Kategorija: Vijesti iz Centra

U sklopu projekta “Misli o prirodi!” , Eko HUB Sarajevo, odnosno Aarhus centar u BiH je na okruglom stolu, organizovanom 8. maja 2023. zvanično predstavio Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica  Federacije BiH. Ovaj Nacrt, pored Eko HUB Sarajevo, aktivno zagovara i Eko HUB Zenica, Eko HUB Tuzla, Eko HUB Maglaj, Eko HUB Mrkonjić Grad i Eko HUB Blagaj.

Osnovni ciljevi ovog Nacrta jesu kreirati harmonizirana pravila o načinu pripreme građanske inicijative, načina prikupljanja potpisa građana/ki, te pružiti zaštitne mehanizme u odnosu na zaštitu građana/ki i aktivista/ica koji/e nastoje pokrenuti diskusiju o pitanjima javnih interesa, poput zaštite okoliša i slično. Naime, u Republici Srpskoj već trinaest godina postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi (“Sl. glasnik RS“, 46/10), dok  isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona.  Međutim, ono što ne postoji ni u Federaciji BiH ni u Republici Srpskoj jesu  zaštitni mehanizmi za građane i aktiviste koji su uključeni u rješavanju društvenih problema, poput očuvanja  okoliša.

Naročito su u tom kontekstu pogubne tzv. “SLAPP” tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit Against Public Participation tj.  strateška tužba protiv javnog sudjelovanja). Ovakve tužbe se decidno usmjeravaju protiv aktivista/ica tako da ih se optereti troškom pravne obrane dok ne odustanu od kritike i/ ili protivljenja i/ ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti,  koje za cilj imaju pokretanja javne rasprave i/ili debate o pitanjima javnog interesa, a sve s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja.  A nedavno je Republika Srpska otišla i nekoliko decenija unazad sa aspekta zaštite ljudskih prava kada je odlučila kriminalizirati klevetu.

Kako bi pružili adekvatan zakonski okvir za sve građane/ke,  naočito za ugrožene kategorije: aktiviste/ice i sa njima medije, Eko HUBovi će od 19.9.2023. započeti sa akcijom prikupljanja potpisa građana/ki na području Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Blagaja i Maglaja. Cilj je prikupiti do 2.000 potpisa, a što je minimalni prag predviđen Nacrtom Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica   Federacije BiH za odlučivanje o inicijativama na federalnom nivou. Vizija je u narednom periodu sličan zakon zagovarati i u Republici Srpskoj. Više o tačnim lokacijama prikupljanja potpisa pratite u narednim saopštenjima i najavama, kao i na društvenim mrežama Eko HUBova.

“Smatramo da svi građani i aktivisti koji izlože svoje vrijeme, zdravlje i živote kako bi riješili neki problem u društvu moraju biti adekvatno zaštićeni. U našem društvu takva zaštita ne postoji. Štaviše, entitet RS pokušava uspostaviti inkvizitorske metode i ugušiti glas građana. Aktivno učešće građana u okolišnim temama i svim drugim društvenim pitanjima čini stub demokratije, odnosno drugi stub Aarhuske konvencije. Svjesnim podrivanjem tih temelja, ubrzo se ruši demokratska logika, gdje se  prosječan građanin/ka s razlogom može zapitati koji je okvir njegove/njene  sigurnosti i stabilnosti, ako nije u mogućnosti  u miru uživati u svom vlastitom posjedu, ili ako nije siguran/na da voda koju pije i zrak koji udiše nije toksičan?  Iz tog razloga pozivamo sve građane/ke Federacije BiH da ne budu tihi i da potpisom zaštite građane i aktivite u FBiH. Od nove vlasti u FBiH očekujemo da čim prije Nacrt ovog Zakona  stave na dnevni red i zatim ga usvoje jer će na taj način pokazati da zaista rade u interesu građana/ki FBiH ;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.

Tekst Nacrta Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/ica u FBiH (web link)

Kontakt:   Liljana Meshaj,  projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”

                   koordinator@aarhus.ba

Saopštenje je izrađeno uz podršku projekta “Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava  Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost Aarhus centra u BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

EKO HUB BLAGAJ i Omladinski klub Novi Val zajedno sa van.prof.dr Lejla Riđanović sprovode istraživanje kvaliteta vode za piće na području Grada Mostara.

Ovo istraživanje ima za cilj obezbijediti pouzdane podatke o mikrobiološkom i fizičko-hemijskom stanju vode koju građani konzumiraju, te pružiti stručnu analizu rezultata kako bi se procijenila njena zdravstvena ispravnost.

U skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uzorci vode će biti uzeti sa 8 različitih lokacija na teritoriji Grada Mostara. Analize će se sprovesti kako bi se procijenila mikrobiološka i fizičko-hemijske karakteristike vode, čime će se dobijeni podaci pružiti javnosti kroz okrugli sto i Dokument – Tumačenje i stručna analiza rezultata istraživanja i procjena kvaliteta vode.

Ovo istraživanje ima za cilj doprinijeti transparentnosti i podizanju svijesti o važnosti zaštite voda.

Analize vode za piće biće sprovedene na ovlaštenim laboratorijskim institucijama kako bi se osigurala njihova pouzdanost i kredibilnost. Rezultati će biti stručno obradjeni i predstavljeni javnosti kroz saopštenje za medije, a takođe će biti dostupni na web stranici Eko HUB Blagaj.

Krajnji cilj ovog istraživanja je da se građanima pruže relevantne informacije o kvalitetu vode koju koriste za piće na području Grada Mostara, kako bi se povećala svijest o potrebi za očuvanjem i zaštitom izvora pitke vode kao i rijeka.

Fondacija Heinrich Boell Stiftung, ured u Sarajevu, organizuje treću Zelenu ljetnu školu kako bi doprinijela diskusiji i razumijevanju tema važnih za društvo u Bosni i Hercegovini.

KADA: 07. – 10. septembra/rujna 2023

GDJE: Vlašić

KAKO se prijaviti? Popuni ovaj upitnik.

Prirodna dobra u Bosni i Hercegovini već par decenija nalaze se u nezavidnom položaju između nemara i komodifikacije. Ova pitanja guraju se na margine javnog diskursa u korist „velikih“ tema od „nacionalnog“ značaja, što dodatno produbljuje krizu nekontrolisanog otuđivanja, privatizacije i eksploatacije prirodnih resursa. Pitanje zajedničkih dobara se odnosi na pravilno upravljanje i zaštitu resursa koji su od vitalnog značaja za zajednicu, kao što su šume, vode i zemljište, što nije slučaj u BiH. Ljudska prava, iako rijetko tako predstavljena, su ključna tema koja se odnosi na zaštitu prava pojedinaca i zajednica u vezi s prirodnim dobrima, uključujući pravo na zdravu životnu sredinu (zrak, vodu, itd.) i učešće u odlukama koje se tiču prirodnih resursa.

Cilj ovogodišnjeg izdanja Zelene ljetne škole je da pruži teoretske okvire za promišljanje o navedenim temama, kao i uvid u stanje na terenu u BiH i regionu, sa posebnim fokusom na implikacije na ljudska prava i socijalnu pravdu. Razgovarat ćemo o pravednoj zelenoj tranziciji kao o rješenju problema i sagledati gdje se BiH trenutno nalazi na tom putu. Istražit ćemo alternativne modele održivog razvoja, kao i odgovore na dvostruki izazov digitalne i zelene tranzicije.

Naposlijetku, postavit ćemo pitanje „Koji se to koncept odnosi na održivo korištenje prirodnih resursa na način koji istovremeno zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, a ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe?“.

Zelena ljetna škola 2023 okupit će predavačice/če iz BiH i regiona, te učesnike/ce iz različitih oblasti društvenog angažovanja (aktivizam, civilno društvo, mediji, akademija). Poziv je i za praktičare i za teoretičare, a posebno ohrabrujemo mlade koji žele da nauče nešto više o ovim temama da se prijave.

Broj mjesta je ograničen.

Troškove puta, smještaja i hrane pokriva Fondacija Heinrich Boell. Poziv je otvoren za učesnike/ce u BiH, a zvanični jezik škole bit će b/h/s. 

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica, molimo vas da pišete na e-mail adrese: jelena.vukobrat@ba.boell.org ili damir.zekovic@ba.boell.org  

Poziv za učešće otvoren je do 11.08.2023. godine u ponoć. Rezultati bit će objavljeni najkasnije do 18.08.2023.

Prijavi se.