Mi aktivne žene i muškarci u političkim strankama i civilnom društvu udružili smo se u neformalnu koaliciju „Podijelimo odgovornost ravnopravno“ sa željom da se aktivno uključimo u aktuelne rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH i ovim putem želimo javnost upoznati sa našim prijedlozima.
U Bosni i Hercegovini živi 51% žena i 49% muškaraca. Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH obavezuju se državna tijela na svim nivoima vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, da obezbijede ravnopravno učešće oba spola u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ravnopravna zastupljenost postoji kada je u ovim tijelima jedan od spolova zastupljen najmanje u procentu od 40%.
Na Općim izborima 2018. godine ukupan broj kandidata/kinja iznosio je 7497, od kojih je 3119 žena, odnosno 41,60% i 4378 muškaraca, odnosno 58,39%, a nositeljica listi je bilo svega 14,67%. U Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrano je sedam žena od ukupno 42 zastupnika/ce, odnosno 16,66%. Narodna skupština Republike Srpske broji 14 žena, što je za šest manje u odnosu na prethodni saziv. Broj žena u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH također ima tendenciju pada, pa je od 98 mandata ženama pripalo 24.
Ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca u zakonodavnim tijelima je jedan od ključnih indikatora o tome koliki je nivo ravnopravnosti spolova u datom društvu. Iz gore navedenih podataka jasno je da postojeće mjere i odredbe Izbornog zakona nisu dovoljne i da je potrebno razmišljati u smjeru novih rješenja koji će dovesti do ravnopravne zastupljenosti žena i muškaraca u zakonodavnim tijelima.
Izborni zakon BiH je izmijenjen 2013. na način da predviđa obavezu za sve stranke da na svojim kandidatskim listama ravnopravno uključe i žene i muškarce, odnosno da jedan spol bude zastupljen u procentu od najmanje 40%. Komitet za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama je u svojim zaključnim zapažanjima na Šesti periodični izvještaj za Bosnu i Hercegovinu izdao preporuku da se izmijeni Izborni zakon u BiH tako što će se kvota za zastupljenost žena na listama povećati sa 40% na 50%. Međutim, ovakva odredba u praksi nije donijela velike promjene, te žene i dalje ostaju podzastupljene u tijelima zakonodavne vlasti, pa samo povećavanje kvote na 50% neće napraviti veliku razliku. Stoga Inicijativa „Podijelimo odgovornost ravnopravno“[1], neformalna koalicija organizacija civilnog društva i poličara/ki, zagovara za izmjenu Izbornog zakona BiH na sljedeći način:
- izmjena na osnovu koje bi se sa kompenzacione liste popunio nedostajući broj izabranih žena od minimalno 40%;
- očuvanje rodne kvote i njeno povećanje na 50%, uz princip naizmjeničnog redoslijeda kandidata i kandidatkinja.
Kompenzacijske liste formiraju lideri političkih stranaka i volja birača ne utiče na redoslijed na listi. Upravo to je prostor koji bi mogao omogućiti nedostajući broj izabranih osoba manje zastupljenog spola do 40% zbog čega ovo rješenje smatramo optimalnim.
U Bosni i Hercegovini već postoje kvote kada je u pitanju ravnopravna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda BiH, stoga ne vidimo razlog zašto ne preduzeti iste mjere kako bismo osigurali ravnopravnu zastupljenost oba spola. Bitno je naglasiti da ovakvim izmjenama se ne bi uticalo na volju birača, a približili bismo se ravnopravnoj i ravnomjernoj zastupljenosti muškaraca i žena u zakonodavnim tijelima.
Ovim putem pozivamo parlamentarne političke stranke da podrže inicijativu za izmjenu Izbornog zakona BiH i omoguće ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom životu u BiH, jer bez ravnopravnosti svih građana i građanki ne možemo se smatrati modernim demokratskim društvom koje teži ekonomskom osnaživanju i podizanju kvalitete života.
[1] Članice Inicijative: Sarajevski Otvoreni Centar, Helsinški Parlament Građana Banja Luka, Centar za mlade „KVART“ Prijedor, Fondacija CURE, Uduženje građana Budućnost Modriča, Forum Lijeve Inicijative, Besima Borić – političarka, Alma Kratina – političarka, Sanja Renić – političarka, Gordana Vidović – političarka, Adnan Kadribašić, Azra Okić – političarka, Senada Bosno – političarka
