitori kojima je naša država dala dozvolu za gradnju MHE. Vjerovatno u dozvoli stoji da se moraju pridržavati određenih normi zaštite okoliša, biljnih i životinjski vrsta u i oko korita rijeke. Međutim, kao što vidite ovdje više nema korita, okolna šuma je posječena, a riblji fond je kompletan uništen. Početkom oktobra počeo je lovostaj na rijeci Ugar i nastupio je mrijest potočne pastrmke, ribolov u ovo vrijeme je krivično djelo prema članu 320. Krivičnog zakona FBIH. Međutim svjedoci smo da za investitore ne važe ovi zakoni i oni slobodno teškim mašinama uništavaju sav riblji fond. Pozivamo nadležne institucije da zaustave ovaj ekocid na našim rijekama jer ovo je naše zajedničko dobro, a nikako vlasništvo jednog pojedinca.“ rekao je Indir Melić predsjednik Sportskoribolovnog društva Travnik.

„Želimo vjerovati da je Vlada FBiH suštinski prepoznala problem pošasti MHE, te da želi praviti pozitivne promjene u ovoj oblasti. Međutim, dosadašnje  iskustvo u pregovorima sa vladinim službenicima nam ne daje takav utisak. Stoga, ukoliko Vlada FBiH pogazi svoja obećanja tada nama ne preostaje ništa drugo osim još jače borbe za spas naših rijeka“ rečeno je ispred Zeleni Neretva, Konjic, Amir Variščić.

Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo, je rekao: “U junu je Predstavnički dom Parlamenta Federacije donio odluku o zabrani MHE i dao tromjesečni rok Federalnoj Vladi da izađe sa planom realizacije. Tri mjeseca Vlada nije uradila ništa, pa smo joj mi servirali niz konkretnih, lako i brzo provodivih koraka za realizaciju odluke. Mjesec dana kasnije i dalje nema nikakvog pomaka. Pitanje je trebamo li zaključiti iz ovoga da  Vlada u tehničkom mandatu, a posebno ministrica okoliša Edita Đapo i ministar energije Nermin Džindić, aktivno podriva odluke legalno izabranog Parlamenta, što je korak ka podrivanju same države.“

„Ugar je nekada bio prelijepa planinska rijeka bogata pastrmkom i mrijestilište mladice. Danas na Ugru ima više malih hidroelektrana nego slobodnih kilometara toka, a nekadašnji revir za mušičarenje koji je posjećivalo na stotine ribolovaca iz zemlje i inostranstva je potpuno pust. Ovdje je potpuno izostavljeno razmatranje kumulativnog uticaja više MHE u nizu koje su od Ugra ostavile potočić.“ izjavio je Viktor Bjelić, Centar za životnu sredinu, Banjaluka.

„U BiH više niko ne misli da su MHE dobar i ispravan put korištenja javnog dobra – vode, osim investitora ali dosta je bogaćenja bogatih na uštrb običnog čovjeka. Javnost je protiv ovih projekata. Vlada FBiH je i sama priznala da nema više smisla ići u tom pravcu. Sada je potrebno s riječi preći na djela, stvoriti pravni okvir u kojem gradnja poput ove na Ugru nije više moguća. Zahtijevamo što hitniju obustavu izdavanja okolinskih dozvola i ukidanje poticaja za MHE, te ispunjenja naših ostalih zahtjeva. Apelujemo na Vladu FBiH da krene u realizaciju zahtjeva koje smo im predočili i to što prije, a koje će vodu zaštiti i rijeke spasiti od daljnjeg uništenja.“, Lejla Kusturica, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Dok čekamo – još jedna rijeka krvari, Ugar. Ako se ta građevinska pošast ne zaustavi, na samom Ugru će biti izgrađeno ukupno sedam hidroelektrana. Cijela rijeka će završiti u cijevima. A Ugar je samo jedna od rijeka na kojima se u ovom periodu intenzivirala gradnja MHE – uprkos izričitom stavu najvišeg zakonodavnog tijela u FBiH. Potrebno je da Vlada FBiH što prije krene u realizaciju zaštite javnog interesa od malih hidrocentrala.

U Bosni i Hercegovini živi oko 700 000 mladih. Za sve te mlade ljude, siguran prostor u kojem bi mogli boraviti, raditi, planirati i provoditi različite aktivnosti, gotovo pa i ne postoji. Trenutno, ne postoji ni bilo kakav plan niti mogućnost da će se to uskoro promijeniti. Zato predstavnici krovnih tijela mladih u BiH (Vijeće mladih Federacije BiH, Omladinski savjet Republike Srpske i Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta) podsjećaju javnost da je prostor za mlade jedan od primarnih i osnovnih faktora omladinskog organizovanja. Zato apeluju na sve političke stranke i mlade koji su u izbornoj utrci, da ovo važno pitanje za mlade uvrste u svoje političke programe.

Zakonska rješenja na nivou entiteta predvidjela su obavezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju prostor za mlade. To su prostori kreirani specijalno za njih i za njihove potrebe. Prostori u kojima se mladi mogu organizovati, napredovati i u konačnici, ispuniti sav svoj potencijal i pomoći na bilo koji način zajednicu u kojoj žive. Brojevi s terena pokazuju da je ova obaveza, iako jako važna za sve mlade u BiH, ostala samo slovo na papiru.

„Iako imaju obavezu u pogledu Zakona o mladima, prema rezultatima naše Prve analize implementacije Zakona o mladima koju smo radili za 2019. godinu, tek 25 jedinica lokalne samouprave u FBiH je ovu obavezu i ispunilo. Istovremeno 26 jedinica lokalne samouprave u Federaciji finansira ili sufinansira prostor koji koriste omladinska udruženja.“ – istakla je Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije BiH.

Nažalost, situacija na terenu pokazuje da je čak i u jedinicama lokalne samouprave gdje je zakonska obaveza ispunjena, ona ispunjena tek nominalno, dodjeljivanjem kancelarija za rad omladinskim organizacijama ili lokalnim vijećima mladih/omladinskim savjetima. Brojke nisu sjajne ni u Republici Srpskoj.

„U Republici Srpskoj je Zakonom regulisano pitanje omladinskih centara, a u 2011. godini Perpetuum mobile iz Banjaluke je proveo prvo istraživanje omladinskih centara u BiH – Omladinski centri – nosioci omladinskog rada, u cilju sagledavanja situacije na terenu. Dato istraživanje je jasno pokazalo da se mora raditi na standardizaciji rada omladinskih centara. Vjerujemo kako će postojanje standarda osigurati razvijanje kvalitetnih usluga postojećih omladinskih centara, ali i dovesti do unapređenje programskih djelovanja, tehničkih, kadrovskih i etičkih standarda, i konačno, povećanje učešća mladih u društvu.“ – istakao je Nikola Stjepanović, predsjednik Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Da je moguće, pokazale su određene lokalne zajednice koje su osigurale adekvatne prostore za mlade ali to je, skoro bez izuzetka, slučaj u većim općinama i gradovima.  Zato se predstavnici krovnih tijela za mlade u Bosni i Hercegovini obraćaju svim političkim partijama i insistiraju da svoje aktivnosti u lokalnim zajednicama usmjere ka jačanju postojećih kapaciteta za mlade ali i stvaranju novih.

“U zajednicama gdje ne postoji snažan omladinski sektor, trebalo bi krenuti od početka, osnovati omladinske organizacije i ojačati kapacitete postojećih. U ostalim, hitno treba pronaći mehanizme i osigurati mladima adekvatne prostore za njihovo djelovanje” – napominje predsjednica Vijeća mladih FBiH, Asja Dizdarević.

U konačnici, važno je naglasiti da obezbjeđivanjem multifunkcionalnih prostora za mlade, obaveze lokalnih zajednica tu ne završavaju. Kako bi omladinski centri tj. prostori za mlade radili kvalitetno, potrebno je pronaći i izvor finansiranja troškova tih centara. Kako bi ti prostori bili i nosilac aktivnosti u lokalnoj zajednici, neophodno je mlade ljude uključiti u procese kreiranja aktivnosti u njima, ali i te aktivnosti prilagoditi svim skupinama mladih ljudi, sa posebnim planom kreiranja programa za osjetljive grupe.

U Sarajevu počinje prva Omladinska konferencija u organizaciji Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine, i trajaće do nedjelje 8. novembra. Biće to prilika da se na jednom mjestu okupe predstavnici vijeća mladih, omladinskih organizacija te mladi aktivisti čije je djelovanje ili interes usmjeren prema postizanju boljeg položaja mladih i razvoju lokalnih zajednica. Sa druge strane, predstavnici vladinog i nevladinog sektora će mladim ljudima prikazati primjere iz prakse, ali i zajedno sa njima diskutovati o prostoru i pravcima za poboljšanje postojećih politika i programa.

Održavanje prve Omladinske konferencije se poklapa i sa desetogodišnjicom od usvajanja Zakona o mladima Federacije Bosne i Hercegovine, i idealna je ovo prilika da se sagleda stanje na terenu, kako u pogledu ispunjenosti zakonskih odredbi i mehanizama, tako i u pogledu toga koliko su mladi upoznati sa odredbama Zakona o mladima.

„Vjerujemo da se na probleme i potrebe mladih odgovor može naći isključivo kroz aktivnu saradnju i komunikaciju mladih i donosioca odluka. Upravo zbog toga, Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine želi pružiti mladima priliku da javno iskažu svoje probleme, potrebe i predlože rješenja. Mladi će istovremeno biti informisani o njihovima pravima, koja su sadržana u Zakonu o mladima FBiH.” – ističe Nedim Alibegović, projektni koordinator Vijeća mladih Federacije BiH.

Vijeće mladih Federacije BiH je kao organizator poduzelo sve napore da se u izuzetno izazovnom trenutku uzrokovanom pandemijom COVID-19 konferencija i organizuje, te su se odlučili na događaj hibridnog tipa. Dio učesnika će imati priliku sadržaj konferencije slušati uživo u Sarajevu, dok će se svim zainteresovanim pružiti i prilika da konferenciju prate putem online platformi, o čemu se više informacija može pronaći na zvaničnom sajtu organizatora www.vijecemladih.ba

Omladinska konferencija se  realizuje uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT i Ambasade Kraljevine Švedske.

British Council otvorio je poziv za mlade i talentirane studente i studentice osnovnih i master studija (između 18 i 30 godina) da kreiraju prijedloge praktičnih politika koji se tiču izazova nastalih uslijed pandemije virusa COVID-19.

Pet najuspješnijih timova ili samostalnih prijava sudjelovat će u online finalu natjecanja, te dobiti priliku za pohađanje online kursa na prestižnim univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu. 

Na natjecanje se može prijaviti i samostalno i kao dio tima od najviše tri člana/ice. Posebno ohrabrujemo prijave timova koji uključuju studentice i studente iz više različitih akademskih oblasti. Jednako će biti tretirane individualne i timske prijave. 

Rok za prijave je 8. decembar 2020. Više informacija o prijavi možete pronaći ovdje. 

Studentsko natjecanje: Izazov COVID-19 organizira British Council u okviru programa „Unaprjeđenje uloge nauke u društvu“.