Jačanjem ekonomskih i socijalnih prava žena ka smanjenju diskriminacije na tržištu rada

Fondacija INFOHOUSE Sarajevo i Fondacija Lara Bijeljina  su  odabrale osam kompanija iz cijele Bosne i Hercegovine koje će unaprijediti rodnu ravnopravnost u svom radu. Iako je projektom bilo planirano pet,  odabrano je njih osam. 

Odabrani su Sport Vision, Međunarodni aerodrom Sarajevo, GS Tvornica mašina Travnik, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, Srednjoškolski centar Hadžići, Telemach, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta i Vodovod i kanalizacija Bijeljina.

Na press konferenciji su govirile  koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri Privrednoj komori FBiH Anela  Karahasan, direktorica FONDACIJE Infohouse Sarajevo koja je  nositeljica Projekta Dženanu Alađuz, predstavnica Fondacije Lara iz Bijeljine koja je partnesrska organizacija na Projektu  Ljilja Lukić, predstavnica Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo  Edita Sulejmanović i predstavnica kompanije  Sport Vision Enisa Kešo,

Karahasan je istakla da Privredna komora FBiH i sama mnogo radi na uspostavi potpune rodne ravnopravnosti.

Drago nam je da budemo pionir  u ovoj oblasti i da možemo pomoći poslovnoj zajednici da svoje poslovanje unaprijedi u tom pravcu, rekla je Karahasan.

Sulejmanović je pojasnila da  Međunarodni aerodrome Sarajevo  od 2021. godine u saradnji sa Gender centrum Vlade Federacije BiH radi na gradnji rodne ravnopravnosti i da im je učešće u ovom projektu logičan nastavak aktivnosti, odnosno mogućnost za nadogradnju.   

Mi smo u priču rodne ravnopravnosti ušli odgovorno i opredijeljeno, što smo artikulirali i kroz našu Politiku, te nam je ovaj projekat došao u pravo vrijeme. S obzirom da smo preduzeće sa specifičnom djelatnosti i vezani za komitente koji većinom dolaze iz zemalja EU to nam je usklađivanje poslovanja sa EU direktivama jako bitno. Na dobro postavljene temelje sada idemo dalje graditi i unapređivati rodnu ravnopravnost na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, rekla je  Sulejmanović.

Kešo je podsjetila da većinu njihovih zaposlenika čine žene.

Naša kompanija svima ženama garantuje minimalan nivozaštite propisan zakonom, ali i mnogo više od toga, a posebno težimo tome da stvorimo  poslovno okruženje u kom nema mjesta diskriminaciji, rekla je Kešo.

U odabranim preduzećima,  koja zapošljavaju po više od 50 osoba, vršiće se dubinska analiza internih akata i procedura s aspekta poštovanja ljudskih prava te identifikovanje i procjena stvarnih ili potencijalnih štetnih uticaja na ljudska prava koje preduzeća mogu sama prouzročiti ili unaprijediti kroz svoje djelovanje ili koji mogu direktno biti povezani sa poslovanjem preduzeća ili poslovnim procesima. Nakon toga, planirana je obuka za izgradnju kapaciteta. Poslije procjene potreba i izgradnje kapaciteta, preduzeća koja su učestvovala u projektu dobiće priliku da razviju integrativne i transformativne politike, protokole i druge  mehanizme za rješavanje štetnih uticaja na ljudska prava u procesu rada. To će biti jako korisno za njihov bolji poslovni imidž i buduće nastupe na tržištu Evropske unije.

Projekat “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada” implementira Fondacija INFOHOUSE sa partnerskom organizacijom Fondacijom LARA iz Bijeljine, a uz podršku Evropske unije. Opšti cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija. Ugovori s ovim kompanijama biće potpisani sredinom oktobra u Sarajevu o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.

U EU Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu navodi se, između ostalog, da zakoni o radu, koji su na snazi na nivou entiteta i u Brčko distriktu, i koji se primjenjuju na sve zaposlene, osim na državne službenike, garantuju minimalan nivo zaštite prava zaposlenih, i naglašava da, kako bi se u potpunosti ispunili standardi EU, pravni okvir zahtijeva daljnje poboljšanje, posebno u pogledu zaštite radnika_ica od diskriminacije. Pored toga, navodi se da se Zakoni o radu ne provode na odgovarajući način, posebno kada je riječ o socijalnom dijalogu, zaštiti radnika_ice i inspekciji rada.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »