“Raskrinkavanje.ba” se hvata u koštac sa lažnim vijestima

Tim istraživača/ica i novinara/ki, koji stoji iza prvog i jedinog bh. fact-checking portala “Istinomjer”, pokrenuo je novu platformu posvećenu provjeri tačnosti medijskih informacija. Razotkrivanje lažnih vijesti i drugih medijskih manipulacija, ažurirane liste medija koji objavljuju dezinformacije i analize medijske scene u BiH i regionu, od danas se mogu pratiti na web stranici “Raskrinkavanje”.

Uopštena tvrdnja da “medijima ne treba vjerovati” pogrešna je i opasna jednako kao i bezuslovno i nekritičko prihvatanje svega što se u medijima može čuti, vidjeti i pročitati.

U današnjem vremenu, u kom su informacije postale najvrijednija “roba”, razlikovanje kredibilnih i nekredibilnih medijskih izvora važnije je nego ikad.

Sa tom namjerom nastala je platforma raskrinkavanje.ba, koju je pokrenuo tim organizacije “Zašto ne” nakon višegodišnjeg rada na fact-checkingu – provjeri istinitosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika/ca, na platformi Istinomjer.

“U svom dosadašnjem radu uočili smo da postoji ogromna potreba za sličnim pristupom i u sferi odgovornosti medija, jer smo često nailazili na problematične, pa i očito neistinite, tvrdnje koje nisu dolazile od političara/ki, već od samih medija koji prenose njihove izjave. Pokretanje zasebne platforme za fact checking medija bio je, stoga, sljedeći logičan korak za nas.”

Raskrinkavanje prati i ocjenjuje pojedinačne medijske objave na osnovu metodologije, razvijene u saradnji sa Mrežom za istraživanje kriminala i korupcije “KRIK”, partnerskom organizacijom iz Srbije koja se veoma uspješno bavi istraživačkim novinarstvom, te Centrom za Demokratsku Tranziciju iz Crne Gore, organizacijom koja ima dugogodišnje iskustvo u promociji odgovornosti demokratskih aktera, kao i različitim društvenim i političkim istraživanjima. Imajući u vidu da je medijski prostor u regiji vrlo isprepletan, naročito u online sferi; te da se mediji u svim zemljama u okruženju suočavaju sa vrlo sličnim problemima i izazovima, širenje ove inicijative na druge zemlje u regiji jedan je od planova u njenom budućem radu.

Raskrinkavanje ocjenjuje istinitost informacija iz medija na osnovu rigorozne provjere tvrdnji iznesenih u medijskim objavama. Pored ispitivanja činjenične utemeljenosti objavljenih informacija, u obzir se uzima i poštovanje standarda novinarske profesije pri kreiranju medijskih sadržaja. Na taj način dobija se cjelovita slika o radu svakog medija čije objave se istražuju.

“Najlošija ocjena koju određeni prilog može dobiti je “lažna vijest”, koja se daje onda kada je, van svake razumne sumnje, utvrđeno da je određena priča ili tvrdnja smišljeno fabrikovana i predstavljena kao istinita, čime se svjesno dezinformiše javnost.  Svaki medij koji proizvede takvu vijest automatski dolazi na listu medija koji objavljuju lažne vijesti i na njoj ostaje dokle god nastavlja objavljivati takve sadržaje. U ovakvim slučajevima, trudimo se da identifikujemo i sve medije koji su tu vijest preuzeli i objavili, kojima dajemo ocjenu “prenošenje lažne vijesti”, koji se evidentiraju kroz zasebnu listu. Na taj način se i medijskoj publici skreće pažnja ne samo na pojedinačne objave, već i na medije koji se generalno ne mogu smatrati kredibilnim izvorima informacija. Osim “lažnih vijesti”, Raskrinkavanje će pratiti i ocjenjivati i druge medijske manipulacije, tako da će ocjenu dobiti i medijski izvještaji koji se bave, recimo, manipulacijom činjenicama, spinom, teorijama zavjere, prikrivenim oglašavanjem, klik-bejtom, pa čak i ako samo prenesu lažnu vijest koju je objavio neki drugi medij.”

Pored provjere pojedinačnih članaka i medijskih priloga, Raskrinkavanje će se baviti i istraživanjem različitih aspekata rada medija u BiH i regionu. To uključuje identifikaciju narativa za koje se vežu različiti oblici medijske manipulacije; ključna pitanja vezana za pravni okvir funkcionisanja medija, kao što su registracija i transparentnost medijskog vlasništva; mapiranje različitih interesa, kako političkih tako i ekonomskih, koji stoje iza kreiranja i prenošenja lažnih vijesti; te identifikaciju ključnih figura u proizvodnji lažnih vijesti i uz njih vezanih medijskih narativa.

“Cilj Raskrinkavanja je da svim konzumentima medijskih sadržaja pruži činjenice na osnovu kojih će birati kredibilne izvore informacija, da doprinese jačanju medijske pismenosti u društvu, ali i da posluži kao resurs medijskim profesionalcima, naročito mladim novinarima/kama, kako bi na samom početku karijere prepoznali loše prakse koje treba izbjegavati.”

 

“Noći arhitekture” u Sarajevu

Peti događaj u serijalu “Noći arhitekture” će se održati u utorak, 05.12. u 20h u Mikseru – Sarajevo, u organizaciji “LIFT –prostornih inicijativa.

Na “Noćima arhitekture”  će biti predstavljena tema Dana arhitekture 2018 – Prostor slobode.

Temu će  predstaviti ovogodišnji moderator festivala, nagrađivani hrvatski arhitekt Dinko Peračić.

Panel diskusija  će također obrađivati temu “Prostor slobode”, a u diskusiji će pored Peračića učestvovati i vodeći arhitekti bh. mlade generacije. Učesnici panel diskusije će biti: Gorica Mehić (ispred Dana arhitekture), Ana Bosankić (ispred AABH), Vernes Čaušević (Project V) i Kenan Vatrenjak (Filter arhitektura).

Oni su mladi arhitekti – aktivisti, dobitnici najvažnijih državnih nagrada i pobjednici velikog broja međunarodnih konkursa. Nakon panel diskusije će se održati i party sa početkom u 22:30.  

 “Noći arhitekture 05” će se održati pod pokroviteljstvom AluKönigStahl Schüco.

“Noći arhitekture” su komplementarni dio festivala Dani Arhitekture i podrazumijevaju seriju događaja koji će se održavati tokom cijele godine u večernjim satima, sa ciljem kontinuiranog okupljanja arhitekata.

 

Heather Derr-Smith, američka književnica i aktivistica u Zvonu

Večeras u 21 sat u Zvonu će se održati književno veče na kojoj će učestvovati sarajevski pisci Amila Kahrović Posavljak i Goran Simić sa specijalnom gošćom iz Amerike, pjesnikinjom i aktivistkinjom za ljudska prava Heather Derr-Smith. Autor i autorice će čitati svoja djela. Nakon čitanja, gosti i publika će biti u prilici da razgovaraju s njima.

Heather Derr-Smith je autorica kultnih zbirki poezije The Bride Minaret, Tongue Screw i Thurst za koju je dobila prestižnu nagradu Lexi Rudintsky Editor's Choice Award 2017. godine. U američkoj je javnosti prepoznatljiva po izuzetno hrabrom poetskom i političkom angažmanu.

Goran Simić jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika, dobitnik nagrade Freedom to Write PEN-a. Njegov bogati književni opus, koji je i međunarodno prepoznat, sadrži neke od najvažnijih zbirki poezije objavljenih u BiH. Među brojnim nagradama koje je dobio je i ona za knjigu Svitanje u očima Snješka bijelića koja je proglašena najboljom knjigom u Kanadi 2012. godine.

Amila Kahrović Posavljak dobitnica je nagrade Mak Dizdar za zbirku poezije Koščice. Njen roman prvijenac Smrtova djeca – ocijenjen kao roman o užasu poslijeratne BiH napisan na način na koji niko u poslijeratnoj književnosti nije pisao – je objavljen u vrijeme ovogodišnjeg Bookstana u izdanju Buybooka. Posvećena je isključivo književnosti.