Autor: urednik

High voltage rock bend Snake Eater će svirati tradicionalni Koncert godine u Klubu AG u Sarajevu, 21. decembra 2024. Dugogodišnja serija koncerata je proslava rođendana frontmena Motorheada, Lemmyja Kilmistera, i bubnjara Snake Eatera Seje.

Snake Eater je 2010. osnovan sa ciljem sviranja ultraglasnog rock'n'rolla inspirisanog zvukom bendova poput Motorheada, AC/DC-ja, Rose Tattooa, Vatrenog Poljupca i Tife. Objavili su dva studijska albuma, živi album, kompilaciju i nekoliko singlova, a trenutno rade na trećem albumu.  

Ovog puta, Koncert godine je specijalan zbog činjenice da će se bendu na bini po prvi put pridružiti drugi bend. Specijalni gosti Koncerta godine su Solis! Solis je osnovan u Sarajevu 2023. godine kao trio čiju muziku odlikuju elementi mnogih žanrova, od klasičnog rock'n'rolla do doom metala, s fokusom na visoku energiju i pamtljive melodije. U aprilu su objavili svoje debitantsko izdanje,

Organizatori napominju da će koncert Snake Eatera i Solisa 21. decembra 2024. godine u Klubu AG početi tačno u 21 sat.

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, 19. decembra 2024. godine u 18 sati održat će se promocija knjige “Imidž krize. Kulturne i umjetničke prilike u Bosni i Hercegovini (1990-2020)”. Knjiga historičara umjetnosti i kustosa Irfana Hošića, u izdanju Buybooka, istražuje ključne političke, ekonomske i umjetničke događaje u Bosni i Hercegovini u protekle tri decenije. Ova knjiga predstavlja pokušaj kronološke katalogizacije artefakata iz kulturnog i političkog života zemlje, nudeći duboko sagledavanje semantičkog okvira krize – političkih i društvenih (ne)prilika, sukoba i siromaštva koji su oblikovali svakodnevni život i umjetničke izraze. . Knjiga daje sinhronijsku rekonstrukciju “slike krize” i pokazuje kako su kultura, umjetnost i dizajn reagirali na izazove vremena, dajući odgovore na političke, društvene i kulturne turbulencije. Predstavljanje knjige zamišljeno je kao razgovor u kojem učestvuju Šejla Kamerić, Senka Ibrišimbegović, Irfan Hošić i Elma Hodžić. Tema razgovora je uloga umjetnosti u društvenim i političkim promjenama, ali i u pokušajima kritičkog promišljanja naslijeđa i savremenih društvenih izazova.

„Prvi sinopsis za pomenuto istraživanje nastao je za potrebe mog jednogodišnjeg istraživačkog boravka na College for Creative Studies i Wayne State University u Detroitu, koji je obavljen 2019. i 2020. godine. Na slučaju Detroita, želio sam se osvrnuti na situaciju u Bosni i Hercegovini, jer mi se Detroit činio solidnom komparativnom potporom. Imala je konfliktnu prošlost, karakterisala je ekstenzivna deindustrijalizacija, doživjela je radikalnu depopulaciju i u takvom okruženju artikulirala je neku novu društvenu praksu kao metodologiju otpora propalom sistemu. To me je motivisalo da počnem da analiziram „sliku krize“ u svom okruženju. A predstavljanje knjige u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu svojevrsni je povratak u kontekst koji je tema knjige. A to su prekidi, rezovi, diskontinuitet i naravno kriza.” – kaže Irfan Hošić, autor knjige, koji je aktivan na domaćem i međunarodnom nivou. Profesionalna baza mu je u Bihaću, rodnom gradu, koji mu je kroz život i karijeru davao inspiraciju i motivaciju za djelovanje. Uz poseban interes za umjetnost Bosne i Hercegovine 20. i 21. stoljeća, Irfan Hošić kroz svoja istraživanja i praksu nastoji razumjeti i analizirati historijske i umjetničke tokove koji su oblikovali kulturnu scenu Bosne i Hercegovine.

„Knjiga Irfana Hošića je više od hronološke katalogizacije ili sažetka kulturnih procesa koji su se dogodili u posljednje tri decenije kulturnog života Bosne i Hercegovine – ova knjiga je poziv na razmišljanje o tome kako čitati historiju kroz pojave u kulturi; kako umjetnost može biti odgovor na društvene i političke turbulencije; kako kultura oblikuje vrijeme. Važno je da se ove teme otvore kroz razgovor u Historijskom muzeju BiH, kao svojevrsni pokušaj muzeja, jedne od sedam kulturnih institucija bez sistemske podrške države, da otvori prostor za samopromišljanje i promišljanje o važnost kulture u društvu.” – kaže Elma Hodžić, kustos Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine i moderatorica rasprave.

Nakon predavanja, publika će imati priliku posjetiti izložbe Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, gdje će se moći dublje povezati sa temama obrađenim u knjizi. Riječ je o izložbama “RetroPerspektiva 70”, koja tematizira sedam decenija djelovanja Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti i dizajna Bosne i Hercegovine. Također, publici će biti dostupna i stalna muzejska postavka “Opkoljeno Sarajevo”, koja kroz kulturu i umjetnost otvara pitanje otpora ratnim razaranjima.

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije „SA Sinfonietta“ iz Sarajeva i „Udruženje Hila“ iz Zrenjanina s velikim zadovoljstvom najavljuje prvu promociju knjige u sklopu projekta Dijahronijski kontrapunkt koji je podržao British Council u okviru projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs).

CC4WBs je finansiran od strane Evropske unije, i ima za cilj unapređenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu. Tokom perioda od 48 mjeseci, projekat CC4WBs ima za cilj poboljšati učinak kulturnog i kreativnog sektora kako bi unaprijedio vještine, znanja i pristup finansijskoj pomoći, povećao konkurentnost te omogućio održivu koprodukciju i cirkulaciju dobara i usluga na Zapadnom Balkanu.

Prva promocija knjige projekta Dijahronijski kontrapunkt održat će se u četvrtak, 19. decembra 2024. godine, s početkom u 19:00 sati, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH (Sime Milutinovića Sarajlije 7, Sarajevo).

Biće predstavljena zbirka pjesama Oratorijum za pticu autorice Jasne Kinđić, u izdanju Partizanske knjige iz Kikinde. Na promociji će s autoricom razgovarati Lejla Kalamujić i Vladimir Arsenić.

O knjizi, Arsenić piše: „Jasna Kinđić napisala je magičnu knjigu i to nije fraza. Ove pesme treba čitati kao bajalice, kao repetativne mantre, kao molitve bogovima koji su vladali nekad, u drugom vremenu i na boljem mestu.“ Dodaje kako je Oratorijum za pticu „izvorna poezija koja se pevala u transu, recitovala kraj vatre, opčinjavala slušaoce i zahtijevala saučešće, pretvarajući se u ritual očišćenja i oslobađanja.“

Jasna Kinđić, rođena u Gornjem Milanovcu, završila je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Performerka i osnivačica ansambla Kabare Nebula, Kinđić je objavljivala poeziju u raznim časopisima, zbornicima i online platformama. Oratorijum za pticu njena je prva zbirka pjesama.

Ansambl ‘SA Sinfonietta’ učestvovaće na promociji kroz improvizovane muzičke interpretacije inspirisane tekstovima iz zbirke Oratorijum za pticu. Ovaj pristup otvara prostor za dijalog između muzičkog i književnog izraza, istražujući načine na koje se poezija može prevesti u zvuk.

Jasna Kinđić je rođena 1975. godine u Gornjem Milanovcu. Završila engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, uporedo sa srednjom muzičkom školom smjer solo-pjevanje. Više od dvadeset pet godina radi kao prevoditeljka. Pjesme su joj objavljene u časopisima, na raznim portalima i u fanzinima. Javno čita i izvodi poeziju. Objavila prvu knjigu poezije Oratorijum za pticu pod okriljem izdavačke kuće „Partizanska knjiga“. Bavi se performansom, osnivačica je ansambla ¢Kabare Nebula¢.

¢Kabare Nebula¢ je eksperimentalni interaktivni multidisciplinarni improv sastav koji okuplja umjetnike svih sfera, od slikarstva, vajarstva, preko plesa, muzike, književnosti, do digitalnih formata.

S ¢Kabareom Nebulom¢ ostvarila je brojne nastupe širom Srbije i u inostranstvu, u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Gornjem Milanovcu, Pančevu, samostalno i na festivalima Dani Nastasijevića, Dev9t, Disovo proleće, Sklopka, Bam-bam, Milanovi dani, kao i rezidenciju na festivalu Waking Life (Portugal), koju je podržao program Evropske unije Kreativna Evropa.

Osim organizacije i postavljanja koncepta, Jasna Kinđić u performansima učestvuje glasom, poezijom, improvizovanim tekstom, perkusijama i pokretom. U potrazi za samoprihvatanjem, aktuelizacijom i iscjeljenjem trudi se da se poveže sa okruženjem putem dostupnih umjetničkih formi. Vjeruje da se kroz umjetnost i zajedničko stvaranje može dubinski transformisati šira socijalno-politička sredina u koju umjetnik izlazi da podijeli svoj sadržaj. Teži da se kroz proučavanje dramaturških praksi i elemenata više približi teatru i koreografskim formama.