Skoro dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma, zbog čega se po broju pretilnih ljudi BiH nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Europi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Poražavajući su pokazatelji da BiH ima čak 62,9 posto debelih stanovnika. Isto istraživanje je pokazalo i da stanovnik u BiH dnevno u prosjeku pojede oko pet kriški kruha, dok oko 12 posto ljudi svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tokom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilnosti se u razvijenom svijetu utrostručila, a naša zemlja nažalost prati taj trend!
I posljednja istraživanja UNICEF-a su ukazala na lošu i neadekvatnu ishranu mališana u BiH, te na problem pretilosti kod djece. Naime, podaci UNICEF-a BiH iz 2011. godine pokazuju da zbog loše ishrane oko tri odsto mališana nije dovoljno fizički razvijeno, te da svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Istraživanja su pokazala i da mnoga djeca imaju smanjen nivo željeza u krvi, što utiče na koncentraciju i pamćenje.
Bosna i Hercegovina je četvrta najruralnija zemlja u Evropi, jer čak 60 posto stanovništva živi u ruralnim opštinama.
Organska proizvodnja predstavlja važnu komparativnu prednost i potencijal za razvoj poljoprivrede i ruralnih krajeva u BiH, ali trenutno ne postoji planski pristup razvoju tog područja kao ni zakonska regulativa koja bi prethodila razvoju bilo kakvog pristupa u ovoj oblasti. Zbog neuređenosti domaćeg tržišta kupci, često i sami proizvođači su zbunjeni i nedovoljno informirani. Svijetlu tačku u sektoru organske proizvodnje predstavljaju prirodni potencijali, bio- raznolikost, ali posebno inicijative poljoprivrednih proizvođača koji istinski vjeruju u dobrobit organske hrane i koji se educiraju u cilju dostizanja zahtjevnih standarda potrebnih za certifikaciju, a bez institucionalne, pravne i finansijske podrške u državi. Zakonski propisi su temelj za održiv razvoj organske proizvodnje i uspješno funkcioniranje tržiša. U BiH djeluju certifikacijske kuće za organsku certifikaciju proizvoda, a to su organska kontrola-OK , BeHA Bio Cert i IMO .Stalni odbor za organsku poljoprivredu Evropske komisije u grupi sa ukupno 30 tijela iz cijelog svijeta je zvanično priznao “OK” za certificiranje organskih proizvoda u trećim zemljama, namijenjenih za prodaju na tržištima zemalja članica EU.
Nadležne institucije treba da stvore okruženje u kojem će primjena standarda u organskoj proizvodnji garantirati poštenu konkurenciju, a interes proizvođača i potrošača biti zaštićen.
Na svojoj 12. redovnoj sjednici održanoj 13.07.2016, Zastupnički doma Parlamenta FBiH usvojio je Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, nakon što ga je prethodno usvojio Dom naroda. Ovim Zakonom, u kojem se utvrđuje nadležni organ te pravila i postupci za subjekte koji su uključeni u sistem organske proizvodnje, uspostavlja se odgovarajući nivo pravne zaštite svih subjekata uključenih u sistem organske proizvodnje, a prije svega proizvođača i potrošača ove vrste proizvoda.
Razvoj organske proizvodnje u Federaciji BiH i u Bosni i Hercegovini počeo je 2000. godine na inicijativu nekoliko međunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija, a interes za organskom proizvodnjom posebno je iskazan na lokalnom nivou, jer su poljoprivrednici prepoznali mogućnost razvoja novih, i na tržištu, traženih i konkurentnijih proizvoda.
Uvažavajući činjenicu da se u Bosni i Hercegovini veći broj proizvođača okreće poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, već se duže vrijeme nametala važnost donošenja zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji kako na nivou FBiH tako i na nivou BiH. Zakon i podzakonski akti su neophodni kako bi se uspostavio „red“ na tržištu, odnosno onemogućilo neadekvatno korištenje naziva bio, eko i organski proizvod i stvorili uslovi za porast potražnje za ovim proizvodima.
Iz ovih razloga, odredbama Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji izvršeno je preuzimanje odredbi Uredbe Vijeća (EZ) od 28. juna 2007. godine o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda i stavljanju van snage Uredbe (EEC), čime je izvršena obaveza usklađivanja propisa sa zakonodavstvom EU. U skladu s navedenim odredbama, zakon uređuje organsku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, preradu u organskoj proizvodnji, stavljanje na tržište organskih proizvoda, neprerađenih biljnih i životinjskih proizvoda, hrane i hrane za životinje, te proizvoda koji su u potpunosti sastavljeni ili dijelom sastavljeni od organskih proizvoda, način označavanja u organskoj proizvodnji, obavljanje stručnog, upravnog i inspekcijskog nadzora i druga pitanja koja su važna za uspostavu i provođenje jedinstvenog sistema poljoprivredne organske proizvodnje.
Kvalitetna i zdrava hrana je dostupna svima, samo je pitanje koliko se svi mi potrudimo da dođemo do iste.
Naše pijace, lokalni marketi će prodavati onoliko zdrave hrane koliko je mi tražimo, ponuda ovisi od potražnje.
Ako je naš izbor da jedemo lokalnu i sezonsku hranu, time smanjujemo trošak hrane i ujedno podržavamo naše poljuprivrednike, podstićemo ih na proizvodnju kvalitetnije hrane. Nažalost velika većina naše zdrave hrane se izvozi jer naš prosječan potrošač više vodi računa da je hrana brza i dostupna a ne vodi računa o kvalitetu te iste hrane i pozitivnih odnosno negativnih efektata takvih odluka. Svi mi odlučujemo gdje ćemo potrošiti našku konvertibilnu marku, i moramo biti svijesni značaja potrošenog novca, tj. na koje namjerinice trošimo novac.
Zdravlje nije skupo, skupa je bolest!
Kroz predavanja se mogu predstaviti različite tematske cjeline obuhvaćajući štetnosti zdravstveno neispravne hrane, značaja redovnog unosa nutritivno obogaćene hrane, koje nudi organska poljoprivreda do pozitivnog uticaja iste na očuvanje zdravlja i doprinosa ka očuvanju okoliša. Djeca su naša budućnost, vjerujem da sa obrazovanjem trebamo krenuti što ranije, još u vrtićima i nastavimo do kraja obrazovanja i tokom čitavog života.Broj prekomjerno teške i pretilne djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilno ili rizično za razvoj pretilnosti, a rizik pretilne djece da postanu pretilni odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretilna. Trećina djece pretilne u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretilne odrasle osobe.
Odnos nas roditelja i staratelja prema hrani je krucijalan, i našim zdravim ili nezdravim navikama kreiramo ogledalo u kojem se oni ogledaju!
Amela Ivkovic O'Rreilly Član udruženja nutricionista Irske, Član udruženja nutricionista Velike Britanije, Član kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije
Dip. NT, M.B.A.N.T M.N.T.O.I M.R.S.M
