Autor: urednik

Ukoliko do sada niste otkrili sve ljepote Trebinja, nemojte propustiti priliku da se licem u lice sretnete sa jednim od najljepših balkanskih gradova.

Ako bismo bili do kraja iskreni, moglo bi se čak reći i da su Trebinje na jugu i Jajce u središtu Bosne i Hercegovine ono najljepše i najsadržajnije što možete vidjeti u BiH na nekom vikend putovanju.

I jedan i drugi nude maksimalan ugođaj: veličanstvene pejzaže ušuškanih gradova koji u sebi spajaju vijekove uticaja i sudare kultura. Naš zadatak je, stoga, da vam približimo i preporučimo najbolje iz Trebinja, kako bismo vas namamili da se bez previše pitanja zaputite u ovaj prekrasni grad, ali i da tokom svoje posjete ne preskočite obići i okusiti neku od njegovih čarolija.

Kada dođete u Trebinje na njegovim ulicama jasno ćete osjetiti sudaranje i stapanje osmanskog, austrougarskog i mediteranskog uticaja.

Sa svojih 260 sunčanih dana u godini “grad Sunca”, kako ga od milošte zovu, gotovo sigurno je destinacija na kojoj ćete imati idealne uslove za obilazak do duboko u jesen, bez straha od kiše i ružnog vremena.

Krenimo onda u obilazak Trebinja sa zaustavljanjem na njegovim najvažnijim tačkama.

1. Krenite u šetnju kroz Stari grad Trebinje – Kastel

Staro gradsko jezgro najbolje pokazuje koliko se civilizacija u svom širenju zaustavilo i ostavilo svoje tragove u Trebinju. S obzirom na to da je Trebinje jedan od gradova u BiH sa najviše kulturno-istorijskih spomenika, 29 pod zaštitom države i više od 50 na privremenoj listi zbog njihovog značaja, pobrinite se da vidite spomenike Jovanu Dučiću na Trgu pjesnika, Petru II Petroviću Njegošu, te oslobodiocima. Obiđite sakralne objekte u Starom gradu, Sultan-Ahmedovu i Osman-pašinu džamiju, kao i nadaleko čuvenu i veoma očuvanu sahat-kulu. Ne propustite vidjeti ni Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg samo stotinjak metara izvan zidina Starog grada u Gradskom parku.

2. Posjetite Muzej Hercegovine

U zgradi austrijske kasarne sagrađene na prelazu iz 19. u 20. vijek danas se nalazi daleko poznati Muzej Hercegovine koji se mora naći na vašoj listi za obilazak. Tu možete vidjeti arheološku i etnološku postavku, ali i legat čuvenog Trebinjca Jovana Dučića.

3. Popijte kafu “pod Platanima”

Ritual pijenja kafe ispod krošnji stogodišnjih platana u centru Trebinja je broj jedan na svim listama turista. Platani su simbol Trebinja, a ove bašte jedne od najljepših koje ćete vidjeti. Uz kafu vam preporučujemo da popijete ukusni domaći sok od nara, koji se lagano ali sigurno profiliše u još jedan zaštitni znak ovog grada.

4. Prošetajte gradskom pijacom, probajte sir iz mijeha

Gradska pijaca nije samo mjesto gdje možete nabaviti svježe voće i povrće hercegovačkih poljoprivrednika, nego i turistička atrakcija koju svaki dan posjete stotine, pa i hiljade turista. Ušuškana ispod čuvenih platana, trebinjska pijaca ponudiće vam mnogobrojne autentične proizvode, a vama svakako preporučujemo da probate čuveni sir iz mijeha, smokve, maslinovo ulje… Još ako se tamo nađete u subotu ujutro kada je pijačni dan, vidjećete je u punom sjaju. 

5. Provozajte se Trebišnjicom u čamcu sve do Arslanagića mosta

Arslanagića most jedan je od najpoznatijih spomenika turskog perioda u Trebinju i predstavlja arhitektonski biser iz 16. vijeka. Dao ga je izgraditi Mehmed-paša Sokolović 1574. godine kao zadužbinu za svog poginulog sina. Doseljavanjem Turaka iz Herceg Novog, u Trebinje je stigao i izvjesni Arslan-aga koji je dobio posjede i pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Zanimljivo je da je most prvobitno izgrađen desetak kilometara uzvodno od današnje lokacije, ali je zbog izgradnje hidrocentrale premješten 1965. godine.

6. Probajte hercegovačke specijalitete

Do ovog mjesta morali ste se propisno umoriti, pa je vrijeme za odmor i okrepljenje. Teško je izdvojiti jedno mjesto u Trebinju koje bismo vam preporučili za ručak ili večeru. Lakše je reći: jedite bilo gdje, hrana u ovom kraju je fenomenalna. Bilo da jedete puru lučnicu ili jagnjetinu, raštiku ili neki drugi specijalitet, spremite se, biće ukusno, a hodanje nakon toga, veoma otežano.

7. Posjetite Hercegovačku Gračanicu

Gračanica je jedna od od najposjećenijih crkava u Hercegovini, a izgrađena je da bi se ispunila Dučićeva želja koju je zavještao u svom testamentu u kojem je napisao da tu želi biti sahranjen. Tačno 56 godina nakon njegove smrti, 7. aprila 1999. godine položen je kamen temeljac za crkvu u koju će kasnije biti preneseni ostaci i postavljen natpis “Jovan Dučić – pjesnik”. Nikako nemojte zaboraviti da prošetate oko crkve i nadivite se pogledu na Trebinje. Ovo je mjesto gdje će vaše fotografije izgledati najbolje.

8. Provozajte se do Branković kule

Na samo tri kilometra od Trebinja, nalazi se Branković kula, zdanje koje je izgradio župan Mladen, rodonačelnik porodice i gospodar Trebinja i Dračevice. Kula je dobila ime po njegovom sinu Branku, a sagrađena je u vrijeme uspona srpske države za vladavine Stefana Dečanskog i cara Dušana. Ova kula nije posebno uređena, pa se za uspon do nje naoružajte pantalonama i dubljim patikama.

9. Posjetite manastir Tvrdoš

Koliko god je poznato Trebinje, toliko i još više u svijetu se zna za manastir Tvrdoš. Čuvena vinarija iz koje izlaze vrhunska vina koja su osvojila cijeli svijet, otvorena je za posjetioce. Obiđite manastir i crkvu, a monahe ili nekoga od zaposlenih pitajte da vam pokaže podrum vina. Trebinje ima još nekoliko odličnih vinarija i porodičnih podruma vina kao što su Petijević, Anđelić ili Vukoje, a gdje god da se uputite dočekat će vas ljubazni domaćini i vrhunska kapljica.

10. Otkrijte turistički kompleks Grad Sunca

Poznati kompleks sa velikim vodenim parkom, zatvorenim bazenima, hotelima, apartmanima, etno selom, mini zoo vrtom i velikim brojem sportskih i zabavnih sadržaja za sve generacije, zasigurno je jedna od najboljih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. Trebat će vam i sat vremena ukoliko želite da samo obiđete sve lokacije ovog kompleksa, a ne propustite ručak ili večera u odličnom etno restoranu.

BONUS: Uslikajte se pored znaka Love Trebinje

Trebinjski Gradski park je prava zelena oaza okružena kamenim zdanjima i idealno mjesto za predah tokom šetnje centrom grada. Ukoliko ste se pitali gdje su se vaši prijatelji slikali pored velikog znaka Love Trebinje, to je upravo u ovom parku, nasuprot Doma kulture.

Ovaj biser Hercegovine obavezno upišite na vašu listu za putovanja u narednom periodu, a za najbolje ponude za kratki odmor u Trebinju posjetite odmoriubih.ba.

Uvezivanje zainteresovanih strana – organizacija civilnog društva, institucija, ustanova, kompanija i ostalih – što je devet Eko HUBova postiglo na području ukupno 41 opštine djelovanja, zagovaranje mreža organizacija civilnog društva za različite svrhe, između ostalih, i zaštitu određenih prirodnih područja, inicijative za društvenu odgovornost kompanija, poput one za smanjenje upotrebe plastične ambalaže u aparatima za kafu, medijski projekti poput serijala o različitim vrstama zagađanja sa kojima se suočavamo – samo su neke od tema o kojima se diskustovalo u ukupno osam panela dvodnevne Godišnje konferencije „Misli o prirodi!“.

Svaka od navedenih oblasti imala je poseban panel. Partnerske organizacije Centra za promociju civilnog društva, korisnice grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“, njih 31, predstavile su u protekla dva dana postignute rezultate. Pravi ekološki pokreti pokrenuti su kroz rad mreže Eko HUBova, zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija i medija u preko 60 opština Bosne i Hercegovine.

Osim njih, održani su paneli na kojima se diskutovalo o postignutom u aktivnostima prema mladim, prema novinarima i novinarkama, te u okviru kampanje „Ja sadim, a ti?“.

Posebno su mladi govorili o nedavno održanom Ljetnom kampu na Igmanu, gdje je oko 60 mladih aktivista i aktivistkinja za zaštitu okoliša iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, usavršavalo dosadašnja i sticalo nova znanja i vještine iz ove oblasti. Učesnici/ce panela „Ja sadim, ti?“ bili su članovi i članice nekih od 100 porodica koje su dobile 3.000 sadnica u okviru ove kampanje. Kampanja „Ja sadim, a ti?“ nastala je u jeku pandemije s ciljem da promoviše permakulturu i ideju da se hrana može proizvoditi i u urbanim područjima na malih prostorima poput balkona i prozora stanova. Postignuto je ovo kroz dodjelu sadnica, kreiranje online kurseva, dodjelu nagrada za najljepše mini vrtove i mnoge druge aktivnosti. Zadovoljstvo kampanjom nisu danas krili učesnici i učesnice konferencije.

Godišnja konferencija, osim sublimacije rezultata koje Centar za promociju civilnog društva, zajedno sa svojim partnerima, postigao u okviru projekta „Misli o prirodi!“, bio je prostor i za zabavu te nagrađivanje pobjednika/ca nekih od takmičenja u okviru projekta održanih u proteklom periodu.

Tako je pet mladih osoba iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, Sara Ninković, Anel Hotić, Mahir Tahirović, Dino Pantić i Amela Mehanović, jučer nagrađeno za najbolje video snimke na Instagram video izazovu „Ljetni eko odmor“.

Osim toga, nakon panela posvećenog temi medija, proglašeni su i dobitnici i dobitnica nagrade „Eko novinar/ka“ za objektivno, profesionalno i utjecajno izvještavanje o zaštiti okoliša, za radove objavljene od početka 2020. godine. U kategoriji teksta nagradu je dobila novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Sadeta Bajrović za tekst o finansiranju malih hidroelektrana od novca građana i građanki BiH, nagradu za najbolji audio/video prilog dobio je novinar RTV FBiH Sanel Kajan za TV prilog o deponiji Uborak kod Mostara, dok je za najbolju fotografiju odabrana fotografija Davorina Sekulića, fotoreportera portala Klix.ba, za popratnu fotografiju u članku „Džemo trči za spas rijeka Bosne i Hercegovine“.

Godišnjom konferencijom obilježene su dvije godine implementacije projekta „Misli o prirodi!“ koji Centar za promociju civilnog društva provodi uz finansijsku podršku Švedske. Radi se o trogodišnjem projektu, tako da nas i u narednom periodu očekuju brojne aktivnosti i borba za spas okoliša u Bosni i Hercegovini.

POZIVAMO VAS U prelijepi BLAGAJ, na prelijepu rijeku Bunu  da se DRUŽITE SA DJECOM i poznatim HUMANISTIMA, koji svojim znanjem, radom, hrabrošću i dobrotom, svakodnevno stvaraju pogodan  ambijent za ljepši i pravedniji svijet djeteta u surovom svijetu odraslih. 

 ŽELIMO da, zajedno sa djecom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, 27.28. i 29.08.2021. a uz pomoć GRADA MOSTARA, RIBNJAKA „LAKS“, „BUNSKIH BISERA“, OMLADINSKOG KLUBA „NOVI VAL“ BLAGAJ I SPORTSKO RIBARSKOG DRUŠTVA  „NERETVA 1933“ MOSTAR g. realizujemo „DANE DJEČIJEG RIBOLOVA – I USREĆIO ZLATNE RIBICE.“ POBJEDNIK ĆE BITI KO USREĆI NAJMANJU RIBICU.  Pošto svijet odraslih ubrzano, kroz zagađivanje prirode, a sada i uz pomoć korone, pretvara našu planetu u umorno, sumorno i preplašeno mjesto življenja, ova manifestacija ima smisla.                                                                                                  

Mi iz Dječije zemlje M tražimo spas u ljudskoj dobroti i potpunom zaokretu ka prirodi, jer smo primjetili da se kod brojnog svijeta odraslih sve više i brže razvija razoran egoistički  trend. Uočili smo realnu opasnost da ovakva dinamika života i ovakvo stanje svjesti odraslih, ne proizvede kolektivno nezadovoljstvo, koje će razoriti sreću, kako pojedincu tako i cijeloj zajednici.  

Dječija zemlja M, čiji je predsjednik, NIKOLA TESLA, tvorac FILOZOFIJE DOBRA i JEDINSTVA MODERNOG SVIJETA, POZIVA VAS DA DOĐETE U BLAGAJ, DA ZAJEDNO,BAR NA TREN, USREĆIMO SEBE i DRUGE NA PREKRASNOJ RIJECI BUNI!  Djeca Slovenije donijeće i pokloniti Zlatnu Dječiju stolicu gradu Mostaru. Tom prilikom zasjedaće sud Dječije zemlje Međaši i sudiće svim zagađivačima voda. Skup će podržati „Mišelin zakon“ o zaštiti djece razvedenih roditelja.                                      

Danas je jasnije nego ikada koliko je priroda ugrožena, a značaj projekata kakav je „Misli o prirodi!“ tek će se uvidjeti u vremenu pred nama, poručila je Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva na otvaranju velike Godišnje konferencije projekta koji se održava u Sarajevu.

O značaju zaštite okoliša govorila je i ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist, izdvojivši ovu temu kao jedan od prioriteta Ambasade. Upravo zbog toga, naglasila je Strömquist, Ambasada Švedske nastavit će saradnju sa lokalnim partnerima u ovoj oblasti, a posebno je sretna zbog uspjeha koji je Centar za promociju civilnog društva ostvario u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji Ambasada finansira.

Prisutnima se na otvaranju konferencije obratio i ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović, ističući kako je Ministarstvo svjesno izazova sa kojima društvo suočava kada je u pitanju okoliš, te zahvaliviši Centru za promociju civilnog društva i civilnom društvu u opšte na njihovom doprinosu u rješavanju istih.

Dvodnevna Godišnja konferencija „Misli o prirodi!“ će u okviru osam panela ugostiti oko 40 osoba koje su na različite načine učestvovale u projektu – predstavnike/ce devet Eko HUBova osnovanih i finansiranih u okviru projekta, ostalih nekih od 31 organizaicije korisnika grant sredstava „Misli o prirodi!“, novinara i novinarki, mladih, škola koje su učestvovale u projektu…

„Ovo je projekat koji je pomogao našoj organizaciji da ojača svoje kapacitete i pokrene mrežu organizacija na području na kojem djelujemo“, poručila je Medina Garić, predstavnika organizacije LIR Evolution, koordinatora Eko HUBa Banjaluka koji djeluje, osim Banjaluke, i na području Prijedora, Čelinca, Prnjavora i Dervente.

Eko HUB Banjaluka, osim umrežavanja lokalnih organizacija civilnog društva, institucija i organa lokalnih vlasti, ostvario je saradnju i sa lokalnim kompanijama, uključivši ih u edukativne sastanke na kojima su im predlagali načine na koje mogu poboljšati društvenu odgovornost u sektoru okoliša. Medina je posebno naglasila uključivanje preduzeća u promociju akcija smanjenja emisija zagađenja, racionalnog korištenja resursa i principa cirkularne ekonomije.

Prvi današnji panel posvećen je upravo rezultatima koji su ostvarili Eko HUBovi, a na narednim će govoriti predstavnici ostalih projekata koji se finansiraju u okviru drugih segmenata projekta „Misli o prirodi!“ – zagovaračke mreže koje rade na zagovaranju određenih društvenih promjena u oblasti zaštite okoliša, inicijative za društvenu odgovornost kompanija te mediji.

Jedan od današnjih panela bit će posvećen i mladima koji su učestvovali u projektnim aktivnostima.

Nedim Nogo, aktivista za zaštitu okoliša i jedan od učesnika Ljetnog eko kampa za mlade održanog ovog mjeseca, obrativši se novinarima i novinarkama ispričao je o svom iskustvu na kampu, te naglasio značaj takvih aktivnosti na umrežavanju mladih koji se bave ovom temom, ali i podsticanje na razmišljanje onih koji do sada na nju nisu obraćali posebnu pažnju.

Na konferenciji će biti dodijeljene i nagrade pobjednicima/ama izazova za mlade za najbolji video na temu zaštite okoliša.

Godišnja konferencija „Misli o prirodi!“ nastavit će se panelima posvećenim aktivnostima u okviru projekta za novinare i novinarke, kada će biti dodijeljene i nagrade pobjednicima/ama konkursa za novinare „Eko novinar/ka“, ta kampanji „Ja sadim, a ti?“.