Otvoren treći Internacionalni festival književnosti Bookstan

0

Evropski i svjetski autori na trećem Bookstanu

Bookstan će i ove godine pored domaćih i regionalnih izdavačkih kuća i autora/ica  predstaviti inostranu književnu produkciju i niz najznačajnijih evropskih i svjetskih književnika/ica. Definišući osnovnu tematsku nit trećeg Bookstana pod nazivom Granice i ograničenja, ovogodišnji kurator festivala i jedan od najpopularnijih holandskih autora, Geert Mak, u suradnji sa Holandskom i Flamanskom fondacijom za književnost predstavlja holandske i belgijske autore. U programskim cjelinama koje obuhvataju zajedničke razgovore i individualna predstavljanja  pokušat će se odgovoriti na pitanja vezana za procese kolektivnog i kulturnog pamćenja te na neke od suštinskih dilema u vezi sa odnosom između književnosti i povijesti.

U pohodu na Balkan

Okosnica diskusija okruglih stolova i pojedinačnih predstavljanja u programu Granice i ograničenja biće razlike i kulturološke linije razdvajanja među pojedinim narodima, kako one stvarne i doslovne, tako i one metaforičke koje su produkt društvenih konstrukta. Moderirajući tri okrugla stola Granice i ograničenja, putopisac i novinar rođen u Iraku i nastanjen u Holandiji, Chris Keulemans, potvrđuje da njegovo zanimanje za previranja na Balkanu i težnja ka definisanju balkanske rute kao međuprostorne poveznice, ne jenjavaju. Keulemansova spona sa Bosnom i Hercegovinom započinje 1994. godine kada je u toku opsade grada posjetio Internacionalni teatarski festival MESS, nakon čega će ostvariti saradnju sa umjetnicima iz Sarajeva koja traje do danas.

U razgovoru sa Keulemansom u okruglom stolu Balkanska ruta pored kuratora Geerta Maka, učestvovali su juče Frank Westerman, holandski pisac i bivši novinar koji je svjedočio padu Srebrenice i napisao knjigu The Blackest Scenario / Najcrnji scenario kao odgovor na masakr. Pišući o intrigantnim društvenim i političkim temama, Westerman u svojim publicističkim knjigama čitatelje/ice navodi  na razmišljanje i propitivanje ustaljenih stavova o društvenim normama i historijskim mitovima koji su se smatrali za činjenice te tako prelazi granice publicističkog teksta za puku zabavu.

Osvjetljavanje uljeza

U okruglom stolu Uljezi učestvovat će  dvije belgijske autorice Griet Op de Beeck i Saskia De Coster. Nagrađivana spisateljica romana, Griet Op de Beeck do sada je izdala tri romana od kojih će u sklopu pojedinačnih predstavljanja na Bookstanu govoriti o romanu Dođi da te poljubim. Saskia De Coster, spisateljica i umjetnica dva puta je izabrana za jednu od deset najboljih autora ispod trideset i pet godina od strane dva holandska časopisa, a njen umjetnički rad obuhvata video materijal, vizualnu umjetnost i teatarske scenarije koji se mogu naći na YouTube kanalu i na koricama njenih knjiga.

Pored belgijskih spisateljica, u okruglom stolu Uljezi učestvovati će i Éric Faye, francuski pisac i novinar, poznat, između ostalog, po svojim esejima o  Ismailu Kadareu, renomiranom albanskom književniku.

Nostalgija koja prelazi granice

Učesnik dva okrugla stola, Uljezi i Nekad je bilo puno bolje, Guido Snel, trenutno predaje evropsku književnost na Univerzitetu u Amsterdamu, a granice vlastite države prelazi prevodeći  djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Aleksandra Tišme, Semezdina Mehmedinovića i Igora Štiksa.

U sklopu okruglog stola Nekad je bilo puno bolje na Bookstanu gostuje holandska autorica i prevoditeljica književnih tekstova s njemačkog jezika, Els Snick koja je svjetskoj javnosti najviše poznata po svom području specijalizacije koje obuhvata rad austrijskog pisca židovskog porijekla, Josepha Rotha. Pišući o Austro-Ugarskoj, Joseph Roth daje svoj doprinos ispisivanju nove svjetske povijesti, a analizirajući njegovo književno stvaralaštvo, Els Snick postaje vrhunska poznavateljica burne i zadivljujuće prošlosti na Balkanu.

Dašak Istoka na Bookstanu

U sklopu programske cjeline Književni most: Iran – BiH publika će imati jedinstvenu priliku prisustvovati predstavljanju iranskih autora i njihovog književnog i umjetničkog rada. Mostafa Mastoor, jedan je od najčitanijih savremenih iranskih pisaca u književnim krugovima poznat je kao iranski prevoditelj djela Raymonda Carvera, a njegova prva zbirka kratkih priča pisana je također u Carverovom maniru. Drugi iranski gost, Ali Asghar Mohammadkhani, vremenom se etablirao kao kulturni djelatnik na različitim pozicijama uredničkog direktora, sekretara različitih kulturnih institua i pisca što ga čini izvrsnim sagovornikom u programu  Uloga i odgovornost književnih festivala.

 O funkciji književnih festivala

 Pored domaćih i regionalnih gostiju, moderator okruglog stola Uloga i odgovornosti književnih festivala i direktor izdavačke kuće Buybook, Damir Uzunović će razgovarati sa Willemijn Lamp, suosnivačicom i jednom od direktorica književnog festivala Read My World u Amsterdamu, koja je pored brojnih pozicija u kulturnom sektoru bila i nekoliko godina odgovorna za otvaranje kulturne sezone u Utrechtu.  Još jedan gost, Ulrich Schreiber, može se pohvaliti bogatim i zapaženim iskustvom u organizaciji književnih festivala. Schreiber je isprva bio osnivač  Internationale Peter Weiss-Gesellschaft 1989. godine, a nakon toga i Berlinskog međunarodnog festivala književnosti (ILB) kojim do danas predsjedava kao direktor. Nastavljajući putem etabliranja književnih festivala, Ulrich Schreiber je osnovao Međunarodni festival književnosti Odessa koji se prvi put održao u Ukrajini 2015. godine.

David Mitchell u Specijalnom programu

Publika ovogodišnjeg Bookstana će imati izuzetnu priliku da u sklopu Specijalnog programa festivala prisustvuje razgovoru britanskog pisca David Mithella sa Aleksandrom Hemonom. Rođen u Southportu u Velikoj Britaniji, David Mitchell već nakon magistriranja Komparativne književnosti na Univerzitetu u Kentu počinje objavljivati  knjige i ubrzo postaje jedan od najprodavanijih autora širom Europe.   Povodom njegovog gostovanja u Specijalnom program Bookstana, u izdavačkoj kuća Buybook izlazi novo izdanje romana “Atlas oblaka”.

Autorice u programu Freeman’s

John Freeman, američki pisac, kritičar i urednik će u Specijalnom programu predstaviti svoju knjigu „Kako čitati pisca“, a u programu Freeman's  moderator prvog Bookstana će imati čast da ugosti i vodi razgovor s dvije svjetski poznate autorice. Jedna od njih, Athena Farrokhzad, je iransko-švedska pjesnikinja, dramaturginja i književna kritičarka. Organizirala je i veliki broj književnih događaja, vodila radio program nekoliko godina, a trenutno je uključena u kreativno pisanje u srednjim školama. Nadifa Muhamed, druga sagovornica čije će književno stvaralaštvo predstaviti John Freeman, rođena je 1981. godine u Somaliji i veoma rano je postala nagrađivana autorica čija su djela prevedena na četrnaest jezika. Pored njenog književno-umjetničkog rada, Mohamed redovno piše za The Guardian, New York Times, Lithub i Freeman’s.

Promocija bosanskohercegovačkog i regionalnog autorstva i izdavaštva jedna je od osnovnih zadaća Internacionalnog festivala književnosti Bookstan. Razgovorima o novim knjigama napisanim na našim jezicima biće ispunjen značajan dio trećeg festivalskog izdanja.
Na Bookstan, nakon duge pauze od prethodnog sarajevskog gostovanja, stiže Dubravka Ugrešić. Tim povodom izdavačka kuća Buybook objavila je roman „Lisica“ koji je nedavno nagrađen tportalovom nagradom za najbolji hrvatski roman. Ova knjiga još jedno je remek djelo najuspješnije autorice u svijetu koja potiče sa prostora bivše Jugoslavije. Takođe u izdanju Buybooka objavljene su i knjige Senke Marić, Nine Tikveše, Tanje Stupar Trifunović i Olje Runjić. Na Bookstanu će biti predstavljen roman „Kintsugi tijela“ Senke Marić, knjiga priča „I sreli su medu“ Nine Tikveše te knjige poezije „Razmnožavanje domaćih životinja“ Tanje Stupar Trifunović i „Lancunom preko glave“ Olje Runjić. Osim što ih potpisuju žene, ove knjige povezuje i jednak beskompromisan odnos prema književnosti, ogoljavanje i pisanje o najintimnijem, najbolnijem, onako kako to obično čine žene s talentom, bez spremnosti za dodvoravanje ikome. Senka Marić, Olja Runjić i Nina Tikveša ispisale su svojevrsne hronologije boli, njihove naratorice pišu o bolesti tijela i bolesti duše, o gubicima, o odlascima i onome što ostaje nakon borbi svake vrste. Tanja Stupar Trifunović novom knjigom potvrđuje vlastitu dominantnu poziciju na bh. poetskoj sceni te poigravajući se s mitologijom secira apsurdnu zbilju domaću.
Na Bookstanu će biti predstavljena nova knjiga Faruka Šehića, jednog od najuspješnijih Buybookovih autora. Objavljena u izdanju Frakture za Hrvatsku i Buybooka za BiH, pod nazivom „Priče sa satnim mehanizmom“ posvećena je, između ostalog, vječnom pitanju „šta je sve moglo biti od ljudi koji su ubijeni u ratu“. Rat i njegova refleksija na današnji život okvir je u koje su priče smještene, a kojim Šehić savršeno vlada.
Bookstan nastavlja okupljati one koji dijele iskustvo iste geografije odrastanja a današ žive i uspješno pišu na različitim stranama svijeta. To su, između ostalih, Aleksandar Saša Hemon, Miljenko Jergović, Emir Imamović Pirke i Refik Ličina.
Hemon, jedan od suosnivača Bookstana i njegov prvi kurator, tvorac No East. No West koncepta na festivalu će predstaviti novu knjigu pod nazivom „Nije ovo tvoje“ a koju je i ovoga puta prevela Irena Žlof. Hemonovo pisanje najbolje je opisati citatom Junot Díaz koja kaže: „Kad zatvorite oči, snaga Hemonovog kolosalnog talenta ostaje.“
Miljenko Jergović na Bookstanu će predstaviti jedno od svojih kapitalnih djela „Sarajevo, plan grada“ koje je objavljeno u izdanju zaprešićke Frakture. A publika Bookstana imaće priliku kupiti i reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Distanca od skoro trideset godina od nastanka, brojne nagrade, prevodi, činjenica da je uvrštena u lektiru, neki su od razloga zbog kojih se ovoj knjizi treba ponovo vratiti i nekadašnji čitatelji/ice ali i oni koji će tek sada otkriti djelo na osnovu kojeg bi se mogla, ako bismo to željeli, napraviti rekonstrukcija nekadašnjeg svijeta i naših sretnijih i udobnijih života u njemu.
Neka vrsta rekonstrukcije, jednog zaboravljenog vremen, konkretno novopazarskog, ponuđena nam je i u knjizi „Dalge“ Refika Ličine. Ova „priča na sklapanje“ kako je autor zove lirska je razglednica jednog izgubljenog vremena, a Ličina, majstor pripovijedanja, još jedan je festivalski gost.
Emir Imamović Pirke će govoriti o svom novom romanu „Terorist“, ispisanom u prepoznatljivom pirketovskom maniru gdje nas vodi na nesvakidašnje putovanje suočavanja sa promjenama ponašanja onih koji su bili „fini mirni susjedi“ ili u ovom slučaju školski drugovi i koji u mladosti nisu pokazivali sklonosti za učestvovanje uz oružje u borbama za određene ideologije.
Novi roman u izdanju Buybooka koji potpisuje Zlatko Topčić pod nazivom „Uvertira“ takođe je dio festivalskog programa. Topčić je napisao veliki, višeslojni roman, koji je u najkraćem priča o umjetnosti i stradanju te njihovoj bolnoj isprepletenosti.
O stradanju i zločinama, u maniru najboljih satiričara naših književnosti, beogradski autor Tomislav Marković napisao je knjigu „Velika Srbija za male ljude“. S pozicije onih koji ne pristaju na igrokaz koji se zove „Srbija nije učestvovala u ratovima devedesetih“, Marković secira svaki segment politike koja je dovela do genocida. Ova obimna i značajna knjiga trebala bi se čitati uz podršku sedativa, ali se mora pročitati, u prvom redu da bismo znali kako pisati kada želimo da književnost nije zabava nego bolno, do kosti, zadiranje u ono o čemu se najčešće ćuti ili to barem čini zvanična politika.
Dvije knjige Bookstanovog programa povezuje jedan fotograf, onaj sarajevski najdraži, Milomir Kovačević Strašni, zvanični fotograf Bookstana od osnivanja festivala.
Njegove fotografije naći će u knjizi „Sarajevski gastronauti“ Nenada Velićkovića i „Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota“ Seada Sekovića.
Faiz Softić i Mustafa Zvizdić takođe će biti dio programa predstavljanja Buybookovih izdanja, dok će Dobra knjiga predstaviti autora Hadžema Hajdarevića, a Synopsis Almina Kaplana. Iz regije nam stiže zagrebački Sandorf i beogradska Laguna. Laguna predstavlja Igora Marojevića a Sandorf Damira Pilića i Zorana Lazića.
Jedan od najangažovanijih portala u BiH tačno.net u Bookstanovom programu predstaviće svoju produkciju. Zenička izdavačka kuća Vrijeme predstavlja jednog od svojih najuspješnijih autora Selvedina Avdića koji je nedavno objavio iznimno važnu knjigu „Kap veselja“.
Crnogorski predstavnik na ovogodišnjem Bookstanu biće Stefan Bošković, autor nagrađivanog romana „Šamaranje“ i odlične zbirke priča ispisane nesvakidašnjim stilom pod nazivom „Transparentne životinje“.

 

 

Počeo treći Bookstan

0
Iza organizacije Bookstana stoji Izdavačka kuća “Buybook” a ovaj festival snagu crpi iz prisustva istaknutih književnih imena i predstavljanja njihovih najnovijih naslova, čime je postao prepoznatljiv u regionalnim i međunarodnim okvirima.

Osim produkcijskog i izdavačkog segmenta kao važnog doprinosa Festivalu, Bookstanov program obogaćuje i edukacijska platforma uz organiziranje radionica za književnu kritiku koje se ove godine realiziraju pod nazivom – Kako čitati pisca?, a uz angažman istaknutih međunarodnih predavača i mentorstvo urednika i književnog kritičara Krune Lokotara.

Jedna od specifičnosti Bookstana jeste i činjenica da mu, pored istaknutih međunarodnih autora, prisustvuju oni stvaraoci koji dijele iskustvo odrastanja unutar “iste geografije”, a danas žive van granica nekadašnje domovine i nerijetko pišu na stranim jezicima poput Aleksandra Hemona, Dubravke Ugrešić, Miljenka Jergovića … koji će, među ostalima, biti predavači na spomenutim radionicama.

Kako je najavljeno, Frank Westerman, David Mitchell, Eric Faye, Femke Halsema i Griet Op de Beeck samo su neki od festivalskih gostiju i gošći koji će govoriti o tome koliko književnici mogu doprinijeti razmišljanju i djelovanju izvan vlastitih granica.

Jedan od predavača na spomenutoj Bookstanovoj edukativno-kritičkoj radionici je i John Freeman, suosnivač Bookstana.

Istovremeno, poznati pisac i novinar, Chris Keulemans, u sklopu trećeg izdanja Bookstana, pojavit će se u ulozi moderatora programa okruglih stolova objedinjenih u tematsku cjelinu Granice i ograničenja, a o sve većem značaju Festivala svjedoči i najavljeni dolazak Urlicha Schreibera, direktora Međunarodnog književnog festivala iz Berlina, koji je najveći festival književnosti u svijetu.

Predfestivalska pres-konferencija bila je i prilika za predstavljanje bh. pisaca – Faruka Šehića, Olje Runjić, Nine Tikveša i Selvedina Avdića, koji su govorili o najnovijim literarnim ostvarenjima u kojima progovaraju o aktuelnim životnim temama i savremenoj epohi, opterećenoj brojnim nedoumicama i neizvjesnostima.

Prema kazivanju autora, radi se o djelima koja govore o pitanjima identiteta, prošlosti i budućnosti, strahovima i dilemama te psihološkoj drami savremenog čovjeka, nerijetko iz perspektive odbačenih i marginaliziranih protagonista.

Predavanje o akademskoj kritici sa Nenadom Veličkovićem

Drugog dana književne radionice „Kako čitati pisca?“ na Akademiji likovnih umjetnosti, voditelj radionice, Kruno Lokotar, polaznicima i polaznicama popratne aktivnosti književnog festivala Bookstan predstavio je Nenada Veličkovića koji je iz vlastite perspektive bh. pisca, profesora i novinara pričao o temeljnim odlikama književne kritike.

Fokusirajući se ponajviše na akademsku književnu kritiku kojom se bavi već desetak godina i predstavivši vlastitu knjigu „Laža i apanaža: o upotrebi književnosti u obrazovanju“, Veličković je u uvodu predavanja naglasio da se relativno mali broj ljudi zanima za pisane kritike akademske zajednice. U pokušaju da ukratko izloži i jednostavno sažme najbolji način pisanja književne kritike, uvaženi sarajevski profesor je polaznicima i polaznicama radionice savjetovao da književne tekstove čitaju na isti način kako je Laza Kostić čitao Jovana Jovanovića Zmaja, odnosno, sa simpatijama, poštovanjem i izuzetnim fokusom na sam tekst.

U nastavku predavanja, Veličković je ponovio činjenicu o važnosti književnosti na privatnom planu gdje ona postaje ogledalo vlastitih propitivanja, misli i svijesti, te se ne bi trebala smatrati za puku distrakciju i bijeg od pojavne stvarnosti. Pored njenog značaja za pojedinca, književnost ne gubi na važnosti kada se iz privatnog prenese u javni diskurs jer postaje forma kolektivnog i kulturnog pamćenja koja je, za razliku od historije, mnogo sugestivnija. Zamišljajući prošlost više u slikama iz književnosti nego na osnovu povijesnih činjenica, omogućava se ispisivanje nove prošlosti koja govori o pričama običnog čovjeka i pojedinca pri čemu se nikada ne smije zaboraviti da iz umjetnosti pisane riječi čitamo upravo ono što ona jeste – književnost i nadasve fikcija.

Nenad Veličković je u toku predavanja kao primjere posljedica pojednostavljene književne kritike naveo indoktrinaciju u obrazovnom sistemu i nepotpune interpretacije djela Ive Andrića  zbog kojih nastaju stavovi o njegovoj tzv. antimuslimanskoj poetici. Međutim, tumačeći Andrićevo djelo u njegovoj  cjelovitosti, postaje jasno da je glavni lik njegovog opusa upravo pojedinac gurnut u granice podijeljenog svijeta što ni u kojem slučaju ne treba razumjeti kao bilo koju vrstu autorove pristrasnosti, već glas protiv   potiskivanja supostojanja i jedinstva različitosti.

S obzirom da književnost nikada nije samo zabava, već počesto i ideološko sredstvo, Veličković je na kraju predavanja ponovio da dobre kritike ne može biti bez podjednako dobre analize što je u stanju da prepozna, iznese i dekonstruira ideološke teze kako bi se smanjila pojava učitavanja iskrivljenih i neodgovarajućih konteksta u tijela književnih tekstova.

Promocija knjige “Igrač za raju” autora Saše Ibrulja

0
Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige „Igrač za raju“ autora Saše Ibrulja.
Pravila nam nalažu da susret imenujemo kao promociju, a zapravo vas očekujemo na velikom druženju s mogućnošću aktivnog učešća publike, kako bismo u dobrom raspoloženju i ugodnoj razmjeni mišljenja obilježili posljednje predmundijalske dane.

Susret zakazujemo za subotu, 9. maja u 19:00 sati u knjižari Buybook. U svojstvu domaćina biće autor „Igrača za raju“ Saša Ibrulj, pisac predgovora za knjigu Ahmed Burić i urednica izdanja Kristina Ljevak.

Saša Ibrulj rođen je 1984. godine u Mostaru. Kao slobodni novinar sarađivao je s mnogobrojnim medijima u regiji i inostranstvu, a stalni je saradnik zagrebačkog Telegrama, te časopisa Josimar i World Soccer. Njegove priče objavljivane su, između ostalih, i u GuardianuESPN-u i The Blizzardu, a prevođene su i na španski, talijanski, njemački, švedski, perzijski, japanski i portugalski jezik. Koautor je knjige Zmajevi – osamnaest godina reprezentacije Bosne i Hercegovine (2014).

 
Više informacija o knjizi, ilustraciju naslovnice koju potpisuje Aleksandra Nina Knežević i fotografiju autora možete pronaći u dodatku.
Knjigu koju u Buybookovoj ponudi možete pronaći po cijeni od 22,00 KM, u večeri promocije možete kupiti s popustom.
O knjizi “Igrač za raju”

Knjiga „Igrač za raju“ može biti od višestruke koristi nogometnim profesionalcima, može biti i idealan vodič kroz manje poznate informacije ljubiteljima fudbala, ali najveća vrijednost knjige je u snazi da zainteresuje čitatelje i čitateljice koji/e o nogometu ne samo da ništa ne znaju, nego o njemu i ne razmišljaju. Cijela jedna antropološka studija može iz ovog djela nastati i pomoći nam da razumijemo koliko je nogomet bio važan za razvoj nekih gradova ili za lični razvoj kao kod Zlatana Ibrahimovića naprimjer. Spoj vrhunskog propovjedačkog dara, velikog opšteg znanja i poznavanja nogometa isprepleli su se na 300 stranica uzbudljivog putovanja kroz nogometnu istoriju i njegove savremene trenutke.

U vremenu koje je obilježeno izostankom jasnih stavova, Saša Ibrulj na svu sreću nijednu svoju priču nije oslobodio autorskog pristupa i ličnog pečata. On nije hroničar niti biograf. Ibrulj je sportski novinarski profesionalac kada piše o činjenicama i vrhunski prozaist onda kada piše o licu i naličju nogometa.
Iako knjiga „Igrač za raju“ nije samo o domaćem nogometu, ona nas uspješno izmješta u prostor bolje prošlosti i budi nostalgiju za vremenom porodičnih odlazaka na tribine gradskih nogometnih stadiona, onda kada smo se samo dijelili na navijače Sarajeva, Željezničara, Dinama, Zvezde, Partizana ili nekog zavičajnog drugoligaša.

„Knjiga Saše Ibrulja, koju imate pred sobom, puna je ljubavi. To je ono što se često zaboravlja: sve brojke, tačnih pasova, intervali minuta primanja i davanja golova, broj istrčavanja i procenat realizacije iz prekida, sve to je samo puka statistika, ako ne postoji tanka nit koja ‘analitiku’ može pretočiti u jednu vrstu poetske magije. Za to je, naravno, potrebna vještina, a ona se stiče u vlakovima kojima se putuje na utakmicu, u jeftinim hotelima u kojima spavamo mi iz zemalja Druge Evrope i Trećeg svijeta, dok novinari iz Lige petice i najvažnijih svjetskih agencija svoje pauze provode uz koktele u hiltonima i sheratonima. Ali, tamo ne stanuju naše priče. Priče za raju. (…) Ibrulj ispisuje jedan dio subjektivne povijesti i, uz nužni nivo mitologije, pokazuje i zavidno znanje. Fala bogu, reklo bi se, ipak se radi o nekome ko je pisao i još to radi za najprestižnije siteove i časopise, i to znanje nikako ne bi smjelo dolaziti u pitanje. Istina, ali dosta je onih koji znaju, ali ne umiju. Pisati ovakve tekstove iziskuje teški napor, jer valja povezati objektivnost i strast, egzaktno i poetsko, brojke i slova, trku i dribling, rudarski posao i magiju. (…) I nije istina da onaj ko igra, odnosno piše za raju, završava karijeru u nižerazrednom Vratniku. To je priča za papane. Pravi pišu za raju i tako nastaju sjajne knjige. Kakva je i ova. Izvolite i provjerite“, napisao je u predgovoru knjige Ahmed Burić.

Poziv za stipendiju za mlade knjizevne kriticare/ke, kolumniste/ice, novinare/ke i studente/ice

0

Povodom Trećeg internacionalnog festivala književnosti Bookstan, koji će se održati od 4. do 7. jula 2018. godine, izdavačka kuća Buybook dodjeljuje dvadeset stipendija za edukativno-kritičku radionicu pod nazivom Kako čitati romanopisca?, koja će trajati od 30. juna do 7. jula 2018. godine.
Prijavu je potrebno poslati na e-mail adresu radionica@buybook.ba do 28. maja 2018. godine. Prijava za dodjelu stipendija treba sadržavati ispunjen prijavni obrazac, biografiju i dva autorska rada iz oblasti književne kritike, esejistike, znanstvene publicistike, a u obzir dolaze i stručni i naučni radovi, te književne i/ili novinarske kolumne.
Stipendija je namijenjena studentima/cama i književno-umjetničkim kritičarima/kama. Na poziv se mogu prijaviti mladi od 18 do 30 godina koji aktivno govore engleski jezik.
Zadaci za kandidate koji prođu selekciju bit će podijeljeni u tri segmenta:
Prva faza je pisanje teksta u formi novinska književna kritika koji se treba dostaviti do 22. juna, a zadatak će biti naveden u pozivnom pismu.
Druga faza podrazumijevat će zadatke koji se tiču praćenja događaja Festivala; navedeni tekstovi bit će objavljeni na društvenim mrežama i web-stranicama Buybooka i Bookstana.
Treća faza je pohađanje predavanja i radionica s uglednim predavačima u vrijeme trajanja programa.
Voditelj ovogodišnje radionice je Kruno Lokotar, istaknuti urednik i referentna ličnost u današnjem izdavaštvu. Zaslužan je za afirmaciju brojnih autora/ica koji/e danas čine centralni dio regionalne književne scene, te je pokretač brojnih književnih festivala i književnih nagrada.
Pored Krune Lokotara, učesnici/e će imati priliku slušati još osam predavača.

Stipendija pokriva troškove radionice i hranu, te smještaj u hostelu i troškove autobuske karte za učesnike koji dolaze izvan Sarajeva.
Stručni žiri odabrat će dvadeset polaznika/ica programa kojima će po realizaciji zadatka biti dodijeljena priznanja, a najboljima i nagrade.
Svi odabrani učesnici/e obavezni su da prisustvuju cijelom programu radionice i festivala u trajanju od 30. juna do 7. jula 2018. godine.
Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Zvanične potvrde učešća poslat ćemo odabranim kandidatima najkasnije do 08. juna 2018. godine, uz detaljniji program rada i potrebne logističke informacije.

Promocija knjige “Na šahovskom turniru” Mustafe Zvizdića

0

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige “Na šahovskom turniru” autora Mustafe Zvizdića. Promocija knjige održaće se u okviru programa “Proljeće u Buybooku” u srijedu, 18. aprila u 19:30 sati u sarajevskoj knjižari Buybook (Radićeva 4).

S autorom će razgovarati Kristina Ljevak.

”Rilkeovu profetsku rečenicu da je svaka ljepota tek početak užasa, Mustafa Zvizdić kao da je čitao unatrag, otkrivajući u užasu koji živimo neotkrivene prostore ljepote. Pjevajući na kraterima jednog porušenog i kaotičnoga svijeta on konstituira poetske krajolike što se ocrtavaju svojom blještećom jasnoćom. Kroz najteže poetičko načelo manje je više, on demonstrira virtuoznost sažimanja, svjestan da je poezija i jezik i metajezik, stvarajući pjesme trajnih značenja i neprolazne ljepote. Poezija nije tok Neretve, ona je njezin šumor i sjaj. Sa izuzetnim smislom za poetsku sliku, za brižljivo odabran detalj i unutrašnju melodiju, on stvara pjesme vrlo udaljene od ovdašnje kulturološke pozadine. Pjesme koje se čitaju više puta, koje odzvanjaju svojom kristalnom muzikom u gluhim sobama naših života i koje se teško mogu zaboraviti”, napisao je u recenziji knjige ”Na šahovskom turniru” književnik Mile Stojić.

”Da s humorom nema šale potvrđuje nam Mustafa Zvizdić, valjda jedini nakon Feralovaca kome polazi za stihom složiti galeriju zločinaca, novovjernika, polunacionalista i priuštiti nam uz vrhunsku poeziju obilje smijeha. Jer lako je plakati, u tome smo vješti. Trebamo se rugati, gledati s podsmijehom, na sve te savremene pošasti kojima se Zvizdić smije. Pjesnik čija je tastatura natopljena iskustvom posttranzicijskog preživljavanja na svojim stranicama otvara neke nedovoljno opisane niše bosanskohercegovačke realnosti, onaj prostor gdje nepristrasno nasilje/dobija oreol nostalgije i gdje pas lutalica strahuje po navici. A u takvom okviru, jasno je, nije lako nikome nesnađenom. Valja nam preživjeti, a uz knjigu kakva je Na šahovskom turniru možda nije lakše, ali je ljepše. I ljekovito je kao što to uvijek biva sa vrhunskom poezijom,” napisala je o Zvizdićevoj poeziji urednica izdanja Kristina Ljevak.

Mustafa Zvizdić rođen je 24. oktobra 1970. godine u Sarajevu gdje je završio Filozofski fakultet, na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Radio kao tehnički sekretar Društva pisaca Bosne i Hercegovine, srednjoškolski profesor i lektor u novinama. Zastupljen u brojnim antologijama i panoramama bosanskohercegovačkog pjesništva. Poezija mu je fragmentarno prevođena na češki, engleski, francuski, makedonski, njemački, poljski i slovenski jezik. Objavio je roman “Muzika zidnih satova” i knjige poezije “Igre voskom” i “Praški metro”. Živi u Sarajevu.

 

Nakon promocije autor će potpisivati knjige i družiti se s gostima.

Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH i Hrvatske, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 14,00 KM.

Knjiga “Na šahovskom turniru” na promociji i tokom trajanja “Proljeća u Buybooku” biće dostupna po promotivnoj cijeni.

Promocija knjige Mileta Stojića u Buybooku

0

Promocija knjige poezije „Doći će drugi“ autora Mileta Stojića će se održati u srijedu, 28. februara u knjižari Buybook u 19:00 sati. O knjizi će osim autora govoriti prof. dr. Mile Babić, Ahmed Burić, Mustafa Zvizdić i Kristina Ljevak.

„Tren ranog dvadesetog stoljeća u kojem Rilke pjeva jeste tren u kojem je još moguća potraga za uzvišenim. Tren ranog dvadeset i prvog stoljeća u kojem Mile Stojić u vremeplovnom retrovizoru priziva Rilkea jeste postapokaliptičan. Nije više svaki anđeo strašan već – svaki čovjek. Rilke slijedi Parke. Stojić hoda kroz razvaline. Živim svoje posljednje dane, kaže pjesnik. Slutnja smrti? I da i ne. Vrijeme je posljednje, u njega su se smjestili naši dani“, napisao je o knjizi „Doći će drugi“ Dragoslav Dedović.

„Doći će drugi“ je knjiga nagrađena na konkursu Fondacije za izdavaštvo i objavljena u izdanju Planjax komerca.
Po riječima velikog pjesnika Charlesa Simica, Mile Stojić je veliki pjesnik recentne povijesne tragedije Bosne, duboko vezan za sudbine bezbrojnih ljudskih bića, čiji su najdraži pobijeni i čiji su životi uništeni.

„O onome o čemu je svjedočio i šta je čuo, a što je nepojamno, on jobovskom rječitošću piše pjesme koje su lirične, pune pažljivo odabranih detalja, duboko potresne, pjesme koje se ne mogu zaboraviti“, napisao je o Stojićevom stvaralaštvu Simic.

Mile Stojić je rođen 1955. u Dragićini. Filozofski fakultet je završio u Sarajevu. Uređivao je brojne književne publikacije, deset godina je radio kao lektor na Bečkom sveučilištu. Objavio je tridesetak knjiga poezije, proze i esejistike. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Dobitnik je petnaestak inozemnih i domaćih književnih priznanja. Izdavačka kuća Dobra knjiga iz Sarajeva 2015. godine objavila mu je izabrana djela u šest svezaka.

U Buybooku promovisan roman Dennisa Gratza

0

foto:  Amer Kuhinja

U prepunoj knjižari Buybook održana je promocija romana „Motivi za knjigu kajanja“ autora Dennisa Gratza. Riječ je o knjizi objavljenoj u Buybookovoj ediciji „Savremena bh. književnost“ u posljednjim danima prošle godine.

Dennis Gratz napisao je odličan roman o životu nakon razvoda braka, ali i o Sarajevu 2016. godine. Posvećujući se temi ljubavi podsjetio nas je koliko smo opterećeni perifernim, zanemarujući ono bazično i činjenicu da kad nema ljubavi, nema ni prevelike sreće u svemu drugom što posjedujemo.

„Razvod je samo okvir romana. Za mene je bilo najinteresantnije da ispitam pokušaj bijega od problema i činjenicu da ljudi ponekad imaju potrebu da se izgube iz vlastitog života i distanciraju od društvenih veza koje su uspostavili te da pokušaju naći izlaz iz vlastite nesretnosti. Bilo mi je veoma važno da nesretnost devastiranog protagoniste dovedem u korelaciju sa objektivnom činjenicom da je on u poslijeratnoj BiH neko ko je dobro prošao, odnosno pripada vrlo privilegiranom društvu. Sin je očito vrlo uticajnog političara, ima dobar posao, karijera mu napreduje, ali je užasno nesretan. Inicijalna kapisla je naravno bila činjenica da mu se desio raspad braka, raspad životne zajednice. Na samom početku je vrlo jasno da se to desilo trinaest mjeseci prije. Sve je mnogo slojevitije od toga da je tužan jer više nije sa onom sa kojom je mislio da će provesti ostatak života“ rekao je na početku promocije Dennis Gratz ističući kako ova knjiga nije autobiografska. Bilo mu je važno napisati vjerodostojnu priču o relativno mladom čovjeku kom su njegove privilegije i jedna vrsta prokletstva, jer svjestan je da je proizvod postdejtonske Bosne i Hercegovine.

„Zato mi je bilo interesantno da opišem u kakvim krugovima se kreće, na koja mjesta izlazi, kakvi su njegovi prijatelji, kakvi su odnosi koji se razvijaju u jednom gradu dobrih dvadeset godina nakon rata, a da se rat nigdje ne spominje iako je sveprisutan. Pokušao sam niz tema dotaći bez namjere da tematiziram pitanje razvoda, društvenih okova BiH, našeg podneblja, uticaja politike, vantjelesne oplodnje… To su sastavni elementi nekog mozaika. Osnovna ideja podrazumijevala je pitanje- šta bi se desilo da neko sjedne u auto i odluči da pobjegne. I sve vrijeme mi je bilo važno da mi dobijemo prikaz Sarajeva 2016. godine kada su se paralelno dešavale važne stvari na svjetskom planu, kada su ljudi iz Azije hrlili prema Evropi, gdje su se zbivale mnogo veće drame od njegove. Bilo mi je važno da prema cijeloj njegovoj nesreći imamo jednu zdravu, objektivnu distancu, i da ga na određeni način ironiziram.
Lijepo je kad pišete o nečemu i imate određeni prezir prema svojim likovima ali istovremeno imate potrebu da ih lično zavolite i da ih čitalac zavoli“, rekao je između ostalog na promociji romana „Motivi za knjigu kajanja“ njegov autor Dennis Gratz. Na promociji se razgovaralo i o tabuiziranoj temi medicinski potpomognute oplodnje, odsustvu podrške parovima koji se sreću sa nemogućnošću prirodnog začeća, te društvenim imperativima koji zanemaruju traumatična iskustva kroz koja neki parovi prolaze.

Osim pripovjedačkog dara i angažovanih tema koje nisu pamfletskog karaktera i primarni književni motiv njegovog autora, u „Motivima za knjigu kajanja“ može se pronaći obilje suptilnog humora i niza motiva u kojima će se prepoznati većina čitatelja i čitateljica, a svakako oni/e koji dijele iskustvo života u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

Promocija romana „Motivi za knjigu kajanja“

0

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju romana „Motivi za knjigu kajanja“ autora Dennisa Gratza. Promocija će se održati u četvrtak22. februara u knjižari Buybook u 19:30 sati.

Sa autorom će razgovarati Kristina Ljevak.

O knjizi:
”Naše odluke nisu proizvod samo ličnog iskustva i namjera, nerijetko na njih utiču ukupne okolnosti, a njih Gratz u maniru vještog pripovjedača odlično prepoznaje, i nudi nam sliku svijeta koju najčešće pokušavamo ignorisati, kako bi nam bilo lakše živjeti ono što moramo.

Uz temu nemogućnosti začeća, Gratz se posvećuje i temi ljubavi, odnosno završetku bračne veze i praznini koja nastaje kada iz našeg života odlazi osoba koja ga je u dobroj mjeri činila. S jedne strane autor nam donosi portret privilegovanih junaka tranzicije, s druge opisuje ono univerzalno, što socijalne prilike ne definišu. Čini to vješto i angažovano.

Iznevjerena očekivanja, izdaja u prijateljstvu, urbani ritam glavnog grada druge dekade dvijehiljaditih i jedan novi autorski glas, dio je onoga što nam Motivi za knjigu kajanja nude.”

Goran Samardžić

”Kažu da su ljudi nakon razvoda braka po sebe i društvo jednako opasni kao i vozači automobila u alkoholisanom stanju. O tome se malo govori jer mi o većini onoga što nas muči najčešće ćutimo. Kultura u kojoj smo ponikli poziv u pomoć uglavnom će protumačiti kao slabost.
Zbog toga prijatno iznenađuje odluka Dennisa Gratza da se posveti temi života nakon razvoda braka. Onim trenucima razmišljanja koji uvijek podrazumijevaju našu blagu iznenađenost zbog spoznaje da je nekada čvrsta, strastvena, puna razumijevanja veza naprosto nestala. Da je nema, kao što nema nas onakvih kakvi smo bili.

Gratz piše i o zlatnoj mladeži, statusnim simbolima, nemogućnosti začeća prirodnim putem u vremenu kada maternice postaju skupštinske teme… O onima koji su privilegovani i onima koji su daleko od privilegija ispisao je stranice vrhunske proze i u savremenu bosanskohercegovačku književnost donio novi stil koji bi mogao, nadamo se, postati i odlika onih rođenih krajem sedamdesetih, koji još uvijek imaju snage i energije da grade bolje društvo i bolju književnost u njemu.”

Kristina Ljevak

O autoru:

Dennis Gratz rođen je 1978. godine u Sarajevu.

Pravo je diplomirao u Sarajevu, magistrirao u Bologni i doktorirao na Univerzitetu u Hamburgu, gdje je bio angažovan i kao gostujući predavač. Na Univerzitetu Columbia u New Yorku boravio je kao Fulbrightov postdoktoralni stipendista. Do 2014. godine radio je kao advokat. Suosnivač je i jedan od bivših predsjednika Naše stranke. Producirao je i režirao nekoliko kratkih filmova. Prije ”Motiva za knjigu kajanja” objavio je romane ”Sve o Aidi”, ”Ispod crvenog tepiha” i ”Deblokada”.

Nakon promocije autor će potpisivati knjige i družiti se s gostima.
Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH i Hrvatske, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 18,00 KM.

Roman “Motivi za knjigu kajanja” na promociji će biti dostupan po promotivnoj cijeni od 12,00 KM.

O romanu „Motici za knjigu kajanja“

Podići ušteđevinu iz banke, sjesti automobil i krenuti ka bordelu u najbližem inostranstvu čini se kako dobar način da pobjegnemo i od vlastitog života ili krhotina koje su od njega ostale.
Tako je učinio glavni junak romana „Motivi za knjigu kajanja“. Iako je opterećen onim perifernim, kao što su marka automobila i odjeće, ubrzo nas kao čitatelje/ice dovodi u poziciju navijača, jer i sami bismo nerijetko spakovali ono što nam je ostalo i otisnuli se u neizvjesnost. Jer neizvjesnost se ponekad čini mnogo boljim izborom od izvjesnosti i privida sigurnosti koji imamo, a koji nam se svezao kao omča oko vrata.
Gratzov junak bježi od braka kog je napustila ljubav, od mučnog iskustva pokušaja začeća i spoznaje da on, izdanak zlatne mladeži, jednostavno nije sposoban ostvariti potomstvo. A sve mu je na prvi pogled bilo potaman. I taj stan u epicentru Sarajeva, i divna žena na kojoj je volio sve, od oblika očiju do nožnih prstiju, i taj najbolji prijatelj i uzor, i otac, tranzicijski pobjednik, koji možda nije najnježniji roditelj, ali je uvijek bio tu kao stabilna finansijska podrška. I posao koji ne donosi pretjerano uzbuđenje ali je iz spektra onih djelatnosti koji osiguravaju poziciju moći. Sve je to preko noći postalo nevažno. Bijeg je bio najbolji izbor, a takve izbore obično prati odsustvo spoznaje da od sebe, makar otišli na kraj svijeta, ne možemo pobjeći.

Iako junaka pratimo na putovanju, njegova sjećanja na život koji je imao nas stalno vraćaju u Sarajevo koje postaje ravnopravni protagonista i u kojem u zrelije doba ulaze oni formirani u godinama kratkog poratnog blagostanja. To današnje Sarajevo zadržalo je ponešto od šarma iz gradskih prošlih života, ali ga je ispunilo otuđenje, besmislene zabave, preokupacija statusnim simbolima, kojima se posvećujemo onda kada se posvetiti nečemu drugom i svrsishodnijem ne možemo.

„Ja sam skoro opsesivno posvećen zabilježavanju svega onog što pripada i postoji u Sarajevu a odnosi se na moju generaciju, generaciju koja je odrasla u zlatnim godinama međunarodnih donacija i pažnje, od kraja rata pa do 2006, a zatim egzistencijalno počela propitivati politički i ekonomski ponor u koji smo upali od 2006. naovamo“, rekao je Dennis Gratz nakon objavljivanja romana u kom prepoznajemo sublimaciju različitih talenata koje autor posjeduje i zahvaljujući čemu se nameće kao jedan od iznimno važnih glasova u savremenoj bh. prozi.

Kristina Ljevak

 

Promocija romana “Proleće se na put sprema” Bojana Krivokapića

0
Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju romana „Proleće se na put sprema“ autora Bojana Krivokapića.
Promocija će se održati u knjižari Buybook (Radićeva 4) u ponedjeljak, 19. februara, u 19:30 sati.
O knjizi će pored autora govoriti Lejla Kalamujić i Kristina Ljevak.
Pisan fragmentarno, ovaj roman donosi priču o Gregoru, dječaku-čovjeku kroz kojeg polifonično progovaraju različiti likovi i njihove transgeneracijske priče – o siromaštvu, nepravdi, borbi, bolesti, smrti, preživljavanju, ljubavi. Likovi, iako identitetski različiti, slični su u svojoj osiromašenosti i rastrzanosti, njihov dah je sve kraći, životi im trepere, a snovi se sve češće stapaju sa zbiljom. A ta je zbilja iz dana u dan sve nesigurnija, nestabilnija.
Ovo je roman o dječaku koji je volio da plete, o desetak baba od kojih su neke motale duvan i decenijama gledale u more, o bolnicama, smokvama u Skadru, o Istri, kolonistima, Jugoslovenima, o izmicanju tla pod nogama, o borbi – za bolji život.
O autoru:

Bojan Krivokapić (1985), završio je studij komparativne književnosti u Novom Sadu, gdje i danas živi. „Objavio knjige Trči Lilit, zapinju demoni“ i „Žoharov let“. Godine 2011. dobija regionalnu nagradu „Ulaznica“ za najbolju kratku priču. Za rukopis „Trči Lilit, zapinju demoni“ dobija nagradu „Đura Đukanov“ (Kikinda, 2012), kao i Godišnju književnu nagradu Istarske županije – Regione Istriana „Edo Budiša“ za najbolju knjigu kratke proze autora do 35 godina (Pazin, 2014). Za poetski rukopis „Žoharov let“ dobija nagradu Mak Dizdar (Stolac, 2013). „Proleće se na put sprema“ njegov je prvi roman.
www.bojankrivokapic.com

Nakon promocije autor će potpisivati knjige i družiti se s gostima.
Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH i Hrvatske, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 18,00 KM.
Knjiga „Proleće se na put sprema“ na promociji će biti dostupna po promotivnoj cijeni od 12,00 KM.
O romanu „Proleće se na put sprema“ Bojana Krivokapića

Višestruko nagrađivani novosadski pisac Bojan Krivokapić u romanu „Proleće se na put sprema“ uspio je sublimirati gotovo cijelu istoriju Balkana, ili barem njegovog patrijarhata, odnosno ono što je od nas nakon ratova i tranzicije ostalo. Gregor, njegov pripovjedač, jedan je od junaka kojeg je nemoguće ne voljeti, osim ako nam lični pogrešni svjetonazori ne dozvoljavaju da prihvatimo dječaka koji voli da plete.

Kada bismo bili spremni da se zarovimo u potrazi za „kosturima u vlastitim ormarima“, pronašli bismo dosta onoga što je iznjedrilo Gregorovo porodično stablo, Gregora, pripovjedača romana „Proleće se na put sprema“, tog šarmantnog veseljaka koji kofere pune kamenja nosi sa mnogo lakoće.  „Gregor je dječak. Čak i kad odraste. Neobičan je po mnogo čemu. Konstantno ga prate bolest i smrt. Sve oko njega se osipa i raspada. Ali, Proleće se na put sprema nije mračan roman. Ne može ni biti kad ga pripovijeda Gregor. Optimista bez igdje ičega. Samo je u takvom liku Krivokapić mogao razigrati svoj talent za detalj i atmosferu. Samo je u njegov pogled mogao upisati ljepotu svijeta u nestajanju“, napisala je u recenziji romana Lejla Kalamujić.

Odrastao devedesetih a formiran tranzicijskih dvijehiljaditih, uz odluku da piše samo o onome što ga se tiče, Bojan Krivokapić imao je nažalost obilje tema iz disfunkcionalnog registra. Od raspada radničkih porodica do individualnog snalaženja uz prekarnih rad njihovih potomaka.
Snažno feministički intoniran ovaj roman je dao glas generacijama žena koje društvo najčešće percipira kao nečije kćerke, majke i žene.
„Normalizacija“ istospolne ljubavi takođe je važan segment u ovoj knjizi.

„Tko sam? Vječno pitanje. Hrabrost da se ono postavi, odlučnost da se krene u (literarnu) potragu za odgovorom, možda je put ka individualnom oslobođenju. To bi trebao biti jedan od ciljeva dobre književnosti, a u svojoj knjizi Proleće se na put sprema Bojan Krivokapić ka tom cilju korača otmjeno i lirski, duhovito i razigrano, jezički maštovito i rafinirano“, napisala je Daša Drndić.

Sa istančanim smislom za detalj, za valere koji razlikuju vrhunskog pripovjedača od onih koji tek imaju potrebu da nešto ispričaju, Bojan Krivokapić sa svojim „Prolećem“ donosi cijelu galeriju junaka i njihova različita iskustva. Njegov Gregor nas uči da ne mislimo kako su jesen i zima naša nužnost, čak i onda kada život ne nalikuje pretjerano proljeću i ljetu.
Uz pomalo melanholije i podosta rafiniranog humora, ova knjiga zadovoljiće i najprobirljivije čitatelje/ice i biti im saveznik na putu ličnih reminiscencija i potraga za onim što nas je formiralo, a na šta, uslijed trke sa životom, zaboravljamo.

Buybook sa zadovoljstvom predstavlja novu knjigu

0
Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom predstavlja novu knjigu u vlastitoj ponudi. Riječ je o knjizi “Igrač za raju” autora Saše Ibrulja.

Knjiga „Igrač za raju“ može biti od višestruke koristi nogometnim profesionalcima, može biti i idealan vodič kroz manje poznate informacije ljubiteljima fudbala, ali najveća vrijednost knjige je u snazi da zainteresuje čitatelje i čitateljice koje o nogometu ne samo da ništa ne znaju, već o njemu ne razmišljaju. Cijela jedna antropološka studija može iz ovog djela nastati i pomoći nam u razumijevanju zbog čega je toliko važno ono što smo označili kao „najznačajniju sporednu stvar na svijetu“.

Spoj vrhunskog propovjedačkog dara, velikog opšteg znanja i poznavanja nogometa isprepleli su se na 300 stranica uzbudljivog putovanja kroz nogometnu istoriju i njegove savremene trenutke.

Saša Ibrulj rođen je 1984. godine u Mostaru. Kao slobodni novinar sarađivao je s mnogobrojnim medijima u regiji i inostranstvu, a stalni je saradnik zagrebačkog Telegrama, te časopisa Josimar i World Soccer. Njegove priče objavljivane su, između ostalih, i u GuardianuESPN-u i The Blizzardu, a prevođene su i na španski, talijanski, njemački, švedski, perzijski, japanski i portugalski jezik. Koautor je knjige Zmajevi – osamnaest godina reprezentacije Bosne i Hercegovine (2014).

 

 

Igrač za raju
Autor: Saša Ibrulj
Izdavač: Buybook
Dizajn naslovnice: Aleksandra Nina Knežević

LJUBAV I OTPOR U NOGOMETNIM PRIČAMA SAŠE IBRULJA

Stasavanje i uspjeh Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine pratilo je i stasavanje samoproglašenih nogometnih stručnjaka, najčešće onih koji su iz udobnosti vlastitih fotelja imali idealnu strategiju, obično suprotnu onoj koju bi njegovao nacionalni selektor. To bi im, nakon prvobitne euforije nakon nekoliko dobijenih utakmica, a potom vječnih baraža, poslužilo kao argument za arsenal uvreda koje bi adresirali bh. izbornicima. Istina, nije previše povoda za radost ostalo našem narodu, otuda i potreba da se lični neuspjesi kompenziraju uspjesima reprezentacije uz očekivanje da će nas Džekin gol u sudijskoj nadoknadi sve skupa povesti u bolju budućnost.

Atmosfera u kojoj nacionalni fudbal tavori između niza manjkavosti u radu Nogometnog saveza i očekivanja navijača, nerijetko nas je vodila na staze udaljene od ljepote igre. Izostanak autorstva u sportskom novinarstvu i autoriteta koji bi bili posrednici između publike i majstora igre doprinosila je tom šumu.
Zbog toga „Igrač za raju“ Saše Ibrulja ne samo da premoštava dugogodišnji (ili višedecenijski) jaz u komunikaciji, već nas uz autorski, plemeniti pristup pun ljubavi i razumijevanja, vraća ljepoti igre. Koja je postojala, a nadamo se i opstaće, i prije višemilonskih transfera i pravila brojeva koji se često smjeste iznad pravila igre.

Ibrulj nas podsjeća da nogomet nije samo nacionalna selekcija te da, ako govorimo o domaćem, ne možemo dovijeka računati na bh. reprezentaciju zasnovanu na patriotizmu ili potrebama onih koji su davno iz domovine otišli. Na nekada svjetlije stranice fudbalske prošlosti i ono što smo i gdje smo danas, podsjetio nas je kroz fudbalski vremeplov od voljenog Veleža uz koji je prohodao, do sarajevskih klubova od kojih je jedan bio i ostao radnički, formiran na davno zaboravljenom konceptu solidarnosti i samodoprinosa.
Osim što poznaje tajne davno zaboravljenih domaćih klubova, Ibrulj nam nudi cijelu lepezu nogometnog znanja, od formiranja italijanske i engleske lige do fudbala u Siriji.

Knjiga „Igrač za raju“ može biti od višestruke koristi nogometnim profesionalcima, može biti i idealan vodič kroz manje poznate informacije ljubiteljima fudbala, ali najveća vrijednost knjige je u snazi da zainteresuje čitatelje i čitateljice koje o nogometu ne samo da ništa ne znaju, već o njemu ne razmišljaju. Cijela jedna antropološka studija može iz ovog djela nastati i pomoći nam u razumijevanju zbog čega je toliko važno ono što smo označili kao „najznačajniju sporednu stvar na svijetu“. Koliko je nogomet bio važan za razvoj nekih gradova ili za lični razvoj kao kod Zlatana Ibrahimovića, takođe ćemo iz Ibruljeve knjige saznati.
Spoj vrhunskog propovjedačkog dara, velikog opšteg znanja i poznavanja nogometa isprepleli su se na 300 stranica uzbudljivog putovanja kroz nogometnu istoriju i njegove savremene trenutke.

U vremenu koje je obilježeno izostankom jasnih stavova, Saša Ibrulj na svu sreću nijednu svoju priču nije oslobodio autorskog pristupa i ličnog pečata. On nije hroničar niti biograf. Ibrulj je sportski novinarski profesionalac kada piše o činjenicama i vrhunski prozaist onda kada piše o licu i naličju nogometa. Njegov utorski statement najbolje je sublimiran u posljednjoj priči „Ljubav i otpor“ gdje parafrazira Servantesovog „Don Kihota“: „Hvala onome ko je izmislio san, jer ovakvi dok spavaju ne vide i ne čuju ništa oko sebe, ne poznaju ni strah, ni nadu, ni probleme, ni sreću. Danas, zahvaljujući tome i takvima i svi oni optuženici i osuđenici i sportski analfabeti, koji vode saveze i klubove mogu svaku večer mirno spavati i živjeti na račun sporta koji decenijama uništavaju. Jer i javnost spava – nije ni preplašena, niti se nada, niti prepoznaje probleme ili sreću. Ne postoji borba, ne postoji front, ne postoji prva linija. Zasad. Postoji samo grupica pojedinaca koji djeluju kao gerila, kao maleni pokret otpora i napadaju tamo gdje i kada mogu. I ma koliko to nekada djelovalo kao borba s vjetrenjačama, kao borba bez smisla i šanse za pobjedu nad velikim i moćnim neprijateljem, i ma koliko nas spinovali i pretvarali u negativce, nema odustajanja. Nema predaje, jer ta esencija sporta se i dalje voli i zbog nje će nekada – u neka bolja i ljepša vremena – sport i oživjeti. I jednog dana pričat ćemo i pisati i lijepe priče. Ljubav i otpor.“

Iako knjiga „Igrač za raju“ nije samo o domaćem nogometu, ona nas uspješno izmješta u prostor bolje prošlosti i budi nostalgiju za vremenom porodičnih odlazaka na tribine gradskih nogometnih stadiona, onda kada smo se samo dijelili na navijače Sarajeva, Željezničara, Dinama, Zvezde, Partizana ili nekog zavičajnog drugoligaša.

„Knjiga Saše Ibrulja, koju imate pred sobom, puna je ljubavi. To je ono što se često zaboravlja: sve brojke, tačnih pasova, intervali minuta primanja i davanja golova, broj istrčavanja i procenat realizacije iz prekida, sve to je samo puka statistika, ako ne postoji tanka nit koja ‘analitiku’ može pretočiti u jednu vrstu poetske magije. Za to je, naravno, potrebna vještina, a ona se stiče u vlakovima kojima se putuje na utakmicu, u jeftinim hotelima u kojima spavamo mi iz zemalja Druge Evrope i Trećeg svijeta, dok novinari iz Lige petice i najvažnijih svjetskih agencija svoje pauze provode uz koktele u hiltonima i sheratonima. Ali, tamo ne stanuju naše priče. Priče za raju. (…) Ibrulj ispisuje jedan dio subjektivne povijesti i, uz nužni nivo mitologije, pokazuje i zavidno znanje. Fala bogu, reklo bi se, ipak se radi o nekome ko je pisao i još to radi za najprestižnije siteove i časopise, i to znanje nikako ne bi smjelo dolaziti u pitanje. Istina, ali dosta je onih koji znaju, ali ne umiju. Pisati ovakve tekstove iziskuje teški napor, jer valja povezati objektivnost i strast, egzaktno i poetsko, brojke i slova, trku i dribling, rudarski posao i magiju. (…) I nije istina da onaj ko igra, odnosno piše za raju, završava karijeru u nižerazrednom Vratniku. To je priča za papane. Pravi pišu za raju i tako nastaju sjajne knjige. Kakva je i ova. Izvolite i provjerite“, napisao je u predgovoru knjige Ahmed Burić.

„Igrač za raju“ odvešće vas, između ostalog, u dane Mundijla u Italii 1990. kada smo posljednji put nastupali pod zajedničkom zastavom uz intoniranje himne koja je imala tekst. Na stranicama Ibruljeve knjige nekako se i zaključuje vječna rasprava o idealnom timu koji bi danas Jugoslavija činila. Te zemlje svakako više nema, ali na svu sreću ima onih koji o njenoj ukupnoj i fudbalskoj prošlosti, kao i svjetskoj, umiju i žele da pišu.

Kristina Ljevak