14. PitchWise – festival ženske umjetnosti i aktivizma BiH 2019!

Na otvorenju ćemo najaviti umjetnice, aktivistkinje, teoretičarke, muzičarke, feministkinje i ostale braniteljice ženskih ljudskih prava koje dolaze iz različitih dijelova BiH, regije i svijeta koje će predstaviti svoj rad na ovogodišnjem PW i bit će uprilčen muzički program u izvođenju Anite Šunjić(BiH). Festival organizujemo u periodu od 12.09.–15.09.2019. godine u Sarajevu. Sve dane PitchWise festivala bit će postavljene izložbe umjetničkih radova i fotografija u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH autorica: Karmele Segvić (Udruga Domine Hrvatska), Vanje Lazić (BiH),Dorothy Pachkova (Sjeverna Makedonija), Smiljke Jovanović (Srbija), Ivane Puškaš i Emine Handžić (Centra za devojke Niš, Srbija), dok će izložba Ajne Jusić (Udruženje zaboravljena djeca rata, BiH) „Breaking free“ biti postavljena za vrijeme trajanja festivala u Galeriji Novi hram Sarajevo.
Sa centralnom temom ovogodišnjeg PW „Žene u otporu – Pobuna druge polovice!“ želimo skrenuti pažnju da životi žena širom svijeta su izloženi različitim opresivnim politikama, politikama koje svoje stavove iznose preko ženskih sloboda i ženskog tijela. Ali, u svakom opresivnom sistemu postoji otpor! I zaista, kako širom svijeta, tako i u BiH nevidljive i društveno marginalizovane žene podižu glas i kreiraju drugačiju stvarnost. Mi ćemo imati priliku da čujemo iskustva, priče i primjere kako su žene aktivizmom pružale otpor opresivnim politikama, fašizmu, klerofašizmu, nacionalizmu i patrijarhatu.
U subotu, 14.09.2019. godine ispred Gradske tržnice (Gajev trg) sa početkom u 18:00 sati će biti izvedena ulična akcija „Sluškinje ustaju“ koju realizuje Udruga Domine (Hrvatska), a ovom akcijom u Sarajevu ukazat ćemo na to da odnos u kojem žene šute, trpe i tretiraju se kao maternice, nije tako daleko. Od mnoštvo kulturnog umjetničkog sadržaja izdvajamo predstavu „Elektra“ – koja je rađena prema motivima mita o Elektri, a koju potpisuju Amila Terzimehić (BiH) i Fatima Kazazić (BiH). Predstava će biti održana u subotu, 14.09.2019. godine u prostorijama Brew Imperial Society sa početkom u 20:00 sati.
Nezaobilazni provod je uz PitchWise MUZIČKI PROGRAM koji će biti u Brew Imperial Society, a fenomenalne izvođačice muzičkog programa su: EBOW (Austrija), DJ Jasmina (BiH) i Lana Hamza&Bend (BiH).

Za program festivala i više informacija posjetite stranicu Fondacije CURE nawww.fondacijacure.org.

ULAZ NA SVE PITCHWISE DOGAĐAJE JE BESPLATAN!

Promocija publikacije “Žene i procesi pomirenja u BiH”

Fondacija CURE u saradnji s Beogradskim fondom za političku izuzetnost (BFPE) organizuje promociju publikacije Žene i procesi pomirenja u Bosni i Hercegovini: Izazov rodnim ulogama, usta(nov)ljenim narativima i performativnim praksama S osvrtom na religiju Sarajevo, 2018. Autorice: Doc. dr. Zlatiborka Popov Momčinović.

Pozivamo Vas da nam se pridružite u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Sarajevo – Galerija MAK (Sime Milutinovića Sarajlije br. 7) u ponedeljak, 18.03.2019. godine u 18h.
Pored autorice o publikaciji govore recezent/kinja: Prof. dr. Nerzuk Ćurak i Doc. dr. Amila Ždralović.

PROMOCIJA PUBLIKACIJE

18.Mart 2019. godina,

18h – 21h
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Sarajevo –
Galerija MAK (Sime Milutinovića Sarajlije br. 7)

18:00 – 18:30

Uvodno obraćanje i predstavljanje Inicijative “Žene Zapadnog Balkana za nove
politike”

18: 30 – 20:00

Promocija publikacije:
Žene i procesi pomirenja u Bosni i Hercegovini: Izazov rodnim ulogama,
usta(nov)ljenim narativima i performativnim praksama S osvrtom na religiju
Sarajevo, 2018.
Moderira: Jadranka Miličević, Fondacija CURE

GOVORE:
Autorica publikacije: Zlatiborka Popov Momčinović, Doc. dr. Filozofski fakultet Univerzitet u Istočnom Novom Sarajevu

Recenzent/kinja:

Prof. dr. Nerzuk Ćurak , Fakultet Političkih nauka u Sarajevu

„Zazivajući pozitivni a ne negativni mir autorica studije faktički pledira za rodnu ravnopravnost uprocesima pomirenja kako bi se izbjegao dominirajući muški esencijalizam i puko grebanje po površini nasilja, ali i kako bi se izbjeglo negativno reduciranje ženske mirovne uloge na samo i samo nepolitičko djelovanje.“

Doc. dr. Amila Ždralović, Pravni fakultet Univerzitet u Sarajevu

„Ova publikacija znalački i kompetentno skicira i dijagnosticira trenutno stanje, ali i usmjerava naše dalje djelovanje uspješno spajajući akademski i aktivistički pristup svojstven ovoj autorici. Dosadašnja istraživanja procesa pomirenja primarno su teorijskog karaktera te je iscrpna empirijska analiza, ono što izdvaja ovu studiju u odnosu na druge slične rasprave…“

Fondacija CURE: Kome su izabrane političarke odgovorne?

Fondacija CURE, aktivističko feministička organizacija sa posebnim zanimanjem prati trenutna dešavanja u vezi sa ostvarivanjem osnovnih ženskih prava, posebno prava porodilja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pored diskusije o porodiljama u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, koja je otišla u smjeru sramotne javne analize ličnih i privatnih životnih stilova pojedinih zastupnica, umjesto što se bavi konkretnim problemima sa kojim se građanke svakodnevno susreću, zapanjene smo diskursom kojeg predstavnice parlamentarnih političkih stranaka zauzimaju kod zalaganja za konačna sistematska rješenja dugogodišnje diskriminacije i kršenja osnovnih ženskih prava u Bosni i Hercegovini. A u ovom konkretnom slučaju jedne od najranjivijih kategorija, nezaposlenih porodilja u FBiH.

Opće priznato je da ženska prava nisu na tapeti ni drugorazrednih političkih pregovora. Ni ovih savremenih ni onih od prije 24. godine kad se Dejton spominjao. Nema nas ni u Ustavu – a da nas ima ovdje i sada pokazujemo kroz mnogobrojne aktivnosti (od promjene zakona do direktne podrške u sigurnim kućama).

Ako se sjećate, ni u Reformskoj agendi žene nisu bile spomenute niti jednom riječju. Javna je tajna da se mladim ženama „pod nos“ stavlja bjanko pismo otkaza, jer ipak – ko će poplaćati silne porodiljske naknade po važećim zakonskim propisima. Ako i dođete do faze da se odlučite za dijete.

Još uvijek mislimo na izjavu aktivistkinje za medicinsku potpomognutu oplodnju koja je za vrijeme uvodnog govora na Tematskoj sjednici o roditeljstvu Komisije za ravnopravnost spolova Parlamentarne skupštine BiH 6.03.2017.g. izjavila „Primjera radi napomenuti ću da sam sama prošla kroz 10 postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje od čega 5 inseminacija i 5 postupaka IVF. Iz mog tijela je izvađeno 65 jajnih ćelija za samo jednu trudnoću. Moja sreća je što je sedmogodišnji proces liječenja završio blizanačkom trudnoćom, te sam danas ponosna majka dva troipolgodišnja dječaka od čega onaj minut stariji blizanac pripada mužu i meni, a onog mlađeg još uvijek nismo otplatili.“

Iz navedenog možemo zaključiti da zapravo građanke ove države trebaju same preuzeti ulogu države, jer dok se problemi s kojima se žene suočavaju u ovom društvu odvijaju i svakodnevno nagomilavaju, mi svjedočimo prepirkama zastupnica na ličnom nivou bez iskazane volje za riješavanjem problema.

Očigledno je da rješavanje problema nezaposlenih porodilja nije od interesa vladajućim političkim garniturama.

Također, postavljamo i legitimno pitanje da  li su pojedine  zastupnice u Parlamentu Federacije preuzele isprobani model ponašanja i uvreda od strane svojih stranačkih kolega?

Da li je zastupnicama u Federalnom parlamentu važnije biti  poslušnica političke partije koju prestavljaju  ili  raditi dobrobit svih građana i građanki bh društva.

Pitanje porodiljskih naknada u Federaciji BiH nije samo žensko pitanje, ovo je pitanje za sve dobronamjerne osobe, bez obzira na spol. Ako se vrijednost žena u ovom društvu, a samim tim i građanki sa pravom glasa mjeri brojem ostvarenog biološkog potomstva, onda mi sa pravom postavljamo pitanje – šta je građanka sa pravom glasa parlamentarnim strankama u Bosni i Hercegovini? Jedinka za plaćanje poreza i reprodukciju bez prava glasa?

Zanimljivo je ovih dana i zainteresovanost Federalne vlade da uzme u razmatranje prijedlog za porodiljske naknade iz jula 2018. g, isti onaj koji nisu željeli prosle godine razmatrati. Tim prijedlogom bi se naknade nezaposlenim porodiljama  prebacile na isplaćivanje kantonalnom nivou, što ne samo da nije dobar prijedlog, ni tada ni danas, a sada Vladi FBiH najednom odgovara.

Zašto ? Zato što ponovo žele samo zamazati oči građanima/kama.

Ali i građanke žele da se njihov glas čuje, iako i pored toga kada promogovorimo, i pri tome imamo šta da kažemo, odmah nam mjere dužinu suknje, dubinu dekoltea, i razmatraju da li je mahrama na našim glavama izraz slobodnog opredjeljenja ili nametnuta norma ponašanja. A naše  riječi zanemaruju, čak i u onim rijetkim prilikama kada možemo iznijeti svoje mišljenje. Posebno ako smo, pri tome, i jedna od društveno ranjivih i marginaliziranih kategorija. A tu su mnoge one od nas koje čine 51% stanovništa Bosne i Hercegovine – od roditeljki djece sa invaliditetom, do žena sa invaliditetom, od žena treće dobi do samostalnih roditeljki, od preživjelih ratnog i porodičnog nasilja do djece rođene zbog rata, od seksualnih manjina do nacionalnih manjina – sjetite se nas samo onda kada treba putovati po bjelosvjetskim metropolama na račun naših poreza.

Bez da ste nas i pitale/i šta o tome imamo da kažemo.