Autor: urednik

Ukoliko do sada niste otkrili sve ljepote Trebinja, nemojte propustiti priliku da se licem u lice sretnete sa jednim od najljepših balkanskih gradova.

Ako bismo bili do kraja iskreni, moglo bi se čak reći i da su Trebinje na jugu i Jajce u središtu Bosne i Hercegovine ono najljepše i najsadržajnije što možete vidjeti u BiH na nekom vikend putovanju.

I jedan i drugi nude maksimalan ugođaj: veličanstvene pejzaže ušuškanih gradova koji u sebi spajaju vijekove uticaja i sudare kultura. Naš zadatak je, stoga, da vam približimo i preporučimo najbolje iz Trebinja, kako bismo vas namamili da se bez previše pitanja zaputite u ovaj prekrasni grad, ali i da tokom svoje posjete ne preskočite obići i okusiti neku od njegovih čarolija.

Kada dođete u Trebinje na njegovim ulicama jasno ćete osjetiti sudaranje i stapanje osmanskog, austrougarskog i mediteranskog uticaja.

Sa svojih 260 sunčanih dana u godini “grad Sunca”, kako ga od milošte zovu, gotovo sigurno je destinacija na kojoj ćete imati idealne uslove za obilazak do duboko u jesen, bez straha od kiše i ružnog vremena.

Krenimo onda u obilazak Trebinja sa zaustavljanjem na njegovim najvažnijim tačkama.

1. Krenite u šetnju kroz Stari grad Trebinje – Kastel

Staro gradsko jezgro najbolje pokazuje koliko se civilizacija u svom širenju zaustavilo i ostavilo svoje tragove u Trebinju. S obzirom na to da je Trebinje jedan od gradova u BiH sa najviše kulturno-istorijskih spomenika, 29 pod zaštitom države i više od 50 na privremenoj listi zbog njihovog značaja, pobrinite se da vidite spomenike Jovanu Dučiću na Trgu pjesnika, Petru II Petroviću Njegošu, te oslobodiocima. Obiđite sakralne objekte u Starom gradu, Sultan-Ahmedovu i Osman-pašinu džamiju, kao i nadaleko čuvenu i veoma očuvanu sahat-kulu. Ne propustite vidjeti ni Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg samo stotinjak metara izvan zidina Starog grada u Gradskom parku.

2. Posjetite Muzej Hercegovine

U zgradi austrijske kasarne sagrađene na prelazu iz 19. u 20. vijek danas se nalazi daleko poznati Muzej Hercegovine koji se mora naći na vašoj listi za obilazak. Tu možete vidjeti arheološku i etnološku postavku, ali i legat čuvenog Trebinjca Jovana Dučića.

3. Popijte kafu “pod Platanima”

Ritual pijenja kafe ispod krošnji stogodišnjih platana u centru Trebinja je broj jedan na svim listama turista. Platani su simbol Trebinja, a ove bašte jedne od najljepših koje ćete vidjeti. Uz kafu vam preporučujemo da popijete ukusni domaći sok od nara, koji se lagano ali sigurno profiliše u još jedan zaštitni znak ovog grada.

4. Prošetajte gradskom pijacom, probajte sir iz mijeha

Gradska pijaca nije samo mjesto gdje možete nabaviti svježe voće i povrće hercegovačkih poljoprivrednika, nego i turistička atrakcija koju svaki dan posjete stotine, pa i hiljade turista. Ušuškana ispod čuvenih platana, trebinjska pijaca ponudiće vam mnogobrojne autentične proizvode, a vama svakako preporučujemo da probate čuveni sir iz mijeha, smokve, maslinovo ulje… Još ako se tamo nađete u subotu ujutro kada je pijačni dan, vidjećete je u punom sjaju. 

5. Provozajte se Trebišnjicom u čamcu sve do Arslanagića mosta

Arslanagića most jedan je od najpoznatijih spomenika turskog perioda u Trebinju i predstavlja arhitektonski biser iz 16. vijeka. Dao ga je izgraditi Mehmed-paša Sokolović 1574. godine kao zadužbinu za svog poginulog sina. Doseljavanjem Turaka iz Herceg Novog, u Trebinje je stigao i izvjesni Arslan-aga koji je dobio posjede i pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Zanimljivo je da je most prvobitno izgrađen desetak kilometara uzvodno od današnje lokacije, ali je zbog izgradnje hidrocentrale premješten 1965. godine.

6. Probajte hercegovačke specijalitete

Do ovog mjesta morali ste se propisno umoriti, pa je vrijeme za odmor i okrepljenje. Teško je izdvojiti jedno mjesto u Trebinju koje bismo vam preporučili za ručak ili večeru. Lakše je reći: jedite bilo gdje, hrana u ovom kraju je fenomenalna. Bilo da jedete puru lučnicu ili jagnjetinu, raštiku ili neki drugi specijalitet, spremite se, biće ukusno, a hodanje nakon toga, veoma otežano.

7. Posjetite Hercegovačku Gračanicu

Gračanica je jedna od od najposjećenijih crkava u Hercegovini, a izgrađena je da bi se ispunila Dučićeva želja koju je zavještao u svom testamentu u kojem je napisao da tu želi biti sahranjen. Tačno 56 godina nakon njegove smrti, 7. aprila 1999. godine položen je kamen temeljac za crkvu u koju će kasnije biti preneseni ostaci i postavljen natpis “Jovan Dučić – pjesnik”. Nikako nemojte zaboraviti da prošetate oko crkve i nadivite se pogledu na Trebinje. Ovo je mjesto gdje će vaše fotografije izgledati najbolje.

8. Provozajte se do Branković kule

Na samo tri kilometra od Trebinja, nalazi se Branković kula, zdanje koje je izgradio župan Mladen, rodonačelnik porodice i gospodar Trebinja i Dračevice. Kula je dobila ime po njegovom sinu Branku, a sagrađena je u vrijeme uspona srpske države za vladavine Stefana Dečanskog i cara Dušana. Ova kula nije posebno uređena, pa se za uspon do nje naoružajte pantalonama i dubljim patikama.

9. Posjetite manastir Tvrdoš

Koliko god je poznato Trebinje, toliko i još više u svijetu se zna za manastir Tvrdoš. Čuvena vinarija iz koje izlaze vrhunska vina koja su osvojila cijeli svijet, otvorena je za posjetioce. Obiđite manastir i crkvu, a monahe ili nekoga od zaposlenih pitajte da vam pokaže podrum vina. Trebinje ima još nekoliko odličnih vinarija i porodičnih podruma vina kao što su Petijević, Anđelić ili Vukoje, a gdje god da se uputite dočekat će vas ljubazni domaćini i vrhunska kapljica.

10. Otkrijte turistički kompleks Grad Sunca

Poznati kompleks sa velikim vodenim parkom, zatvorenim bazenima, hotelima, apartmanima, etno selom, mini zoo vrtom i velikim brojem sportskih i zabavnih sadržaja za sve generacije, zasigurno je jedna od najboljih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. Trebat će vam i sat vremena ukoliko želite da samo obiđete sve lokacije ovog kompleksa, a ne propustite ručak ili večera u odličnom etno restoranu.

BONUS: Uslikajte se pored znaka Love Trebinje

Trebinjski Gradski park je prava zelena oaza okružena kamenim zdanjima i idealno mjesto za predah tokom šetnje centrom grada. Ukoliko ste se pitali gdje su se vaši prijatelji slikali pored velikog znaka Love Trebinje, to je upravo u ovom parku, nasuprot Doma kulture.

Ovaj biser Hercegovine obavezno upišite na vašu listu za putovanja u narednom periodu, a za najbolje ponude za kratki odmor u Trebinju posjetite odmoriubih.ba.

Uvezivanje zainteresovanih strana – organizacija civilnog društva, institucija, ustanova, kompanija i ostalih – što je devet Eko HUBova postiglo na području ukupno 41 opštine djelovanja, zagovaranje mreža organizacija civilnog društva za različite svrhe, između ostalih, i zaštitu određenih prirodnih područja, inicijative za društvenu odgovornost kompanija, poput one za smanjenje upotrebe plastične ambalaže u aparatima za kafu, medijski projekti poput serijala o različitim vrstama zagađanja sa kojima se suočavamo – samo su neke od tema o kojima se diskustovalo u ukupno osam panela dvodnevne Godišnje konferencije „Misli o prirodi!“.

Svaka od navedenih oblasti imala je poseban panel. Partnerske organizacije Centra za promociju civilnog društva, korisnice grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“, njih 31, predstavile su u protekla dva dana postignute rezultate. Pravi ekološki pokreti pokrenuti su kroz rad mreže Eko HUBova, zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija i medija u preko 60 opština Bosne i Hercegovine.

Osim njih, održani su paneli na kojima se diskutovalo o postignutom u aktivnostima prema mladim, prema novinarima i novinarkama, te u okviru kampanje „Ja sadim, a ti?“.

Posebno su mladi govorili o nedavno održanom Ljetnom kampu na Igmanu, gdje je oko 60 mladih aktivista i aktivistkinja za zaštitu okoliša iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, usavršavalo dosadašnja i sticalo nova znanja i vještine iz ove oblasti. Učesnici/ce panela „Ja sadim, ti?“ bili su članovi i članice nekih od 100 porodica koje su dobile 3.000 sadnica u okviru ove kampanje. Kampanja „Ja sadim, a ti?“ nastala je u jeku pandemije s ciljem da promoviše permakulturu i ideju da se hrana može proizvoditi i u urbanim područjima na malih prostorima poput balkona i prozora stanova. Postignuto je ovo kroz dodjelu sadnica, kreiranje online kurseva, dodjelu nagrada za najljepše mini vrtove i mnoge druge aktivnosti. Zadovoljstvo kampanjom nisu danas krili učesnici i učesnice konferencije.

Godišnja konferencija, osim sublimacije rezultata koje Centar za promociju civilnog društva, zajedno sa svojim partnerima, postigao u okviru projekta „Misli o prirodi!“, bio je prostor i za zabavu te nagrađivanje pobjednika/ca nekih od takmičenja u okviru projekta održanih u proteklom periodu.

Tako je pet mladih osoba iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, Sara Ninković, Anel Hotić, Mahir Tahirović, Dino Pantić i Amela Mehanović, jučer nagrađeno za najbolje video snimke na Instagram video izazovu „Ljetni eko odmor“.

Osim toga, nakon panela posvećenog temi medija, proglašeni su i dobitnici i dobitnica nagrade „Eko novinar/ka“ za objektivno, profesionalno i utjecajno izvještavanje o zaštiti okoliša, za radove objavljene od početka 2020. godine. U kategoriji teksta nagradu je dobila novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Sadeta Bajrović za tekst o finansiranju malih hidroelektrana od novca građana i građanki BiH, nagradu za najbolji audio/video prilog dobio je novinar RTV FBiH Sanel Kajan za TV prilog o deponiji Uborak kod Mostara, dok je za najbolju fotografiju odabrana fotografija Davorina Sekulića, fotoreportera portala Klix.ba, za popratnu fotografiju u članku „Džemo trči za spas rijeka Bosne i Hercegovine“.

Godišnjom konferencijom obilježene su dvije godine implementacije projekta „Misli o prirodi!“ koji Centar za promociju civilnog društva provodi uz finansijsku podršku Švedske. Radi se o trogodišnjem projektu, tako da nas i u narednom periodu očekuju brojne aktivnosti i borba za spas okoliša u Bosni i Hercegovini.

POZIVAMO VAS U prelijepi BLAGAJ, na prelijepu rijeku Bunu  da se DRUŽITE SA DJECOM i poznatim HUMANISTIMA, koji svojim znanjem, radom, hrabrošću i dobrotom, svakodnevno stvaraju pogodan  ambijent za ljepši i pravedniji svijet djeteta u surovom svijetu odraslih. 

 ŽELIMO da, zajedno sa djecom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, 27.28. i 29.08.2021. a uz pomoć GRADA MOSTARA, RIBNJAKA „LAKS“, „BUNSKIH BISERA“, OMLADINSKOG KLUBA „NOVI VAL“ BLAGAJ I SPORTSKO RIBARSKOG DRUŠTVA  „NERETVA 1933“ MOSTAR g. realizujemo „DANE DJEČIJEG RIBOLOVA – I USREĆIO ZLATNE RIBICE.“ POBJEDNIK ĆE BITI KO USREĆI NAJMANJU RIBICU.  Pošto svijet odraslih ubrzano, kroz zagađivanje prirode, a sada i uz pomoć korone, pretvara našu planetu u umorno, sumorno i preplašeno mjesto življenja, ova manifestacija ima smisla.                                                                                                  

Mi iz Dječije zemlje M tražimo spas u ljudskoj dobroti i potpunom zaokretu ka prirodi, jer smo primjetili da se kod brojnog svijeta odraslih sve više i brže razvija razoran egoistički  trend. Uočili smo realnu opasnost da ovakva dinamika života i ovakvo stanje svjesti odraslih, ne proizvede kolektivno nezadovoljstvo, koje će razoriti sreću, kako pojedincu tako i cijeloj zajednici.  

Dječija zemlja M, čiji je predsjednik, NIKOLA TESLA, tvorac FILOZOFIJE DOBRA i JEDINSTVA MODERNOG SVIJETA, POZIVA VAS DA DOĐETE U BLAGAJ, DA ZAJEDNO,BAR NA TREN, USREĆIMO SEBE i DRUGE NA PREKRASNOJ RIJECI BUNI!  Djeca Slovenije donijeće i pokloniti Zlatnu Dječiju stolicu gradu Mostaru. Tom prilikom zasjedaće sud Dječije zemlje Međaši i sudiće svim zagađivačima voda. Skup će podržati „Mišelin zakon“ o zaštiti djece razvedenih roditelja.                                      

Danas je jasnije nego ikada koliko je priroda ugrožena, a značaj projekata kakav je „Misli o prirodi!“ tek će se uvidjeti u vremenu pred nama, poručila je Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva na otvaranju velike Godišnje konferencije projekta koji se održava u Sarajevu.

O značaju zaštite okoliša govorila je i ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist, izdvojivši ovu temu kao jedan od prioriteta Ambasade. Upravo zbog toga, naglasila je Strömquist, Ambasada Švedske nastavit će saradnju sa lokalnim partnerima u ovoj oblasti, a posebno je sretna zbog uspjeha koji je Centar za promociju civilnog društva ostvario u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji Ambasada finansira.

Prisutnima se na otvaranju konferencije obratio i ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović, ističući kako je Ministarstvo svjesno izazova sa kojima društvo suočava kada je u pitanju okoliš, te zahvaliviši Centru za promociju civilnog društva i civilnom društvu u opšte na njihovom doprinosu u rješavanju istih.

Dvodnevna Godišnja konferencija „Misli o prirodi!“ će u okviru osam panela ugostiti oko 40 osoba koje su na različite načine učestvovale u projektu – predstavnike/ce devet Eko HUBova osnovanih i finansiranih u okviru projekta, ostalih nekih od 31 organizaicije korisnika grant sredstava „Misli o prirodi!“, novinara i novinarki, mladih, škola koje su učestvovale u projektu…

„Ovo je projekat koji je pomogao našoj organizaciji da ojača svoje kapacitete i pokrene mrežu organizacija na području na kojem djelujemo“, poručila je Medina Garić, predstavnika organizacije LIR Evolution, koordinatora Eko HUBa Banjaluka koji djeluje, osim Banjaluke, i na području Prijedora, Čelinca, Prnjavora i Dervente.

Eko HUB Banjaluka, osim umrežavanja lokalnih organizacija civilnog društva, institucija i organa lokalnih vlasti, ostvario je saradnju i sa lokalnim kompanijama, uključivši ih u edukativne sastanke na kojima su im predlagali načine na koje mogu poboljšati društvenu odgovornost u sektoru okoliša. Medina je posebno naglasila uključivanje preduzeća u promociju akcija smanjenja emisija zagađenja, racionalnog korištenja resursa i principa cirkularne ekonomije.

Prvi današnji panel posvećen je upravo rezultatima koji su ostvarili Eko HUBovi, a na narednim će govoriti predstavnici ostalih projekata koji se finansiraju u okviru drugih segmenata projekta „Misli o prirodi!“ – zagovaračke mreže koje rade na zagovaranju određenih društvenih promjena u oblasti zaštite okoliša, inicijative za društvenu odgovornost kompanija te mediji.

Jedan od današnjih panela bit će posvećen i mladima koji su učestvovali u projektnim aktivnostima.

Nedim Nogo, aktivista za zaštitu okoliša i jedan od učesnika Ljetnog eko kampa za mlade održanog ovog mjeseca, obrativši se novinarima i novinarkama ispričao je o svom iskustvu na kampu, te naglasio značaj takvih aktivnosti na umrežavanju mladih koji se bave ovom temom, ali i podsticanje na razmišljanje onih koji do sada na nju nisu obraćali posebnu pažnju.

Na konferenciji će biti dodijeljene i nagrade pobjednicima/ama izazova za mlade za najbolji video na temu zaštite okoliša.

Godišnja konferencija „Misli o prirodi!“ nastavit će se panelima posvećenim aktivnostima u okviru projekta za novinare i novinarke, kada će biti dodijeljene i nagrade pobjednicima/ama konkursa za novinare „Eko novinar/ka“, ta kampanji „Ja sadim, a ti?“.

Koliko BiH ima turističkog potencijala, iskorišćenog i neiskorišćenog, najbolje se vidi u čarobnim mirisima i okusima Hercegovine.

Neke od destinacija koje ćemo vam u nastavku preporučiti, gotovo da su sakrivene od pogleda turista iako nude nevjerovatne prizore i avanture, dok su druge odavno “ušli u voz turizma” i nude kvalitetne sadržaje kako domaćim, tako i stranim posjetiocima.

Krenimo opet na jedno sasvim novo putovanje sa Odmori u BiH i dopustite nam da vas privučemo u pomalo neistraženu oblast u kojoj ćete naći zadovoljstva za sva čula, nauživati se domaćih specijaliteta, ali i posjetiti prirodne i istorijske znamenitosti na kojima bi nam i evropske prijestolnice zavidjele.

1. Prozor-Rama

Krenimo od najsjevernijeg dijela Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ako ste mislili da je ovo samo onaj kraj kroz koji protutnjite magistralom pored nekog jezera, grdno ste se prevarili. Zapravo, to jezero je nevjerovatno lijepo i dominira cijelim područjem. U sredini Ramskog jezera se nalazi ostrvo Šćit sa Franjevačkim samostanom. Na Ramskom jezeru možete veslati i pronaći osvježenje na plažama u vrelim danima, a odlično je i za ribolov. Istočno od Ramskog jezera nalazi se Prozor, centar ovog područja, a nekih 7 km od ovog grada u smjeru Jablanice pronaći ćete skretanje za selo Duga koje krije istoimeni vodopad. Selo je, opet, dobilo ime po dugi koju često možete vidjeti iznad vodopada. Iskoristite priliku i upitajte ljubazne domaćine da vas upute dalje do sela Klek i Klečke stijene sa koje ćete vidjeti jednu od najljepših panorama u našoj zemlji, ali i spomenik Kraljev stolac i nekropolu stećaka na Glavici. Nemojte zaboraviti pogledati tu stijenu i iz daljine da biste uočili Babu i Didu, kako narod tamo zove dvije kamene prirodno oblikovane skulpture.

2. Jablanica

Smještena u dolini Neretve, omeđena sa jedne strane Prenjom, sa druge Čvrsnicom, Jablanica je grad najpoznatiji po odličnim restoranima koji služe ukusnu pečenu jagnjetinu, ali će vam ova destinacija ponuditi mnogo više ako joj pružite priliku. U ovoj opštini kriju se dva prava bisera prošlih vremena. Prvi je svakako, Memorijalni kompleks Bitka na Neretvi koji predstavlja spomen – kompleks vezan za obilježavanje ovog značajnog događaja iz Drugog svjetskog rata, kao i čuveni most, koji su izgradili nacisti, a srušio ga režiser Veljko Bulajić za potrebe snimanja filma. Na području Jablanice su i Jablaničko i Grabovičko jezero, na kojima se možete kupati, voziti kajak, kanu, čamac ili uživati u vožnji splavom uz ručak koji će spremiti ljubazni domaćini. Veliki dio parka prirode Blidinje pripada području Jablanice, a ako se već uputite kroz Sovićka vrata do Risovca, koji ima odličnu ponudu tokom cijele godine, obavezno produžite u susjednu opštinu do Hajdučkih vrleti, Blidinjskog jezera i nekropole stećaka Dugo polje. Ukoliko ste ljubitelj planinarenja, sa Blidinja se uputite do poznatih Hajdučkih vrata na Čvrsnici.

3. Konjic

Nije nimalo lako izdvojiti sve što vrijedi vidjeti u Konjicu. Da li je to Stara ćuprija ili još starija čaršija, da li su obale Neretve tako lijepe iz ma kojeg ugla ih pogledali. Na čaršiji vam je i Zavičajni muzej koji itekako vrijedi vidjeti, a nešto malo dalje i Muzej drvorezbarstva, zanata koji se zbog vještine lokalnih majstora, koja se prenosi sa koljena na koljeno vijekovima, našao i na listi nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Iskoristite priliku i okupajte se u Neretvi uzvodno od Konjica, a rashladiti se možete i na Jablaničkom, ali i na Boračkom jezeru. Ovom potonjem ne bi škodilo malo uređivanja na obalama, no neka vas to ne pokoleba, možete tamo provesti ugodan odmor, posebno ako se smjestite u neku od tradicionalno uređenih planinskih kućica oko jezera. Ono što je najbolje od najboljeg u Konjicu, sigurno je čuveni Titov bunker ili objekat D-O ARK. U pratnji vodiča možete obići značajan dio ovog, danas muzeja u planini i čuti neke od nevjerovatnih priča o gradnji obavijenoj misterijama koje ni do danas nisu dobile svoja objašnjenja. Ako ste avanturista ili jednostavno zaljubljenik u prirodu onda ne smijete propustiti rafting na Neretvi. Mnogi ne znaju da se najpoznatije i najizolovanije planinsko selo u BiH, Lukomir, nalazi na području opštine Konjic. Ovo je mjesto za koje bi definitivno trebalo da nađete vremena. Smješteno je na južnim obroncima Bjelašnice, na oko 30 kilometara od Konjica i na oko 1 500 metara nadmorske visine, a posebno je po tome što i danas, sa svojim starim kamenim kućama, izgleda kao prije nekoliko stotina godina.

4. Mostar

Obilazak Mostara možete početi sa bilo koje tačke, ali ako želite da on bude spektakularan, krenite od panorame sa brda Fortica odakle pogled puca na cijeli grad. Ovo mjesto je idealno i za sportiste i ljubitelje adrenalina, jer se na vidikovcu uz planinarski dom nalaze sportsko penjalište i zipline. Mostar, dragulj Hercegovine, prepoznatljiv je po svom Starom mostu koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine i najpoznatija je turistička atrakcija u BiH. Ovaj grad svake godine posjeti na stotine hiljada turista. Nedaleko od mosta nalazi se i Muzej Hercegovine u okviru kojeg su i Muzej Stari most, spomen kuće Džemala Bijedića i Svetozara Ćorovića, te Interpretacijski centar MuM (Muzej u Mostaru). Doživljaj Mostara nije potpun bez šetnje Kujundžilukom, posjete Koski Mehmed-pašinoj džamiji, Kajtazovoj i Muslibegovića kući i Krivoj ćupriji. Ovo je i grad čuvenog pjesnika Alekse Šantića, čiju statuu ćete moći vidjeti u njegovom parku, nedaleko od rodne kuće. Ono po čemu su Mostar, ali i cijela Hercegovina poznati je hrana i gastro ponuda koja se malo gdje sreće. Za boravak u prirodi preporučujemo obližnju planinu i izletište Rujište, gdje ćete uživati na svježem i čistom zraku u šetnji „Stazom zdravlja“ ili vožnji biciklom.

5. Blagaj i izvor bune, Bunski kanali

Smješten podno Starog grada Hercega Stjepana Vukčića Kosače, Blagaj datira još iz vremena Rimskog carstva, a njegova poznata Tekija, u kojoj su ranije živjeli derviši i obavljali “zikr” (slavili Boga), smještena je uz samo vrelo rijeke Bune. Ovo mjesto danas je među najatraktivnijim turističkim destinacijama Hercegovine. Izvor Bune nesumnjivo je jedan od najvećih i najčistijih u Evropi. Rijeka nadire iz pećine ispod stijene visoke 200 metara, a nakon devet kilometara ulijeva se u Neretvu u blizini sela Buna. Legenda kazuje da je turski sultan iz 16. vijeka toliko bio oduševljen Bunom da je naredio da se na izvoru sazida tekija za potrebe derviškog bektijaškog reda, a služila je i kao konačište za putnike. Inače, Tekija na Buni u Blagaju je otvorena za posjetioce tokom čitave godine uz simboličnu cijenu ulaznice, a posjeti je preko 100 000 posjetilaca. U ljepoti Bune uživajte i tokom ručka u jednom od restorana u blizini izvora, a naša preporuka je da probate pastrmku sa roštilja, specijalitet ovog kraja. Kada ste već u Blagaju, ne propustite vožnju rijekom Bunicom kroz prelijepu prirodu do njenog izvora, a obavezno svratite i do Bunskih kanala, fascinantnog mjesta na kojem se Buna ulijeva u Neretvu.

6. Počitelj i Žitomislić

Jedini grad koji je danas skoro u potpunosti u funkciji turizma nalazi se na dva kilometra od Čapljine. Prvi put se spominje u povelji vojvode Stjepana Vukčića Kosače 1444. godine. Od 1463. do 1471. godine ovdje je bila smještena vojska ugarskog kralja Matije Korvina, a 1471. ga osvajaju Osmanlije, kada je dodatno utvrđen i dobio orijentalni izgled. Nakon toga su izgrađeni vjerski objekti, škole, kuhinje i drugi objekti. Po dolasku Austro-Ugara Počitelj gubi svoj strateški značaj što dovodi do njegovog naglog propadanja. Obavezno se popnite do vrha grada i pogledajte panoramu sa tvrđave. Na putu ka vrhu posjetite Šišman Ibrahim-pašinu ili Hadži Alijinu džamiju, za koju sa sigurnošću možemo reći da je jedna od najljepših u BiH. Zavirite i u prelijepe cvijetne avlije starih kuća, ali pazite da ne smetate domaćinima. Desetak kilometara od Počitelja, u pravcu Mostara, nalazi se čuveni manastir Žitomislić iz XV vijeka posvećen Blagovještenju Presvete Bogorodice i definitivno jedna od najljepše oslikanih pravoslavnih crkava. Nezaobilazno mjesto turista i prolaznika ovim krajem, Žitomislić je vjekovni duhovni i kulturni centar srpskog naroda ovog kraja. Manastir je u prethodnim ratovima više puta rušen, a 2005. godine je obnovljen i u njegovom krugu se nalazi i Muzej čija postavka sadrži srpske, ruske i italo-kritske ikone neprocjenjive vrijednosti, iz perioda od 16. do 18. vijeka. Među njima se ljepotom ističe ikona Bogorodice, jedna od četiri takve u svijetu, a djelo je ikonopisca Andreja Ricosa. Ovo je jedna od tri najznačajnije umjetničke kolekcije u BiH.

7. Čapljina

Krenete li od Počitelja „prema moru“ za samo par minuta doći ćete u Čapljinu, još jedan lijepi grad na Neretvi. No, rijeka Trebižat je ona na kojoj ćete pronaći odličnu zabavu u vidu sve popularnijih kanu safarija, ali i odlična kupališta i beach barove. Obavezno posjetite Mogorjelo, ostatke građevina koji datiraju još iz IV vijeka i predstavljaju jedan od najznačajnijih spomenika iz rimskog doba na području Bosne i Hercegovine. Nakon obilaska Mogorjela vrijeme je da se uputite u Park prirode Hutovo blato, ali na putu do ove jedinstvene destinacije, u mjestu Klepci, ubrzo nakon skretanja sa magistralnog puta, vidjet ćete stari kameni most preko Bregave, za koji se pretpostavlja da je izgrađen 1517. godine. Lokalci će vam rado ispričati legendu koja kaže da je upravo ovaj most bio inspiracija za izgradnju mostarskog Starog mosta. Hutovo blato smjestilo se u tipičnom kraškom ambijentu i predstavlja jedinstvenu submediteransku močvaru u Evropi i jedan je od najbogatijih rezervata ptica močvarica u ovom dijelu svijeta. Iako najveći broj ptica ovdje provodi zimske mjesece, uputite li se u obilazak brodicom sa iskusnim vodičima, u bilo koje doba godine imat ćete priliku vidjeti više vrsta i uživati i fascinatnoj prirodi. Ukoliko imate sreće možda ćete uspjeti fotografisati i veliku bijelu čaplju, po kojoj je Čapljina i dobila ime.

8. Međugorje

Kojoj god konfesiji pripadali, bili vjernik ili ne, jednom u životu posjetite Međugorje, ako ni zbog čega drugog, onda barem da svojim očima vidite šta se može izroditi iz odlučnog uvjerenja šestoro mladih da su na brdu ugledali Bogorodicu. Ovo malo mjesto smješteno je između dva brda, Križevca i Crnice (Brda ukazanja) na kojem se, na predjelu Podbrda, po riječima „vidioca“ po prvi put ukazala Gospa. Do 1981. godine bilo je izuzetno siromašno, izmoreno sušama i lošim prinosom usjeva na hercegovačkom kršu. Danas, četiri decenije kasnije, ovo je turistička “meka” u koju se godišnje slije više od milion turista i vjernika koji žele da se pomole ili obiđu mjesto za koje se vjeruje da se upravo tu ukazala majka Božija. Centralna tačka u mjestu je međugorska crkva sv. Jakova čija je gradnja završena 1969. godine. Posjetite li ovaj kraj obavezno svratite u Etno selo Međugorje, odlični turistički kompleks, koji, pored smještaja u tradicionalnim kamenim kućama, nudi brojne sadržaje uključujući restoran, bazen, amfiteatar, a ovo je i jedno od najboljih mjesta u Hercegovini za kušanje odličnog domaćeg vina i gurmanskih delikatesa.

9. Čitluk

Ako se nečim mogu pohvaliti stanovnici ove oblasti, to su vrhunska vina koja se, zahvaljujući visokom kvalitetu, piju u cijelom svijetu. Autohtone vrste vinove loze koje uspijevaju u veoma teškim uslovima ovog kraja su Žilavka i Blatina, iako lokalne vinarije uspješno uzgajaju i određene druge vrste u manjim količinama. Upitate li prolaznike da vam preporuče vinski podrum u koji ćete svratiti po kapljicu vrhunskog vina, sigurno da će svako od njih imati nekog svog favorita, ali činjenica je da u koju god vinariju na Vinskoj cesti Hercegovine svratite, ne možete pogriješiti. Iskustvo posjete malim porodičnim vinarijama sigurno ćete pamtiti dugo, a uz dobro vino i poneki zalogaj saznat ćete više o tome kakva je istorija utkana u njihove ukusne kapljice.

10. Stolac

Ova destinacija može se nazvati najskrivenijim biserom Hercegovine. Da biste shvatili o čemu govorimo, morate ipak tamo otići i uvjeriti se. Na ovom mjestu se susreću i rastaju civilizacije, ovo je dom velikog Maka Dizdara i srednjovjekovnih stećaka koji su mu bili najveća inspiracija za rad. Koliko je ovaj grad važan i koliko je potrebno čuvati ga od propadanja, govori i to da je još prije 40 godina bio nominiran kao grad muzej za listu Svjetske kulturne baštine UNESCO-a, ali nažalost, taj status nikada nije potvrđen. Obavezno posjetite “Makovu hižu”, mjesto posvećeno životu i radu jednog od najvažnijih bh. pjesnika, pređite preko Inat ćuprije i pitajte nekoga zašto je most “herav”, popnite se na Stari grad Vidoški i očima obuhvatite pejzaž i shvatite zašto je nekada Stolac bio grad sa najviše kula u doba osmanske vladavine ovim prostorima. Popijte kaficu na trgu koji krasi obnovljena sahat kula i Sultan Selimova džamija, a onda prošetajte uz Bregavu do starih mahala i Begovine, jednog od najljepših i najznačajnijih tradicionalnih stambenih kompleksa u BiH. Kada obiđete grad, provozajte se do Radimlje, najpoznatijeg lokaliteta srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, koji se nalazi na tri kilometra zapadno od Stoca. Ovdje ćete pronaći 63 stećka na kojima se može vidjeti sva raznovrsnost i visok umjetnički kvalitet izrade, bogatstvo dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju istorijske ličnosti. Još jedna značajna nekropola stećaka, Boljuni, nalazi se 14 km od centra grada u pravcu Neuma, i zajedno sa Radimljom nalazi se na listi UNESCO-a. Ilirski grad Daorson, kod sela Ošanjići, na uzvišenju samo 5 km od Stoca, definitivno je još jedna od destinacija koje morate obići tokom posjete ovom gradu.

11. Ravno

Malo mjesto Ravno, odakle korijene vuče čuveni naučnik Ruđer Bošković, pravi je primjer skrivene turističke destinacije koja mora biti na vašoj listi za putovanje. Prije svega posjetite čuvenu i predivnu baštu Hotela “Stanica Ravno” (i vjerujte, sa razlogom je čuvena), a kada se okrijepite, produžite u posjetu najvećim turističkim atrakcijama kraja. Manastir Zavala, uklesan u kamenu i posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice iz devetog vijeka u kojem se zamonašio Sveti Vasilije Ostroški Tvrdoški i Zavalski iz nedalekih Mrkonjića jedna je od njih. Nedaleko se pećina Vjetrenica, dom endemske čovječije ribice, u kojoj i kada je vani najtoplije morate nositi jaknu zbog jakog strujanja vjetra na njenim stazama. Ova pećina je dom oko 200 različitih životinjskih vrsta, što je čini prvom u svijetu po bioraznovrsnosti. Između ove dvije atrakcije, nalazi se gostionica Zavala za koju vam samo možemo reći: nemojte je zaobići, tu se uvijek dobro jede. Ovaj restoran smješten je u obnovljenom objektu stare željezničke stanice, kao i hotel Stanica Ravno. Ravno se nalazi na trasi „Ćirine staze“, popularne biciklističke staze, koja prati nekadašnju trasu uskotračne pruge, pa se od Ravnog možete na dva točka voziti, ako želite, čak i do Dubrovnika.

12. Neum

Za kraj smo ostavili jedini bh. grad na primorju. Pozicija na obali Jadrana, čisto more, ugodna mediteranska klima, veliki broj sunčanih dana u godini i odlični hoteli čine ovaj grad dobrih izborom za odmor tokom cijele godine. Ljeti je Neum jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Bosni i Hercegovini i uvijek se traži mjesto više, a izvan sezone ovo je idealno mjesto da pobjegnete od gužve i uživate u tišini, šumu valova i pogledu na morsko plavetnilo. Pri kraju su radovi na brzoj cesti koja će spojiti Stolac i Neum, pa će i zanimljivo neumsko zaleđe dobiti na značaju. Ljubitelji ruralnog turizma mogu uživati u ukusnim i zdravim domaćim proizvodima iz seoskih domaćinstava, a neki čak nude i usluge smještaja u starim kamenim hercegovačkim kućama.

Nadamo se da će vam ovo malo putovanje kroz Hercegovinu pomoći da isplanirate jedno od narednih putovanja, a odlične ponude iz ove regije možete pogledati na platformi odmoriubih.ba.

Devet Eko HUBova, deset inicijativa za društvenu odgovornost kompanija, 11 zagovaračkih mreža, te desetine aktivnosti prema mladima, novinarima i novinarkama, školama… samo su neke od tema velike Godišnje konferencije „Misli o prirodi!“ na kojoj će Centar za promociju civilnog društva predstaviti dosadašnja postignuća u okviru ovog projekta.

Godišnja konferencija, kojom ćemo obilježiti dvije godine projekta „Misli o prirodi!“, bit će održana u Hotelu „Hills“ u Sarajevu 25. i 26.8.2021, prvi dan sa početkom u 10:00 sati.

Medijima će se kao predstavnica donatora projekta obratiti ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist, direktorica CPCD-a Aida Daguda, projektna menadžerica Dajana Cvjetković, te kao predstavnik korisnika projekta koordinator Eko HUBa Maglaj Davor Šupuković.

Ukupno 40 učesnika i učesnica, od kojih su svi na određen način doprinijeli implementaciji projekta „Misli o prirodi!“, aktivisti i aktivistice za zaštitu okoliša na terenu, u sklopu osam predviđenih panela, govorit će o rezultatima postignutim u okviru različitih segmenata projekta.

Tako će jedan panel okupiti predstavnike nekih od ukupno devet Eko HUBova koji će govoriti o onome što su svojim aktivnostima na području ukupno 41 opštine postigli od osnivanja početkom 2020. godine. Po jedan panel bit će posvećen i inicijativama za društvenu odgovornost kompanija, zagovaračkim mrežama te medijskim projektima, uključujući okončane kao i one koji su još uvijek aktivni – ukupno njih 31.

O rezultatima koje je postiglo 37 javnih osnovnih i srednjih škola, posebno na jačanju svijesti o zaštiti okoliša kod djece, u okviru programa Eko škole, kao i budućem aktiviranju teme zaštite okoliša u školama, govorit će se na panelu drugog dana konferencije. Poseban panel okupit će mlade koji su učestvovali u projektnim aktivnostima usmjerenim na njih, kao i učesnike/ce kampanje „Ja sadim, a ti?“.

Na konferenciji će biti dodijeljenje i nagrade „Eko novinar/ka“ za najbolji medijski tekst, audio/video prilog te fotografiju na temu zaštite okoliša u proteklom periodu, kao i nagrade pobjednicima/ama video izazova za mlade „Ljetni eko kamp“, te nagrada za najljepši mini vrt u okviru kampanje „Ja sadim, a ti?“.

Konferencija će osim samih učesnika i učesnica projekta ugostiti i predstavnike/ce institucija koje se bave zaštitom okoliša, kao i drugih zainteresovanih strana.