Izložba “MALO MRAČNO DOBA” Ismara Žalice u galeriji ULUPUBiH

U okviru ULUPUuBiH-ovog projekta “Umjetnost u izlogu 2021” u galeriji Ulupubih na adresi Koševo broj 7, u srijedu 22.09.2021. godine u 14 h biti će otvorena izložba mladog autora Ismara Žalice.

Izložbu “Malo mračno doba” čine plakat kao centralni element i ciklus fotografija oko njega. Plakat je nastao tokom prvog vala Koronavirusa na temu Song poster challenge koji je bio aktuelan na instagramu. Plakat odgovara na pjesmu ‘Little Dark Age, benda MGMT na način da odgovara na tadašnju situaciju u svijetu u trenutku stvaranja. Vizual se sastoji od stotinu naslova i podnaslova različitih vijesti koje su se događale u tom trenutku, gradeći svojevrsni kolaž tog vremena kroz bizarne, užasavajuće i komične vijesti koje su obilježile početak pandemije Koronavirusa i 2020. godine. Ciklus fotografija, za razliku od plakata, se okreće unutra i dokumentuje period u kojem je autor bolovao od koronavirusa, njegov mikro-kosmos u kojem je boravio dvije sedmice, slikajući tmurnu sliku distance, zamrznulog vremena i psihološke izolacije. Izložba se kreće iz generalnog u specifično, iz općeg, bizarnog, stanja u svijetu, u tmurne dane individualnog iskustva tog vremena obilježenog pandemijom – priča našeg malog mračnog doba.

Publika će izložbu moći pogledati do 29.09.2021. godine.

Ismar Žalica rođen je 1995. godine u Sarajevu. 2018. godine diplomira na ALU Sarajevo sa nagradom “Alija Kučukalić” na odsjeku Grafički dizajn pod mentorstvom profesora Mehmeda Akšamije. U svom stvaralačkom radu se opredjeljuje za kombinaciju fotografije i grafičkog dizajna, gdje mu je primarni format plakat, često popraćen podržavajućim fotografijama, čime gradi ujedinjen vizualni jezik i narativ. Primarno radi vizuale za predstave, filmove, naslovnice albuma muzičkih grupa, kao i lične foto projekte.

U ULUPUuBiH-u od 2021. godine obnaša funkciju člana Umjetničkog savjeta.

Pozitivne prakse 6 općina unaprjeđuju upravljanje otpadom u BiH i Crnoj Gori

Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, u saradnji sa partnerima Općina Jablanica (BiH), Općina Šavnik (CG) i Pčelarsko udruženje MATICA Pljevlja (CG), u sklopu projekta “Zajednički napori za 5% manje otpada” organizovalo je studijsku posjetu partnerskim organizacijama iz Crne Gore. 

Sistem upravljanja otpadom nije u potpunosti riješen ni u BiH niti u Crnoj Gori 

U sklopu studijske posjete, predstavnici općina, javnih komunalnih preduzeća i osnovnih škola u prekograničnom području razgovarali su o iskustvima, praksi i naučenim lekcijama na polju upravljanja otpadom i saradnje sa obrazovnim i poslovnim sektorom u 6 općina BiH i Crne Gore (Jablanica, Konjic, Prozor-Rama, Šavnik, Žabljak i Pljevlja).

Naglašeno je da sistem upravljanja otpadom nije u potpunosti riješen ni na području BiH niti Crne Gore. U tom kontekstu, studijske razmjene su se pokazale kao jako korisne za prijenos informacija i razmjenu dobrih praksi. 

JKP iz Konjica prenosi pozitivna iskustva općinama u Crnoj Gori

Projekt „Zajednički napori za 5% manje otpada – 5% MANJE“ rezultirao je, između ostalog i uspostavljanjem sistema razmjene pozitivnih praksi između općina u BiH i Crnoj Gori. 

Jedan od pozitivnih primjera je JKP Standard iz Konjica koje po svim parametrima prednjači u odnosu na druga komunalna preduzeća u načinu kako je uređeno upravljanje otpadom na području općine Konjic. Pozitivne prakse iz te općine će biti prenesene kroz jačanje suradnje između komunalnih preduzeća Pljevlja, Žabljak i Šavnik u Crnoj Gori sa JKP iz Konjica. 

Općina Prozor-Rama je također napravila brojne iskorake. Uspostavlja se reciklažno dvorište i ulaže u uspostavu integriranog ekološki prihvatljivog sistema upravljanja otpadom.

Potrebna uspostava zelenih ostrva i nabavka podzemnih kontejnera za otpad


Vrlo važnu ulogu ima strateško planiranje. Kroz projekt su kreirani tehnički planovi upravljanja otpadom za svih 6 općina projektnog područja, sa jasnim mjerama za implementaciju čija realizacija bi trebala rezultirati poboljšanim sistemom upravljanja otpadom, a to je smanjenje otpada i povećanje količine recikliranog otpada.

„Tokom rada na projektu, ustanovili smo da postoji potreba za daljnjom izgradnjom kapaciteta uposlenika komunalnih poduzeća, uspostavom dodatnih „zelenih ostrva“ posebno u ruralnim predjelima gdje se najviše javljaju divlje deponije, nabavka podzemnih kontejnera u urbanim područjima, te razmjena pozitivnih praksi u šest općina BiH i Crne Gore.“ – istakla je Alisa Gekić, direktorica Centra usluga LiNK. 

Cilj međunarodnog projekta Zajednički napori za „5% manje otpada – 5% MANJE“ je razviti integrirani i ekološki prihvatljiv sistem upravljanja otpadom u 6 općina na području BiH i Crne Gore, te povećati količinu recikliranog otpada za 5% do kraja 2021. godine.  

Bruhuuhu – Plastic People // Nova pjesma i spot

Plastic People je nova pjesma grupe Bruhuuhu, za koju je snimljen i video spot. Pjesma je producirana u studiYo Active, a video je kreirala banjalučka umjetnica Tajana Dedić Starović, koja djeluje pod imenom Artist At Camera.

–        Spot za pesmu “Plastic people” odražava kompletnu tematiku pesme, predstavlja jedan drugačiji “novo-normalni” svet, pomalo izopačen, plastičan. Motivi, scene i kompletan vizuelni identitet spota prikazuje sirovost i surovost naše stvarnosti, dimenzije onoga što je realno i subjektivnog doživljaja posmatrača se prepliću i tako kreiraju ovaj sveopšti cirkus koji smo u spotu i prikazali, a koji je zapravo reakcija na celokupnu trenutnu globalnu situaciju. Spot je poprilično slojevit i može se preneti na razlčite aspekte društvenih okolnosti. Želim da se zahvalim momcima iz benda na profesionalnosti i poverenju, statistima koji su uložili deo sebe i svoje ličnosti u ovaj projekat i ostalim saradnicima. – Tajana Dedić Starović/Artist At Camera

Makeup dizajn glumaca u spotu je kreirala BH umjetnica Katherine Lee. Izuzev benda u spotu glume Berina Lušija, Asmir Mahalbašić, Kenan Beganović I Dženan Pjanić. ArtWork za naslovnicu je kreirao Dario Kustura.

Pjesma na svojevrstan način govori o klimatskim promjenama I svemu sto čovjek negativno čini kako bi ubrzao propast prirode, te kako plastičnost postaje naša svakodnevica. Spotom je na umjetnički način dočarana plastičnost tijela I emocija.

–        Muziku radimo zbog vjerovanja da možemo utjecati na promjene društva I pojedinca. Ukoliko ovom pjesmom promijenimo promišljanja barem jednog pojedinca, smatrat ćemo to velikim uspjehom.

Bruhuuhu je bend nastao 2018. godine u Bosni i Hercegovini  kao rezultat dugogodišnje komunikacije i zajedničkog muziciranja njegovih članova. Shodno uticajima različitih žanrova muzike, koje članovi grupe konzumiraju, izričaj Bruhauuhu uveliko ima doticaja sa rockom, industrijalom, electrom i drugim srodnim žanrovima.

Bend kompletnu produkciju audio i video radi samostalno uz podršku bliskog kruga ljudi i nekoliko profesionalaca, te kao dio zajednice RadiYo Active-a. Muzika i tekstovi su apsolutno autorski.

Bruhuuhu je je bio nominovan za MusicAwardsCeremony 2020 (MAC)  u kategoriji „Novi izvođač“.

Članovi benda su:

Ernad Bihorac – vokal/gitara

Solo Semir – udaraljke/vokal

Nermin Bihorac – DJ

Duško Kostić – Bubnjevi

Boris Marković – Bass

Izložba Rat – Art

Neformalna grupa umjetnika i umjetnica će kroz projekat Aktuelno 2021 predstaviti izložbu RAT–ART koja će biti otvorena 17. septembra u 19:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Projekat pod nazivom Aktuelno je prvi put predstavljen 2002. godine na Međunarodnom festivalu Sarajevska zima, uz pomoć organizacije Pro Helvetia, kada se na izložbi u galeriji Collegium artisticum svojim radovima predstavilo devet mladih umjetnika koji rade na području Sarajeva.

Sada, 19 godina kasnije, kroz projekat Aktuelno realizira se nova izložba. Ujedinjeni oko jedne teme – rat, Almedina Fehratović, Denis Haračić, Danilo Kreso, Selimir Milestone i Alisa Prutina istražuju najmračnije aspekte ljudskog djelovanja i destruktivnosti.

Izložbu je moguće posjetiti od 18. septembra do 1. oktobra, svakim danom (osim nedjelje) u periodu od 10:00 do 20:00 sati.

Izložba članova ULUPUuBiH u Galeriji Opštine Novi Grad

Udruženje ULUPUuBiH i Galerija ULUPUBIH  su  pokrenuli projekat “UMJETNOST U IZLOGU” koji ima za  cilj  promociju svojih clanova i njihovih umjetničkih ostvarenja. Umjetnici svojim izložbama predstavljaju sugrađanima i svim drugim  posjetiocima  savremena umjetnička ostvarenja. Izlog galerije nam daje mogućnost da umjetnost učinimo vidljivom 24 sata. Zadržavajući formu Izloga ali suštinski mjenjajući sadržaj željeli smo da ostvarimo novi oblik komunikacije. Zbog velike zainteresiranosti za ovaj projekat odlučili smo se da pokrenemo projekat “Umjetnost iz izloga”.

Projekat Umjetnost iz izloga objedinjuje izlagače koji su svoja umjetnička djela predstavili u projektu Galerije Ulupubih, na način da izlog putuje u druge galerije širom Bosne I Hercegovine.

Na prvoj izložbi u okviru ovog projekta “ Umjetnost iz izloga” doputovali smo u Galeriju Opštine Novi Grad. Na izložbi će se predstaviti: Ismet Berbić, Amra Zulfikarpašić, Amila Smajović, Osman Arslanagić Oma i Rebeka Abdagić.

Izložbu ćete moći posjetiti od 16.09. do 29.09.2021. godine u periodu od 10-16 h.

IZLAGAČI „UMJETNOST IZ IZLOGA-GALERIJA OPŠTINE NOVI GRAD“

ISMET BERBIĆ

Ismet Berbić rođen je 1949. Godine. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu-odsjek za grafički dizajn. Kao grafički dizajner učestvovao je u brojnim projektima iz ove oblasti, te je više puta nagrađivan za svoj rad. U prijeratnom periodu obnašao je funkciju direktora SARS-a (Svjetlost Sarajevo design studija).

Posljednjih 10 godina se bavi slikarstvom. Živi i radi u Sarajevu.

AMRA ZULFIKARPAŠIĆ

Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek Grafičkog dizajna kao i postdiplomski studij na temu Bosančica u savremenom mediju, završila je u Sarajevu, u klasi prof. Mladena Kolobarića na Akademiji likovnih umjetnosti.

Od 1977. – 1990. bila je glavna dizajnerica a potom rukovoditeljica Dizajn studija, u tada najvećoj Agenciji za tržišne komunikacije u Bosni i Hercegovini OSSA (Oslobodjenje Sarajevo) 1991. stiče status istaknute umjetnica, a zatim otvara svoju privatnu agenciju B Koncept. Rat provodi u Sarajevu radeći na mnogim značajnim projektima. Pedagoški rad počinje ratne 1994. godine u zvanju predavača. Na Akademiji zatiče napuštene prostorije te u zvanju predavača sa kolegom Bojanom Hadžihalilovićem, koji je primljen u zvanje asistenta, uspostavlja ponovo odsjek Grafičkog dizajna i postavlja nove silabuse i programe. Oni zatim uvode studente ponovo u nastavu i primaju novu generaciju. Od tada Zulfikarpašić samostalno vodi tri predmeta; Uvod u dizajn, Tipografsko oblikovanje i Grafiku knjige. Već prve godine odsjek Grafičkog dizajna postiže veliki uspjeh i njihov rad predstavlja američki renomirani dizajnerski časopis IDEA na šest strana. 1999. godine Amra Zulfikarpašić postaje docentica, 2005. vanredna profesorica, a 2011. redovna profesorica.

AMILA SMAJOVIĆ

Photo:Almin Zrno

Amila Smajović  je završila  Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, a potome diplomirala I magstrirala Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu-odsjek za grafiku. Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na odsjeku za  komunikologiju 2018. godine odbranila  je doktorsku tezu pod nazivom „Komunikacijaki simboli-studija slučaja bosanski ćilim.“ 

Na likovnoj umjetničkoj sceni prisutna je preko 30 godina.  Autor je značajnih  umjetničkih projekata od kojih izdvajamo:  Država Amila,  Poetika šare, Harmonija geometrije harmonijom niti i Kod-Dekod. Organizovala je preko trideset  samostalnih izložbi, a za svoj rad je dobila preko dvadeset nagrada u zemlji i inostranstvu.

Dugi niz godina se bavi proučavanjem  motiva, simbola i  istraživanjem  geometrijskog stila  na tradicionalnim bosanskim ćilimima, te je osnovala Udruženje za zaštitu bosanskog ćilima.

U periodu od 2010. godine do 2015. godine radila je kao docentica na Internacionalnom univerzitetu  u Sarajevu, a od 2019. godine obnaša funkciju predsjednice ULUPUuBIHa.

OSMAN ARSLANAGIĆ

Osman Arslanagić je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Profesionalni je scenograf koji u svojoj biografiji ima šest igranih filmova, preko 200 teatarskih predstava, brojne televizijske serije i emisije. Kao scenograf je radio u Holandiji, Francuskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori… Redovni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na predmetu Scenografija, kostim i maska i profesor Scenskog oblikovanja na Akademiji za scenografiju u Osijeku (Hrvatska). Dobitnik je 25 međunarodnih i domaćih nagrada za svoj rad i njemu najbitnije dvije godišnje nagrade Collegiuma Artisticuma. Kao slikar samostalno je izlagao u Študgartu, Londonu,Trebinju, Utrehtu, Amsterdamu i Sarajevu…

REBEKA ABDAGIĆ

Rebeka Abdagić rođena je 1991. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je završila Srednju školu primijenjenih umjetnosti 2010. godine, te 2015. godine stekla zvanje Magistar likovnih umjetnosti-slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Dobitnica je Zlatne značke Univeziteta u Sarajevu kao najbolji student generacije 2013./14., te dobitnica Zlatne značke kao najbolji student I i II ciklusa studija na ALU 2015. godine. Redovni je član ULUBiH-a od 2014. godine i ULUPUBiH-a od 2020. godine.

Izlagala je na više kolektivnih izložbi među kojima su i dvije tematske izložbe vezane za projekte Evropske unije o ravnopravnosti žena i etničkih manjina, izložbama ULUBiH-a i ULUKS-a, te četiri samostalne izložbe. Učesnica je više likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu.

Članica je ULUBiH-a od 2014., te ULUPUuBiH-a od 2020. Godine, gdje obnaša funkciju generalne sekretarke.

Od 2020. godine obnaša funkciju generalne sekretarke ULUPUBiH-a (Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH).

Konferencija okupila predstavnike/ce 37 škola učesnica programa Eko škole

O tome koliko su postigle u različitim aktivnostima za odgovorno korištenje vode, električne energije i upravljanje otpadom, stvarajući okolišno odgovorne škole i učeći nove generacije o važnosti zaštite okoliša, govorili su u protekla dva dana predstavnici i predstavnice 37 javnih osnovnih i srednjih škola iz 29 opština Bosne i Hercegovine na Konferenciji za nastavnike/ce Eko škola. Radi se o programu rada sa školama koji Centar za promociju civilnog društva provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji finansira Švedska, a dosadašnji rezultati predstavljeni su na konferenciji.

U okviru programa kreiran je Certifikacijski mehanizam, metodologija koja opisuje korake i aktivnosti koje 37 odabranih osnovnih i srednjih škola treba da implementiraju da bi postale Eko škole. Osnovni cilj Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH je uključiti očuvanje okoliša na principima održivog razvoja u rad odgojno-obrazovnih institucija u BiH, preko implementacije aktivnosti koje će uvesti vidljive promjene stavova i ponašanja u svakodnevnom životu i radu učenika/ica i uposlenika/ica škole, ali i šire društvene zajednice.

Izazovi sa kojima su se suočavale u implementaciji Certifikacijskog mehanizma Eko škola, uspješna saradnja sa lokalnim partnerima, inovativni pristup u radu, kao i načine kako naučna istraživanja i kreativnost mogu obogatiti nastavni proces, neke su od tema o kojima se govorilo na pet panela tokom konferencije.

Prvi panel bio je posvećen izazovima u provođenju aktivnosti, a kao najveći je naravno izdvojena pandemija korona virusa, odnosno protupandemijske mjere zbog koje se nastava nije odvijala na regularni način. I pored toga, međutim, većina škola uspjela je barem započeti provođenje predviđenih aktivnosti te, što je najvažnije, animirati učenike i učenice.

Više je načina na koje su škole provodile aktivnosti. Tako su, naprimjer, predstavnici i predstavnice OŠ „Meša Selimović“ Zenica, OŠ „Vuk Karadžić“ Trebinje, Srednje tehničke škole Tešanj te Četvrte osnovne škole Mostar govorili o tome kako se uz pomoć naučnog istraživanja može razotkriti i istaći ekološki problem i podstaći njegovo rješavanje. Škole koje su dio ovog projekta u svom radu već primjenjuju nauku i istraživanja u cilju zagovaranja za rješavanje ekoloških problema. Tako je škola „Vuk Karadžić“ iz Trebinja provela akciju saniranja oborinskih i otpadnih voda iz školskog dvorišta, dok je Srednja tehnička škola Tešanj počela intenzivnije koristiti solarnu energiju uz pomoć nabavljene solarne klupe i solarne ploče.

Od velike važnosti za provođenje aktivnosti, kao i uopšte za krajnji cilj jačanje svijesti mladih generacije, jeste umreženost škola sa drugim lokalnim akterima čemu je bio posvećen poseban panel. Škola je važan akter svake lokalne zajednice i zato je njena povezanost sa zainteresiranim stranama u lokalnoj zajednici kao što su javna i privatna preduzeća, lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i mediji od izuzetnog značaja.

Neke škole predstavile su načine na koji su integrisale oblast zaštite okoliša u nastavni plan i program, u različite predmete. Srednja elektrotehnička škola Sarajevo je, naprimjer, uvela crtanje solarnih panela iz predmeta Tehničko crtanje, lekciju historije zagađenog zraka u BiH iz Historije, iz Hemije lekciju o posljedicama kiselih kiša…

„Ovaj projekat dao je i vanjsku i unutrašnu motivaciju uposlenicima i učenicima/ama naše škole da daju lični doprinos na buđenju svijesti za očuvanje životne sredine učešćem u različitim aktivnostima. Kroz ovaj projakat dobili smo priliku potvrditi da smo na pravom putu“, poručila je eko koordinatorica Gimnazije „Visoko“ Sanite Nukić.

Buduće eko škole nastavit će sa provođenjem aktivnosti kroz tekuću školsku godinu, nakon čega će uslijediti dodjela certifikata eko škola za one koje implementiraju certifikacijski mehanizam.

Odmori u BiH: Vodič za idealan vikend odmor u Banjaluci

Ukoliko do sada niste posjetili Banjaluku ili joj se niste posvetili, krajnje je vrijeme da to učinite, jer će se pred vama otvoriti čaroban i gotovo savršeno skockan grad, koji vrvi životom i atrakcijama.

Iako je uže gradsko jezgro veoma lijepo i utegnuto kao apoteka, gotovo da nema dijela u kojem nećete naći neku atrakciju ili razlog da provedete koji sat. Odete li i koji kilometar van grada, pred vama će se naći jednako lijepa priroda kojoj sasvim sigurno nećete odoljeti.

Odmori u BiH donosi listu najvažnijih lokacija Banjaluke idealnih za vikend izlet, taman koliko je dovoljno da “načnete” krajišku ljepoticu i za kratko prođete njenim čistim zelenim ulicama, uživate pored ledenog Vrbasa, a sve začinite nekim ukusnim zalogajima.

1. Gospodska ulica

Na mapi je to lokacija, ali u stvari je to 200 godina star banjalučki naziv za ulicu Veselina Masleše. Šetalište na potezu od Parkića do Boske glavni je gradski prolaz za pješake i poznato mjesto za šoping, ali i za odlične fotografije ispod cvjetnih kugli. Prošetajte, zavirite u Batin prolaz ili u Stari zanatski centar. Ima tamo svašta, od super krpica i suvenira, nakita i hrane, do noćnih klubova i kafića. Ne sekirajte se, ako malo zalutate u lavirintu, ljubazni domaćini rado će vam pokazati kako da se vratite tamo odakle ste krenuli.

2. Parkić, Hram Hrista Spasitelja i ban Tisa Milosavljević

Parkić se, dakle, nadovezuje na Gospodsku i vodi vas pred Hram Hrista Spasitelja sa jedne, statuu bana Svetislava Tise Milosavljevića sa druge i Palatu Republike RS. Sve ovo možete da vidite sjedeći na klupi među holandskim lalama koje nose ime po ovom gradu i dok ispijate omiljenu kafu za ponijeti. Sa lijeve i desne strane vidjećete Gradsku upravu i Kulturni centar Banski dvor, koji uz Palatu predstavljaju čuvene građevine koje je izgradio upravo ban Milosavljević.

3. Kastel

Banjaluka ima svoju tvrđavu, popularni “Kastel”. Izgrađen u 16. vijeku na površini od 48 000 kvadratnih metara, nekada je bio utvrđenje za odbranu grada kod koje su se vodile bitke, a danas je mjesto održavanja koncerata i festivala. Kastel je smješten na obali Vrbasa, a nakon obilaska možete ga posmatrati u veličanstvenom izdanju sa nekog od splavova uz odličnu hranu ili na terasi poznatog restorana Kazamat.

4. Dajak

Specifičan čamac koji ćete vidjeti samo u Banjaluci, dug sedam metara, kojim upravljaju dajakaši specifičnim instrumentom (dajakom) koji zaranjaju u vodu do dna kako bi se kretali. Tako je i čamac dobio ime, a sve zajedno danas je jedan od zaštitnih znakova ovog grada. Nekada se tim čamcem prelazilo sa jedne na drugu stranu Vrbasa, a danas se možete provozati njime pored Kastela i uživati u predivnom pogledu na tvrđavu.

5. Safikadin grob

Priča ide ovako: Banjalučka ljepotica Safikada voljela je vojnika kojeg su poslali u rat iz kojeg se nije vratio. Čuvši da je poginuo u borbi, poražena bolom i tugom za svojim dragim, onda staje pred top na Kastelu koji puca tačno u podne, svjesno odlazeći u smrt i odbijajući da živi bez svoje ljubavi. Nažalost, njen grob nije posebno ugledno mjesto u ovom gradu, ali to ne znači da ne trebate tu doći, pročitati priču o njima i upaliti joj neku svijeću. Za svoju i njenu ljubav.

6. Džamija Ferhadija

Najveća banjalučka džamija izgrađena 1579. godine danas je potpuno obnovljena i predstavlja pravu atrakciju za turiste. Za nju je vezana i jedna tipično banjalučka priča. Ferhad-paša Sokolović, po čijem je nalogu izgrađena, po dolasku da obiđe radnike oduševio se djelom, pa je odlučio da ne dozvoli da se nešto ovakvo ikada ponovo napravi. Prema predanju, naredio je da se ubiju trojica neimara koji su gradili džamiju tako što ih je zatvorio na vrhu i rekao da će ih smaknuti za tri dana. Tražeći izlaz, napravili su krila od preostalog materijala i skočili. Petar je pao na današnji Petrićevac, Pavle na Pavlovac, a treći na obalu Vrbasa i slomi rebro, pa taj dio grada nazvaše Rebrovac.

7. Banj brdo/Šehitluci

Kad ste već na Mejdanu odnosno u naselju Obilićevo, prošetajte malo uzbrdo i testirajte svoju fizičku spremnost. Banj Brdo glavna je gradska rekreativna zona koju dnevno posjećuju hiljade šetača. Staza duga nešto više od četiri kilometra lagane uzbrdice do spomenika Antuna Augustinčića odakle se pruža nesumnjivo najljepši pogled na grad. Za one koji ne žele da hodaju uzbrdo tako dugo obezbijeđen je Banj bus, prevoz minibusom. Bitno je napomenuti da je staza osvijetljena i da je potpuno bezbijedno penjati se u svaka doba dana i noći, što mnogi i rade.

8. Toplice ili Šeher ili plaža Vrućica

Spuštanje sa Banj brda završite na termalnim izvorima u Srpskim toplicama ili Šeheru, gdje se u svako doba godine, najčešće od proljeća do jeseni, veliki broj građana opušta u nekoliko bazena sa ljekovitom toplom vodom. I tu vas čeka jedan od najljepših prizora. Dok se brčkate u toploj ljekovitoj vodi, pored vas protiče ledeni Vrbas. Mnogi to rade ovako: penju se na Banj brdo jednom stazom, a spuštaju označenom stazom kroz šumu i izlaze direktno na termalne izvore. Nije loše, zar ne?

9. Restoran Slap

Kada ste već u ovom dijelu grada, produžite u restoran Slap, par kilometara niže. Super hrana, odlična usluga, pogled od milion dolara. Nije ovo plaćena reklama, nego prizor zbog kojeg Banjalučani goste redovno vode na ručak ili večeru pored opuštajućeg slapa u restoran u kojem mogu vidjeti izložbu raznih starinskih uređaja, foto-aparata, pisaćih mašina, radio uređaja, ali i veliku kolekciju starih automobila.

10. Banjalučke vile i katedrala Svetog Bonaventure

Krenete li sa poteza od Narodnog pozorišta Republike Srpske prema zgradi Vlade Republike Srpske, sa lijeve strane vidjećete stare banjalučke vile iz 19. vijeka. U pitanju je ambijentalna cjelina dijelova ulica Kralja Petra I Karađorđevića i Mladena Stojanovića koja se ranije zvala Carski drum i koja je prije nekoliko godina proglašena za nacionalni spomenik BiH. Radi se o deset vila sa dvorištima i dva objekta u ulici Petra Kočića, rekonstruisani objekat nekadašnje evangelističke crkve, te zgrada Male stanice “Kraljev drum”. Građene su uglavnom u stilu neobaroka i neoromantizma, sa raskošnom plastikom na fasadama. Prekoputa ovih vila nalazi se Katedrala Svetog Bonaventure, jedna od tri katedrale u Bosni i Hercegovini, a sjedište je Banjalučke biskupije i biskupa Franje Komarice.

11. Murali

Ovo ne smijete da propustite. Krenite prema Boriku i prošetajte ulicom Živojina Mišića. Sa lijeve i desne strane na visokim zgradama ovog naselja naslikani su fenomenalnih murali, a neki od njih proglašeni su za najbolje na svijetu.

12. Trapisti i Delibašino selo

Nekoliko kilometara od centra grada, nalazi se samostan Marija Zvijezda i dom posljednjih trapista, jedinih redovnika koji znaju recept za čuveni sir i prave ga i dan danas. Možete obići samostan, pogledati izložbu relikvija i istorije ovog veoma skromnog reda, čuti gotovo nevjerovatne priče i saznati kako su upravo trapisti upalili prvu sijalicu u ovom gradu, naučili ih da suše šljive i kako su se borili protiv običaja obilnog ispijanja rakije mještana. Pitajte ih da vam ispričaju najbolje trapističke priče, kao i da vam otvore prodavnicu prirodnih ljekovitih preparata.

13. Kanjon Tijesno

Nekih 12 kilometara na drugu stranu, kada krenete prema Krupi na Vrbasu i Jajcu, preporučujemo da krenete kroz kanjon Tijesno uživajući prizorima borbe stijena i ledenog divljeg Vrbasa. Probijajući svoj put kroz kraške stijene, rijeka Vrbas je vijekovima stvarala prirodne pejzaže bogate slapovima, bukovima, strmim stijenama, izvorima, pećinama. Ovdje se održavaju i prvenstva u raftingu, pa možete pogledati i staze, spustiti se stepenicama do vode i uživati u fotografisanju.

14. Rafting na Vrbasu

Činjenica da je u Banjaluci održano Svjetsko prvenstvo u raftingu, kao i Evropski kup, a da postoji i rafting centar Kanjon, jasno je koliko je ovaj sport bitan ovom gradu. S obzirom na to da je Vrbas jedna od najboljih rijeka upravo za bavljenje raftingom, ako volite adrenalinske sportove, ovo je odlična prilika da se okušate prilikom vikenda u Banjaluci. Obezbijeđeno je sve, oprema i profesionalni skiperi, a odličan provod je zagarantovan.

15. Krupa na Vrbasu i Kameni most

Iz kanjona Tijesno krenite prema Krupi na Vrbasu, naselju čuvenom po slapovima rijeke Krupe. Prije nego što stignete do ovog 25 kilometara udaljenog mjesta, sa lijeve strane pogledajte Kameni most kod zaselka Kovačići. Vidljiv je sa magistralnog puta Banjaluka – Jajce, a prilazi mu se pješačkom stazom dugom oko dva kilometra. Moguće je popeti se stazom na vrh Kamenog mosta, odakle se pruža prelijep pogled na kanjon Vrbasa i Krupu na Vrbasu. Kameni most poznat je još i kao Djevojački most, prema legendi po kojoj je djevojka zbog neuzvraćene ljubavi skočila sa stijene visoke oko 70 metara. Ovo je inače jedan od najviših “prerasta“ u Evropi. Krupa na Vrbasu je omiljeno izletište Banjalučana i šetnju pored slapova i vikendica, uz brojne vodenice i mostove.

16. Muzeji

Iako smo ih ostavili za kraj, muzeji u Banjaluci su itekako zanimljivi. Ako odete u Muzej Republike Srpske u zgradi gdje je Gradska biblioteka, vidjećete odlične postavke, ali i čuveni mač “banjalučki ekskalibur” pronađen u Vrbasu prije dvije godine. Iskovan je najvjerovatnije u 14. vijeku i prava je atrakcija ovog grada. U Banjaluci postoji i Muzej savremene umjetnosti smješten u zgradi stare austrougarske željezničke stanice i veoma često nude vrlo atraktivne izložbe poznatih umjetnika.

Nadamo se da će vam ovaj vodič biti inspiracija da uvrstite grad na Vrbasu na listu za putovanja, a svakako posjetite odmoriubih.ba i pronađite još zanimljivih tekstova i odlične ponude za odmor u Bosni i Hercegovini. Još uvijek vrijedi popust ukoliko platite UniCredit mobilnim ili internet bankarstvom, pa ugrabite na vrijeme paket za neku od destinacija koje još niste obišli i uputite se u istraživanje BiH.

Rok za prijave je produžen! Natjecanje mladih novinara i novinarki prihvata prijave do 12. septembra.

Ako imate ideju za priču kojom ćete privući pažnju mladih ljudi širom Zapadnog Balkana, prijavite se na Natjecanje za mlade novinare i novinarke u okviru programa Media for All. Vaša ideja bi mogla dobiti podršku za profesionalnu produkciju. Radite s iskusnim mentorom/icom i predstavite svoju priču stručnom žiriju kako biste osvojili nagrade.
Natjecanje za mlade novinare i novinarke u okviru programa Media for All otvoreno je za novinare i novinarke u dobi od 21 do 30 godina koji su državljani jedne od zemalja Zapadnog Balkana.Tražimo fascinantnu priču koja će se svidjeti mladim ljudima. Priča može govoriti o bilo kojoj temi, uz predložene teme kao što su nezaposlenost mladih, životna sredina, uticaj pandemije,  te rodna ravnopravnost i rodna pitanja.  Priča se može kreirati u bilo kojem formatu, tj. audio, video, multimedijskom, blogovi i vlogovi.Odabrani kandidati radit će u timovima, pod mentorstvom medijskog stručnjaka/inje u okviru mentorskog programa u trajanju od osam tjedana, a dobit će i stipendije u iznosu od po 500 GBP.    Pet najboljih timova sudjelovat će u našem događaju za umrežavanje u novembru. Predstavit će svoje priče žiriju iskusnih novinara/ki. Tri najbolja tima bit će nagrađena produkcijskom opremom.   

Rok za dostavljanje prijava
Sve prijave moraju biti dostavljene do 17.00 sati, 12. septembra
Više informacija o natjecanju i upute za prijavu možete pronaći ovdje.O projektu Media for All
Projekt Media for All realizira se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Svrha ovog projekta koji podržava medije je jačanje uređivačke nezavisnosti medija na Zapadnom Balkanu i podrška lokalnim nezavisnim medijima u postizanju financijske održivosti.

Zlatni septembar 2021

Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka i ove godine obilježava Zlatni septembar – mjesec podizanja svijesti o dječijem raku nizom aktivnostiu mjesecu septembru pod sloganom

Odraz u ogledalu je budućnost. Ostvarimo je zajedno!

Budućnost je nešto što asocira na neizvjesnost, ali i nešto u što polažemo nade. Budućnost za djecu oboljelu od raka u trenutku uspostavljanja dijagnoze gubi obrise i nju zamjenjuje nada. Ovog Zlatnog septembra želimo zajedno s Vama graditi bolju budućnost za djecu oboljelu i liječenu od raka i njihove porodice u našoj zemlji. Želimo da svi zajedno damo obrise budućnosti naših najvećih heroja i da mi budemo njihov odraz u ogledalu. Kada se probude ujutro i pogledaju se da znaju da imaju nadu u nama, podršku, ljubav. Da podržavamo njihovu hrabrost. Da nisu ostali sami u borbi svog života sa neprijateljem zvanim rak.

U mjesecu septembru planirali smo mnogo aktivnosti, jer želimo ovaj septembar obojiti u zlatno, podići svijest našeg društva prije svega.

Jedna od aktivnosti je i pokretanje projekta web shopa SRCE, kao jedinstvenog vida socijalnog poduzetništva, u koji su uključeni mladi, koji su u djetinjstvu liječeni od raka. Na projektu web shopa uposlili smo dvoje takvih mladih ljudi.

Ovakav je vid poduzetništva, koji direktno uključuje šire članove Udruženja, iznimno važan s obzirom na to da djeluje kao dio socijalno-ekonomskog sistema te, te u skladu s tim sadrži različite načine rješavanja njihovih problema, kao i problema od šireg značaja za ovu populaciju.

Pored socijalnog momenta i vrijednosti, koju daje ovom projektu, jedan od osnovnih ciljeva web shopa jeste finansiranje dijela aktivnosti i drugih važnih projekata Udruženja, kao nosioca promjena na polju pruženja usluga djeci oboljeloj i liječenoj od raka i njihovim porodicama, te utjecaj na društvo u cjelini i pomoć da ostvari svoje prioritete i potencijale te, na kraju krajeva, život dostojan svakog djeteta.

Bitno je napomenuti da cjelokupan prihod od prodaje proizvoda na web shopu ide za aktivnosti Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka.