Autor: urednik

“Dobri roditelji griješe”

Razgovarajmo uspješno s djecom tema je radionice za roditelje koja je privukla veliku pozornost i roditelja i odgajatelja. Tijekom 2 sata rada roditelji su saznali praktične savjete i trikove kako bolje razgovarati i unaprijediti komunikaciju s djecom. Paralelno s radionicom za roditelje održana je i igraonica za predškolce i radionica za školarce koji su uživali u razvojno – poticajnim igricama koje su za mališane pripremile psihologinje Centra za psihološku podršku Sensus iz Mostara.

„Na radionici smo se bavili principima zdrave komunikacije s djecom koja će zbog takvog pristupa biti zadovoljna, srećna i spremno uspostavljati zdrave odnose s drugima, kazala je Maida Bešo, psihologinja i osnivačica Centra za psihološku podršku Sensus iz Mostara i uvodničarka na radionici za roditelje. Kao roditelji važno je da imamo pozitivan odnos prema roditeljstvu i ulozi roditelja i moramo biti spremni da učimo. Dobri roditelji griješe i to moramo znati u svakom trenutku dok odgajamo djecu, dodala je Bešo.

„Pohvale i kritike su dvije osnovne poruke koje roditelji šalju djeci. Cilj obje vrste poruka je socijalizirati dijete, ukazati mu na poželjna i nepoželjna ponašanja i spremiti ga za uspješan samostalan život. U odgoju djece važno je da ih hvalimo kao osobe, hvalimo njihove ponašanje i kada je to potrebno kritikujemo njihove postupke. Kritike koje upućujemo djeci trebaju biti konstruktivne na način da pomognemo djetetu da nešto popravi“, kazala je Arnela Memić, psihologinja u Centru Sensus.

BUDI TU zajednica prvi rođendan proslavlja sa sjajnim rezultatima. U posljednjih godinu dana organizirali smo 6 radionica za roditelje na kojima je učešće uzelo 200+ roditelja. 10 stručnjaka praktičara iz različitih područja odgovorilo je na preko 200 upita od strane roditelja. Organizirali smo 3 humanitarne akcije „Razmjena igračaka + humanitarno darivanje“ na kojima smo prikupili preko 1000 igračaka koje smo proslijedili u 9 domova za djecu bez roditeljskog staranja i djecu s posebnim potrebama.

Ovim putem najavljujemo našu narednu aktivnost „Razmjena igračaka + humanitarno darivanje“ koja će se održati u subotu 16.12.2017. u periodu od 11 do 13 sati u prostorijama Zimskog grada u Mostaru.

 

BiH – država s najmanje preduzeća po glavi stanovnika

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g.  Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.

Otvaranje izložbe “Lično – porteti žrtava rata” fotografa Velije Hasanbegovića

Otvorenje izložbe “Lično – porteti žrtava rata” fotografa Velije Hasanbegovića desiće se u srijedu, 06.12.2017. u 12 sati u Umjetničkoj galeriji Internacionalnog Univertziteta u Sarajevu. Izložba će biti popraćena  javnom ispovješću tri žrtve rata uobličenim u performans. Postavka će se moći pogledati do 20.12.2017. godine.

Izložba je dio projekta pokrenutog izmedju autora fotografija Velije Hasanbegovića, USAID-ovog projekta PRO-budućnost i CRS-a u cilju izgradnje mira, a projektom je planirano njeno prezentiranje i u drugim gradovima BiH.

Izložba je dio projekta pokrenutog izmedju autora fotografija Velije Hasanbegovića, USAID-ovog projekta PRO-budućnost i CRS-a u cilju izgradnje mira, a projektom je planirano njeno prezentiranje i u drugim gradovima BiH.

Velija Hasanbegović je bosanskohercegovački fotogaf, porijeklom je iz Istočne Bosne. Autor je nekoliko izložbi: ”Drina/JezeroPerućac”, “I moja bijela traka”, “Potočarske sjene”, “Atlete srca”, i drugih. Izlagao je širom svijeta, između ostalog u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Budimpešti, i New Yorku, a njegove radove objavljivali su renomirani časopisi Theather der Zite, SüddeutscheZeitung, Financial Times i drugi.

Oficijelni je fotograf Internacionalnog teatarskog festival MESS I Sarajevskog ratnog teatra – SARTR. Više puta je nagrađivan za najbolju umjetničku fotografiju  ULUPUBiH-a (2011 I 2016).