Sažetak istraživanja o digitalnom nasilju nad marginalizovanim grupama u BiH

0

– Sažetak/pregled istraživanja –

Osnovni cilj istraživanja na temu Digitalno nasilje nad marginalizovnim grupama u
bosanskohercegovačkim online medijima je ispitati na koji način mediji izvještavaju o
marginalizovanim grupama u BiH uopće, a posebno u situacijama nasilja, te ispitati profesionalnost novinara/ki u online medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama kada se krše prava tih grupa sa fokusom na spolnu i rodnu ravnopravnost, te ispitati na koji način javnost reaguje na medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama i da li javnost poziva na nasilje i koristi li govor mržnje na internetu kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Predmet ovog istraživanja je bio ispitati
na koji način mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama, te da li produciraju stereotipe i izvještavaju senzacionalistički kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Zatim, ispitati da li i na koji način javnost reaguje kada mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama u BiH. Ispitati da li javnost koristi govor mržnje i poziva na nasilje na internet portalima kada se radi o medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama u BiH.

U osnovi istraživanje je teorijsko-empirijskog karaktera. Empirijski dio istraživanja je obuhvatio vremenski period od januara do jula 2018. godine. Monitoring se vršio kontinuirano, što znači da su se pratila tri online medijska portala (od kojih dva daju javnosti mogućnost da komentariše), u periodu od šest mjeseci po odabranim ključnim riječima ciljanih marginalizovanih grupa. Uporedo s ovim su se pratili i analizirali  dostupni komentari javnosti o objavljenim medijskim tekstovima koji su bili u fokusu istraživanja. Kada govorimo o prostornoj dimenziji, istraživački rad je obuhvatio teritoriju cijele Bosne i Hercegovine (dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku i Brčko distrikt BiH).
Analiza uključuje kvantitativno i kvalitativno istraživanje gdje je kroz kvantitativnu analizu određena zastupljenost marginalizovanih grupa podijeljenih u pet grupa (LGBTI populacija, žene koje proživljavaju ili su preživjele ili su žrtve nasilja, Romi/kinje, mlade osobe, osobe s invaliditetom) u medijima.
Jedan od glavnih zaključaka i preporuka proizišao iz ovog istraživanja jeste izmjena i dopuna zakonskih akata u BiH na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Problem nepostojanja procedura koje će utvrditi i pozvati na odgovornost počinioca/teljku digitalnog nasilja je problem nerješavanja digitalnog nasilja. Sve dok nemamo riješeno pitanje digitalnog nasilja kroz zakonski okvir, ne možemo govoriti o ozbiljnim mjerama za smanjivanje i eliminaciju digitalnog nasilja. Ono što je takođe problematično jeste da postoji zakonski okvir koji zabranjuje diskriminaciju i nasilje,
ali ne imenuje internet kao mogući oblik vršenja nasilja i diskriminacije. Baza za kreiranje zakona koji tretira digitalno nasilje kao krivično djelo mogu biti zakonski akti i međunarodni dokumenti. Međutim, analizirani online portali su manjinski primjer u odnosu na mnoge druge medije, pogotovo lokalne online medije.
Kazna za počinioce nasilja na internetu treba da bude jasno definisana i provediva u svakom trenutku. S druge strane važno je da i mediji više pišu i izvještavaju kako o svim marginalizovanim grupama, tako i o mladima i djeci kako bi se od najmlađih ka starijim gradila kolektivna svijest o etičkim načelima vrijednosti koje se svakako, u periodu nedostatka vremena i užurbanog stila života, gube.

Istraživanje za Fondaciju CURE je uradila Dr.sc. Medina Mujić, a cjelokupno istraživanje možete pogledati na: http://www.fondacijacure.org/upData/uploads2/OIDHR%20prelom.pdf

Fondacija CURE poziv na IDAHOT

0

Fondacija CURE je počastvovana da vas pozove IDAHOT aktivnost LGBTI slikarstvo: historija i današnjica dana 17.05.2018. u sklopu projekta The Time is Now

Mjesto i vrijeme: Networks, Skenderpašina 1, od 17:30h-19:00h

Fondacija CURE, u sklopu projekta „The Time is Now“ finansiranog od strane Europske unije, te u cilju obilježavanja MeĎunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije, kao jednu od
aktivnosti organizuje predavanje na temu slikarstva i LGBTI kulture kroz historiju i danas. Osnovni cilj predavanja jeste stvaranje prostora za sticanje novih i povećanje postojećih znanja prisutnih na temu LGBTI kulture i umjetnosti uzimajući u obzir malu količinu informacija i znanja koje se plasiraju kada se govori o ovoj tematici.
Pozivamo vas da nam se pridružite 17.05.2018. od 17:30h u prostorijama Networksa i saznate historijske činjenice i tekovine kad govorimo o LGBTI motivima i uticajima na umjetnost od davnina
do danas. Uvodničar i predavač će biti umjetnik i aktivista Kristofer Andrić.

Aktivistički marš “Niti jedna žena nevidljiva”

0

Fondacija CURE organizuje aktivističku šetnju/marš povodom 8.marta – međunarodnog dana žena zajedno sa svim zainteresiranim individuama, organizacijama i formalnim/neformalnim grupama, te sa članovima/cama Ženske mreže BiH koji/e žele da sa svojim prisustvom skrenu pažnju na nevidljivost problema sa kojima se suočavaju žene u Bosni i Hercegovini.
Početak marša planiran je u četvrtak, 08.03.2018. godine, sa okupljanjem u 13:00h
ispred Parlamentarne skupštine BiH i kretat će se rutom kroz ulicu Maršala Tita do
Trg-a djece Sarajeva- BBI, gdje će se marš završiti.
Historija 8. marta i njena pokretačka energija je u revoluciji, nastala zbog surove realnosti koja je natjerala žene radnice tekstilne industrije da protestvuju zbog neljudskih uslova rada i niskih primanja i to 8. marta davne 1857. godine u Njujorku. Na talasu industrijskog kapitalizma je kreiran režim koji svima otežava život – a u kombinaciji s patrijarhatom – ne i za isti novac. Historija ostvarivanja ženskih prava je turbulentna, žene širom svijeta koje se i izbore za određena prava, vrlo brzo gube ta ista ili neka druga prava.
U BiH žene su prošle jako sličnu historiju, da bismo došle do 2018. godine, godine kada retradicionalizacija, fašizam, nacionalizam i patrijarhat osvaja teritorije BiH. Retoriku vode lideri, a glavno sredstvo mjerenja radikalizma ideologije koju zastupa jeste u količini ograničavanja sloboda i prava žena.
Nažalost, nakon jake uloge koje su žene u BiH imale kroz historiju, u 2018. godini mnoge od nas su na samim marginama društva, ne odlučujemo o važnim ekonomskim i političkim pitanjima, ne sudjelujemo u važnim odlukama o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje, ne pregovaramo o ustavnim promjenama ili reformskoj agendi, nema nas ni u Predsjedništvu BiH, stopa nezaposlenosti žena je alarmantno visoka, marginalizovane žene su višestruko diskriminisane.
Smatramo da ignorisanje vladajućih struktura ne smije biti naša svakodnevnica, zato ćemo mi marširati! Dobrodošli/e ste da se priključite sa svojim porukama na Osmomartovskom maršu, koje vi smatrate bitnim kako biste učinili/e da NITI JEDNA ŽENA NE BUDE NEVIDLJIVA!

Okrugli sto: “Sve jednake Sve vidljive -Zene Zapadnog Balkana za nove politike

0

Fondacija CURE organizuje okrugli sto Sve jednake Sve vidljive – Žene Zapadnog
Balkana za nove politike koji organizujemo u saradnji s Mrežom žena s invaliditetom, a koji će se
održati 08.12.2017. godine u trajanju od 14:00h do 16h časova u Sarajevu, u Networksu
(Skenderpašina 1, http://networks.ba/v2/ ).
Okrugli sto ima za cilj da otvori tematiku problema žena s invaliditetom, marginalizovanim
grupama žena s posebnim akcentom u pogledu zapošljavanja i socio –ekonomskom stanju u kojem
su najčešće izložene žene u bh. svakodnevnici.
Govoriti ćemo o jednoj značajnoj i novoj regionalnoj Inicijative “Žene Zapadnog Balkana za nove
politike” gdje ćemo prezentirati naše aktivnosti i dalje planove kojim se poboljšava položaj žena na
prostoru regiona.
Dan, 08.12.2017 godine je posebno važan jer se obilježava kao Dan sjećanja na žene stradale u ratu
čiji je cilj da se taj dan institucionalizira. Ovo je jedan mali doprinos prezentaciji naših aktivističkih
djelovanja u sklopu 16. dana aktivizma – Globalna kampanja protiv rodnozasnovanog nasilja.
Okrugli sto će svojim prisustvom uveličati Stela Kapidžić – Mreža žena s invaliditetom, Selma
Hadžihalilović- aktivistkinja i feministkinja Fondacije CURE i Vildana Džekman – aktivistkinja i
feministkinja Fondacije CURE koja će moderirati ovaj događaj.
Okrugli sto je iniciran od strane naših prijatelja iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost (Bfpe) uz
nesebičnu podršku Ambasade Švicerske iz Srbije kojima se zahvaljujemo.

Dvanaesti PitchWise festival ženske umjetnosti i aktivizma

0

Dvanaesti PitchWise festival ženske umjetnosti i aktivizma u Bosni i Hercegovini 2017 po naslovom
SVIJET JE NAŠE PLATNO održava se od 07. do 10. septembra 2017. godine u Sarajevu

Festival će ove godine predstaviti radove oko 70 umjetnica, muzičarki, teoretičarki, voditeljica radionica, knjiţevnica, feministkinja različitih generacija, iz BiH, regije i cijeloga svijeta!
Dvanaesti po redu PW će se održati od 07. – 10. septembra 2017. godine u Sarajevu u JU Centar za
kulturu Kantona Sarajevo (bivši BKC) i Art kinu Kriterion. Festival smo pokrenule vođene potrebom
da zauzmemo javni prostor i da ga preobrazimo u mjesto susreta koje okuplja društveno
angažovane umjetnice, aktivistkinje, teoretičarke, feministkinje i sve zainteresovane za ženska
pitanja u BiH i regiji.
Centralna tema dvanaestog po redu PitchWise festivala jeste:
SVIJET JE NAŠE PLATNO
SVAKO ISKUSTVO ŢENE JE JEDNAKO VAŢNO I ZNAČAJNO!

Zato kreiramo prostor da čujemo različita iskustva ţena kako bismo kreirale zajedničku
historiju razumijevanja i tolerancije.
Samo onda kada svako mjesto na svijetu bude sigurno i mi ćemo biti sigurne! Na XII PW festivalu
obezbijedit ćemo transfer znanja, iskustva, narative žena širom svijeta, a sve u cilju preuzimanja
odgovornosti i povezivanja žena sa svih strana svijeta i iz svih konteksta. Ove godine prostor
zauzimamo da bi pričale o ženskom tijelu, razumu, slobodi, sigurnosti.
Šta se dešava ovdje i sada ima uticaja posvuda! Svijet nije sigurno mjesto žene i neće biti sve dok u
svakom dijelu svijeta žena nema slobodu da odlučuje o svom životu i tijelu.
Politička pozicija Fondacije CURE iz koje nastaje PW predstavlja našu osnovnu prizmu djelovanja
kroz feministički aktivizam usmjeren na pokretanje pozitivnih društvenih promjena. PW je
ukorijenjen u ideji da transformativna moć umjetnosti potiče i osnažuje individuu da bude
pozitivna promjena za sebe i svoje okruženje. Politički angažovanu umjetnost razumijemo kao
kreativni proces propitivanja, razotkrivanja, analize, transformacije, dekonstrukcije vlastitih
pozicija i uloga u društvu, unutrašnjih stanja i pitanja identiteta u raznolikom spektru kako ih
poznajemo u stvarnosti.

Osnovni cilj PitchWise festivala kao ideje i zajednice osoba koje rade ka uspostavljanju
ravnopravnosti spolova i rodova jeste činiti i promovisati pozitivne promjene u direktnom okruženju
kroz angažovanu umjetnost.
Cjelokupni program ovogodišnjeg PitchWise festivala moţete naći na web stranici Fondacije
CURE (www.fondacijacure.org), a moţete nas pratiti i na FB stranici PitchWise.
Napominjemo da je ulaz na sva dešavanja PitchWise festivala besplatan.

O čemu šutimo kada šutimo o pravima LGBTI osoba

0

Fondacija CURE je u 2016.godini napravila seriju stripova koji sadržavaju podatke iz istraživanja O čemu šutimo kada šutimo o pravima LGBTI osoba. Stripovi su satiričnog karaktera i željele bismo vas zamoliti da ih objavite u svom mediju na 17.5., Internacionalni dan protiv homofobije i transfobije, kako bismo pokazale apsurdnost obrazovnog sistema i diskriminaciju koju doživljavaju LGBTI osobe u svakodnevnom životu.

Fondacija CURE – Promocija istraživanja i priručnika

0

Promocija priručnika i analize udžbenika u srednjim školama u Kantonu Sarajevo će biti organizovana u utorak, 27.12.2016. godine s početkom u 13.00 sati u restoranu Dunja (Avde Sumbula 3) u Sarajevu.
Fondacija CURE vas sa zadovoljstvom poziva na promociju:
Priručnika za rad s učenicima/ama u osnovnim i srednjim školama koji je usmjeren na prevenciju nasilja u intimnim partnerskim vezama i vršnjačkog nasilja: “RODNOM RAVNOPRAVNOŠĆU PROTIV NASILJA U VEZAMA MLADIH“, koju su uradili Feđa Mehmedović i Dajana Cvjetković.
Analize “Pogled iz drugog ugla: Udžbenička politika i analiza zastupljenosti stereotipa u udžbenicima srednjih škola u Kantonu Sarajevo”, koju su radile Medina Mujić i Saša Knežević.
„Priručnik koji je namijenjen za rad s učenicima/ama u osnovnim i srednjim školama o pitanjima rodno zasnovanog nasilja, rodno zasnovanog nasilja u vezama mladih i vršnjačkog nasilja nudi prijedloge kako realizovati odabrani sadržaj kako bi senzibilizirali/e učenike, učenice, profesorice i profesore, edukatore i edukatorice i sve one koji će koristiti priručnik za rodna pitanja, sticanje uvida u štetne posljedice rodnih stereotipa, uključujući nasilje u intimnim partnerskim vezama i vršnjačko nasilje. Uklanjanje rodnih stereotipa će doprinijeti podizanju svijesti učenika i učenica o problemu nasilja te važnosti stvaranja kvalitetnih i ravnopravnih veza među mladim ljudima.“
Mr. sc. Ranka Katalinski
“Rukopis autorica Medine Mujić, doktorice komunikoloških nauka i Saše Knežević, magistrice rodnih studija pod nazivom “Udžbenička politika i zastupljenost stereotipa u udžbenicima u Kantonu Sarajevo“ predstavlja stručno utemeljeno i metodološki koherentno znanstveno djelo jer je obuhvatio gotovo sva pravna pitanja obrazovnog sistema u BiH uz navođenje utemeljenih činjenica koje pojašnjavaju njegovu funkciju u praksi. S obzirom da su autorice sudjelovale u akcionom istraživanju i u implementaciji pružanja edukacije o rodno zasnovanom nasilju i rodnim stereotipima u srednjim školama u Kantonu Sarajevo, ova studija u potpunosti ima elemente izvornog naučno-istraživačkog djela koje zavrjeđuje publikaciju.”
Prof. dr. Nusreta Kepeš, vandredna profesorica
Ovom prilikom vas pozivamo da prisustvujete na promociji kako bismo zajedno sagledali/e problem te razgovarali/e o zajedničkim preporukama i rezultatima istraživanja.
Molimo vas da vaše prisustvo ili prisustvo predstavnika/ce vaše organizacije ili institucije potvrdite do ponedjeljka (u toku radnog dana), 26.12.2016. na e-mail: denija@fondacijacure.org ili na telefon: 033/207-561.

ŽENE U POLITICI – VIDEO

0

Jedan od osnovnih uslova demokratije u jednoj zemlji je ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu. Na lokalnim izborima u BiH od ukupno 417 kandidata za opštinske načelnike ili gradonačelnike, samo 26 žena, odnosno 6,2 odsto. Tri su nezavisne kandidatinje za načelnice općina. Žene se od strane političkih lidera ne uvažavaju i ne percipiraju kao sposobne kandidatinje koje mogu uspješno voditi politiku u BiH.
Jadranka Milićević direktorica Fondacije CURE, Leila Šeper aktivistkinja i Amra Babić nezavisna kandidatinja za načelnicu općine Visoko, govore o ovom problemu.

Video produciran u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich Böll

11. PitchWise – festival ženske umjetnosti i aktivizma Dođi – uveži – poveži

0

Fondacija CURE sa velikim zadovoljstvom vas poziva na jedinstveni feministički festival ženske umjetnosti i aktivizma u BiH – PitchWise (PW). Festival će ove godine predstaviti radove oko 70 umjetnica, muzičarki, teoretičarki, voditeljica radionica, književnica, feministkinja različitih generacija, iz BiH, regije i cijelog svijeta!
Jedanaesti po redu PW će se održati od 08. – 11. septembra 2016. godine u Sarajevu u JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo (bivši BKC) i Art kinu Kriterion. Festival smo pokrenule vođene potrebom da zauzmemo javni prostor i da ga preobrazimo u mjesto susreta koje okuplja društveno angažovane umjetnice, aktivistkinje, teoretičarke, feministkinje i sve zainteresovane za ženska pitanja u BiH i regiji.
Centralna tema ovogodišnjeg PitchWise festivala je:
Pitchwise CONNECTING – propitivanje individualnih aktivističkih iskustava i savremenih društvenih konteksta u djelovanju protiv patrijarhata!
Misli globalno – djeluj lokalno!
PitchWise kao ideja okuplja osobe koje rade na uspostavljanju ravnopravnosti spolova i rodova djeluje i ostvaruje pozitivne promjene u direktnom okruženju kroz angažovanu umjetnost.
Ove godine PitchWise uvezuje i propituje javni prostor sa ličnom pričom – pokretom – dodirom i zvukom.
Neke od tema o kojima će biti govora na festivalu tiču se novih snaga, savremenih konteksta te otvaranje prostora za razgovor sa novim generacijama feministkinja i aktivistkinja koje će izložiti svoje motive političko-aktivističkog djelovanja; govorit ćemo o revolucijama i ulogama žena u revolucijama. Također o vlastitim iskustvima rata i izbjeglištva, izgradnji mira i povjerenja; razgovarat ćemo o ženskom tijelu kao bojnom polju radikalnih političkih pokreta – kako aktivistkinje izlažu u javnosti svoja tijela kao čin aktivističkog djelovanja; o socijalnoj (ne)uključenosti, o iskustvima žena iz različitih dijelova svijeta u borbi za pravo na abortus, u borbi protiv prisilnih maloljetničkih brakova, o nevidljivom ženskom aktivizmu u ostvarivanju jednakopravnosti u društvu, te o feminizmu na društvenim mrežama, prije svega na Facebooku i Instagramu.
Cjelokupni program ovogodišnjeg PitchWise festivala možete naći na web stranici Fondacije CURE (www.fondacijacure.org), a možete nas pratiti i na fb stranici PitchWise.
Napominjemo da je ulaz na sva dešavanja PitchWise-a besplatan.

 

Mal’ je taj plav’ svijet što ga Zemljom zovu: NASA u Bosni i Hercegovini

0

Piše: Hena Klarić

Fondacija „Cure“ organizovala je druženje sa dr. Zainab Nagin Cox, inžinjerkom NASA-e, američkom voditeljicom Taktičke misije na Mars svemirskom letjelicom Curiosity.

Dobili smo poziv, koji nas je zaista obradovao, od gospođe Rahele Džidić sa kojom smo također već sarađivale. Pošto se mi bavimo angaržovanjem i osnaživanjem mladih žena, Rahela je predložila da se upoznamo sa sa fenomenalnom Dr. Zainab Nagin Cox“, izjavila je Vedrana Frašto iz fondacije „Cure“.

Tom prilikom željele su pozvati svoje članice ali i šire zato što bi, kako Vedrana navodi, bila šteta da ne dođu i drugi kako se radi o ženi koja ruši stereotipe svojim radom – jer se generalno rijetko čije kada u BiH dolaze takve osobe i zato je bitno da se čuju pozitivne i afirmativne priče te da se razgovara o nečemu što nije svakodnevna tema. „Uglavnom nas kroz medije bombarduju modelima, primjerima stereotipne žene, a većinu pažnje imaju estradne ličnosti i skandalozni događaji, čime blijedi vidljivost žena koje mijenjaju svijet.“

Foto Fondacija Cure 1

Dr. Zainab Nagin Cox radila je na Spirit i Opportunity, roverima iz 2004. godine a sada radi na letjelici Curiosity koja je trenutno na Marsu. Nagin Cox je od malih nogu znala da želi zaditi za NASA Jet Propulsion Laboratory (JPL) jer bi time, kako je izjavila u svojoj prezentaciji, radila za čitavo čovječanstvo a ne za nešto što nas, ljude, razdvaja.

U razgovoru sa voditeljicom misije mogli smo čuti i o njenoj „misiji“ u Bosni i Hercegovini, kako je došla da razgovara o nauci, tehnologiji, istraživanju svemira kao primjeru šta možemo uraditi kada radimo zajedno i važnosti uključivanja svih ljudi bez obzira na spol i pozadinu iz koje dolaze te kako bi svoja istraživanja napravila još boljima nego što su sada uz pomoć mišljenja drugih ljudi.

Bila je članica američke avijacije gdje je procijenila postotak žena nekih 10-15%,  dok u NASA-i taj postotak iznosi oko 30-40%  i zastupljeno je više manjinskih populacija. Nagin Cox navodi kako u NASA-i nema razlike između injžinjera i injžinjerke jer NASA generalno ne gleda ljude kao naciju, rasu i spol.

„Bitno je da u svim religijama koje su prisutne BiH pokažemo kako je žena slobodna i time bih sumirala sve što sam do sada čula o borbi za ženska prava u BiH.“, izjavila je kada smo je upitali da li je upoznata sa situacijom u Bosni i Hercegovini.

Earthrise

(Fotografija “Earthrise” sa prve misije na Mjesec koja je poslala ljude, Apollo 8 dana 24.12.1968.)

U svojoj prezentaciji govorila je o svom životu i poslu, prepričavala zanimljive anegdote i za kraj odvojila dosta vremena na pitanja publike. Svoju prezentaciju uokvirila je fotografijom Zemlje iz Mjesečeve perspektive.

„Vjerovatno ste vidjeli ovu sliku: to je fotografija Zemlje sa lunarne orbite koju su uhvatili astronauti sa Apolo 8 misije dok su kružili oko Mjeseca. Kada pogledam u fotografiju sjetim se sebe sa 14 godina kada sam htjela raditi za JPL i mislila da je to važno jer je spajalo ljude. Čak i kao odrasla osoba i dalje vidim kako se dijelimo – u Americi to stalno radimo – dijelimo se na plave i crvene i stalno tražimo nove načine da pokažemo kako smo drugačiji po rasi, spolu, naciji… I kada pogledamo tu planetu, ne vidimo nikakve granice, nikakve nacije, vidimo jednu planetu. I nekad mislim da svi trebamo podsjećati sebe tako što gledamo u nebo i vidimo kako smo svi u istom timu. Neke razlike koje pravimo međusobno se doimaju tako smiješnim kada pogledate u tu kuglu, a čine se tako stvarnima kada smo ovdje. Zapanjujuća stvar u astronomiji je to što se možemo prisjetiti toga kada pogledamo gore. Ja sam sretna što danas mogu raditi ono što sam željela raditi sa 14 – pokušavati spojiti ljude. Za mene je to istraživanje Svemira, za druge to može biti liječenje bolesti, borba se za ženska prava, pisanje dobre knjige, ali ono što je mene držalo 20 godina je rad sa grupom ljudi koji rade nešto što je teško i nešto što je za mene važno. Svi možemo imati više novca ako radimo nešto drugo, ali postoji nasljedstvo u svemirskom programu koje nije samo tehnologija, buduća mogućnost da napustimo planetu već nasljedstvo u vidu perspektive koju dobijemo svaki put kada se neka od ovakvih fotografija vrate na Zemlju što bi, nadajmo se, jednog dana pokazalo svima nama da imamo više zajedničkog nego onog što nas razlikuje.“