Promovisana “Mala kutija” Predraga Lucića

0

Promocijom petog izdanja iz edicije „Mala kutija“ posvećenoj Predragu Luciću otvoren je trinaesti regionalni književni festival „Na Pola Puta“ koji se održava u Užica a koji okuplja najbolje književnike i književnice s prostora ex Jugoslavije. Zadatak književnika je pripremiti dvočas i održati ga pred učenicima gimnazije ali i njihovim vršnjacima iz drugih država koji im dolaze u goste. Pored časova program festivala nudi i  književne večeri, gdje gosti  nakon razgovora sa učenicima, čitaju svoja djela. Pored promocije „Male kutije“ publika je imala priliku pogledati i premijeru dokumentarnog filma „Viva Ludež“.

Video pripremila ekipa učenika užičke gimnazije.

Tokom četvorodnevnog festivala čitanje knjiga i predavanja gimnazijalcima če održati Nenad Veličković, Mira Otašević, Siniša Labrović, Dejan Atanacković, Barbara Matejčić, Mustafa Zvizdić, Aida Šečić Nezirević, Vladimir Pištalo, Bojan Krivokapić i Dejan Ilić.

Gosti užičkih gimnazijalaca ove godine su serdnjoškolci iz Sarajeva, Zagreba, Novog Sada i Rijeke.

17. Festivala srednjoškolskog teatra BiH

0

Danas u Živinicama počinje 17. Festival srednjoškolskog teatra Bosne i Hercegovine što ga organizuje Centar za dramski odgoj u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom, Gimnazijom i Mješovitom srednjom školom iz Živinica. Pokrovitelj festivala je Općina Živinice. Na festivalu će nastupiti 17 teatarskih grupa i dramskih sekcija iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Predstave su razvrstane u dvije kategorije i to: profesionalno i neprofesionalno vođene grupe, te će i stručni žiri postignute rezultate tako i procijenjivati. Svaki dan o odgledanim predstavama vodiće se i razgovor za okruglim stolom. Program festivala je:

Ponedjeljak, 23. april

12,00 sati

Svečano otvaranje

12,15 sati

JU Gimnazija Živinice

Slobodan Simić

“Hoće l’ ko kafu?“

 15,00 sati

JU Mješovita srednja škola Srebrenik

Esmir Ćudić

“Isto sunce grije svuda”  

17,00 sati

JU Prva gimnazija u Zenici 

Žarko Milenić

„To je propast tvoja“

 18,00 sati

Okrugli stol o predstavama

 

 

Utorak, 24. april

  12,00 sati

MSŠ Živinice                                                 

Emina Bošnjaković

„Kajat ćeš se sine“        

 14,00 sati

 DRAMSKI STUDIO-ŠKOLA GLUME  Zavidovići                 

Po motivima drame Milene Depolo

„SLUČAJ LANE S“

 15,30 sati

  Mješovita srednja škola Gračanica      

Alija Nametak

“OMER ZA NAĆVAMA”

 17,30 sati

 Behram-begova medresa Tuzla                                                      

Rešad Kadić (adaptacija romana)

„Ilhamijin put u smrt“    

 18,30 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

 

Srijeda, 25. april

 12,00 sati

 JU SREDNJA EKONOMSKO-TRGOVINSKA ŠKOLA TUZLA       

Mustafa Mustačević

„Crvenkapa ovog vakta“

    14,00 sati

Dramska sekcija JU Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti Sarajevo     

Ana Frank (prilagodba Mina Manojlović Vodušek)

“Dnevnik Ane Frank”

16,00 sati

Gradsko kazalište mladih Vitez

Matea Bošnjak

“Lov na želju”

 17,30 sati

 JU Mješovita srednja škola Banovići          

 Sena Mustajbašić

 “Biće, biće”

 18,30 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

 

Četvrtak, 26. april

 12,00 sati

 JU Katolički školski centar “Sv. Franjo” Opća gimnazija Tuzla          

James Lapine

“Začarana šuma”

 15,00 sati

 SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA FOJNICA U KISELJAKU        

Bradley Hayward

„SELFIE“

 17,00 sati

 Dječije pozorište Eko Art Bugojno                  

DP Eko Art

“NA RUBU”

 18,00 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

 Petak, 27. april

 12,00 sati

 Mostarski teatar mladih

Stanislav Ignacij Vitkijevič

“ŽOHARI”

 15,00 sati

 DIS – Pozorište mladih Banja Luka

“SA PREVODOM ZA ODRASLE”

Autorski projekat: Ognjen I Milan Bogdanović

17,00 sati

 Gimnazija Bugojno           

“Dramske minijature”

(Omnibus)

 18,15 sati

 Okrugli stol o predstavama

 

Odluka žirija o nagrađenim i zatvaranje Festivala

 

 

Počinje 13. književni festival “Na pola puta”

0

Regionalni književni festival “Na pola puta” u Užicu koji počinje u nedjelju, 22. aprila, otvoriće se predstavljanjem „Male kutije“ Predraga Lucića, što će ujedno biti i svojevrstan omaž velikom prijatelju ovog festivala. Ovo je peto izdanje „Male kutije“ koja sadrži pet knjižica njegovih tekstova,  koji je bio gost ovog festivala od osnivanja.

Lucić je preminuo u januaru ove godine u 54. godini.

Narednih dana i večeri užički srednjoškolci i čitalačka publika imaće priliku da prisustvuju časovima i večernjim čitanjima književnih stvaralaca iz regiona. Gosti festivala su, Dino Bauk iz Slovenije, kolumnista nedjeljnika Mladina, Mira Otašević iz Beograda, dramaturgkinja, čiji je roman „Gorgone“  bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu ove godine, Dejan Atanacković, profesor  vizuelene umetnosti i kulture na univerzitetskim programima u Firenci i Sijeni, dobitnik je NIN-ove nagrade za roman Luzitanija, Barbara Matejčić, novinarka i književnica iz Zagreba, Mustafa Zvizdić iz Sarajeva pjesnik i romanopisac, Aida Šečić Nezirević, pjesnikinja, lektorica  južnoslovenskih jezika, srpski romanopisac Vladimir Pištalo koji živi i radi u Americi. Na festivalu će biti i Bojan Krivokapić, mladi  književnik iz Novog Sada, a stalni gosti festivala i ove godne su  Dejan Ilić iz Beogarda i Nenad Veličković iz Sarajeva, koji su među idejnim tvoracima Festivala zajedno sa profesoricom  književnosti u užičkoj Gimnaziji Ružicom Marjanović.

Festival će biti otvoren na Maloj sceni Narodnog pozorišta, trajaće do 26. aprila.

Pored časova koji se održavaju u Užičkoj gimnaziji, postoje i večernja čitanja na kojima nakon razgovora sa učenicima, gosti čitaju svoja djela. Takođe, organizuju se radionice dramskog, prevodilačkog i drugog sadržaja. Svaku festivalsku godinu prati poseban prateći program

Gosti užičkih gimnazijalaca ove godine su serdnjoškolci iz Sarajeva, Zagreba, Novog Sada i Rijeke.

Aktivnosti udruženja Akcija u Domu kulture Hrasnica

0

Udruženje Akcija sprovodi projekat pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ u sklopu kojeg će se u Domu kulture Hrasnica u četvrtak 26. aprila 2018. godine, s početkom u 14 sati održat će se promocija kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković.

Tom prilikom, prisutnima će se obratiti sama autorica izložbe, kao i Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Svi zainteresovani će imati priliku pogledati i samu izložbu koja je  rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“.

U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi domovikulture.ba.

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji.

Dom kulture u Hrasnici otvoren je 23. oktobra 1954. godine.  Velika i tada veoma moderna građevina imala je kino salu sa 416 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom, učionicu i opremu za učenje stranih jezika, sale za konferencije i kulturno- umjetničko društvo, tri manje prostorije i veliki restoran. Biblioteka Doma je na početku imala oko 13 hiljada knjiga i oko 1.500 članova.  U Domu je djelovao Centar za stručno obrazovanje radnika FAMOS-a, koji je kontinuirano orgazirao različite seminare i kurseve namijenjene radnicima i njihovim rukovodiocima. Zavod za učenje stranih jezika je unutar Doma organizirao i kurseve stranih jezika, koje je godišnje pohađalo stotine radnika.

Upravnik Doma kulture bio je Dodo Semić. Arhiv BiH posjeduje jedan od njegovih izvještaja upućenih  gradskom Savjetu za kulturu, u kojem se navodi  da je tokom sezone 1958./59., Dom posjetilo više od 116 hiljada ljudi. Dokumentovano je kako je te godine, u Domu kulture u Hrasnici prikazano preko 300 filmskih, te 16 pozorišnih predstava, kao i da su organizovani mnogi koncerti, plesne večeri, izložbe, akademije i različita predavanja. Posjetioci Doma kulture su te sezone imali priliku gledati čak i pet boks mečeva.

Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta .

Rat i postratni ekonomski kolaps Fabirke motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima.

Dom kulture Hrasnica istog dana bit će domaćin i sastanaka Koordinacionog odbora i  Treće godišnje Skupštine mreže Kultura 2020. Kultura 2020 je jedina mreža kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca u BiH koja artikuliše zajedničke interese kulturnog sektora u našoj zemlji. Koordinacioni odbor sastat će se u 10 sati, dok će Skupština početi u 12 sati, a središnja tema će biti rasprava o smjernicama za učešće nezavisnog kulturnog sektora u izradi strateških dokumenata kulturnog razvoja u projektima poput Evropske prijestonice kulture za koju će se ove godine kandidovati dva bh. grada- Banjaluka i Mostar. Još jedna važna tema biće izrada registra kulturnih institucija i organizacija u BiH.

Navedene aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Akcija čišćenja otpada na Dobrinji

0

Zaposlenici Konzuma i volonteri „Let’s Do It“ projekta danas su uspješno proveli akciju čišćenja šireg područja Dobrinje. U akciji koja je trajala tri sata, više od 50 učesnika otklonilo je otpad sa zelenih površina, te je tom prilikom sakupnjeno više od 150  vreća otpada zapremine 120l.

„Neodgovornost građana i niska svijesti o zaštiti okoliša i životne sredine je nešto s čim se svakodnevno susrećemo. Nepropisno odlaganje otpada i uništene zelene površine slike su naše svakodnevnice što posebno dolazi do izražaja u proljeće. Ali postoje entuzijasti, poput nas u “Let’s Do It” projektu, koji se ne mire sa trenutnim stanjem i u saradnji sa našim partnerom Konzumom danas smo očistili Dobrinju koja sada čista dočekuje Dan planete zemlje – 22.april.“ – rekao je Junuz Elkaz, koordinator „Let’s Do It” projekta.

“Dobrinja je jedno od ljepših naselja u Sarajevu koje krase mnoge zelene površine, te vjerujemo da smo realizacijom današnje akcije učinili da ovo naselje sada izgleda još ljepše, a ujedno želimo podizati svijest o važnosti brige o okolišu. Svoju društvenu odgovornost Konzum je ove, kao i prethodnih godina, iskazao saradnjom sa volonterima “Let’s Do It“ projekta kroz zajedničku akciju čišćenja u kojoj su učestvovali i Konzumovi zaposlenici. Konzum već dugi niz godina prati najsavremenije trendove zaštite okoliša te je tako 2012. godine uspješno certificirao Sistem upravljanja okolišem prema normi ISO 14001 i postao prvi trgovački lanac u Bosni i Hercegovini sa ovim međunarodnim certifikatom. “- istakla je Selma Ovčina, PR menadžer Konzuma.

Ovom prilikom najavljena je velika akcija čišćenja „Let’s Do It – očistimo zemlju za 1 dan“ koja će biti održana sinhronizovano u jednom danu 15. septembra 2018. godine u više od 150 zemalja širom svijeta.

 

 

Školegijum: “Koeficijent 50”

0

preuzeto sa: http://skolegijum.ba

U ovom tekstu analiziraćemo odgovor ministra obrazovanja na zastupničko pitanje, s ciljem da ukažemo na očiglednu sabotažu demokratskih procedura. Zaključci ove analize mogu biti osnova za definisanje stranačkih izbornih programa, ali i za redefinisanje učešća međunarodne zajednice u reformi obrazovanja u BiH.

I. Pitanja

Zastupnik Mario Vukasović je na 40. radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj dana 4. aprila 2018. godine, u okviru tačke dnevnog reda Poslanička pitanja, inicijative i odgovori, a u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo, postavio zastupničko pitanje:

1. Nakon što je preduzeće Eding telecom u posljednje dvije godine dobilo posao vrijedan 2 miliona KM u dvije godine za projekat elektronskih učionica, a zatim i licencu od Ministarstva za oblast obrazovanja odraslih, sada su dobili i posao obuke nastavnika iz informatike za prvi i drugi razred u vrijednosti od 200.000 KM. Koja je referenca na osnovu koje je baš ova kompanija odabrana, da se njima baš dodijeli toliki novac, s obzirom na to da su osnovani prošle godine?

2. Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti vatrodojave i nabavke opreme za skijanje nego je Ministarstvo novac posebno prebacivalo svakoj školi i na taj način izbjeglo tendersku proceduru?

3. Zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

II. Odgovor

Odgovor ministra Elvira Kazazovića analiziraćemo rečenicu po rečenicu. Njegove rečenice su istaknute.

1. (Zahvaljujem, predsjedavajuća, i koristim priliku da vas sve pozdravim, kao i gledaoce kraj malih ekrana.) Želim da odgovorim na pitanja uvaženog zastupnika Maria Vukasovića koja se odnose na problematiziranje određenog dijela javnih nabavki u sektoru za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Ukupno 42 riječi, ništa konkretno. Izjava želim da odgovorim je suvišna. Ministrova je obaveza da odgovori.

2. Napraviću kratki uvod: obzirom da dolaskom nove Vlade, što se tiče resora obrazovanja, napravili smo velike reforme, hrabro, istrajno i odlučno, u cilju da promijenimo dosadašnji sistem koji nije bio funkcionalan, prije svega u resoru obrazovanja i tako, ne povećavajući budžet resornog ministarstva, uspjeli smo da jednim racionalnim pristupom, koji je nekad bio i dosta ambiciozan od strane nas, zaustavili te negativne procese i negativne interesne grupe i ostvarili višak vrijednosti i na taj način te vrijednosti uložili u opremanje, u infrastrukturu škola, u osiguranje škola i sve ostale.

Ukupno 90 riječi. Još uvijek nema odgovora na pitanje.

Tvrdnja da su napravljene velike reforme nije tačna. Tema nije u vezi sa postavljenim pitanjem. Ne postoje analize funkcionalnosti dosadašnjeg sistema, pa je i taj dio izjave proizvoljan, i kao takav nebitan. Drugi dio rečenice je konfuzan. Ministar obrazovanja očigledno nije u stanju sastaviti složeniju rečenicu. I dalje ne znamo: šta su bili negativni procesi, šta je ambicioznost u racionalnom pristupu, ko čini negativne interesne grupe (i šta je njihov interes?), kako je ostvaren višak vrijednosti, šta je višak vrijednosti, i od čega, u obrazovanju, koliki je on tačno bio i gdje se tačno uložio. Bez svih ovih detalja, iskaz je, još jednom, proizvoljan, dakle nebitan, i suvišan.

3. Na taj način smo stekli jako puno neprijatelja, znači tih interesnih grupa koje pokušavaju na bilo koji način da ospore taj naš uspjeh problematizirajući, uglavnom kod javnih nabavki, one najznačajnije naše projekte koje je javnost prihvatila sa oduševljenjem.

Ukupno 38 riječi.

Tvrdnja da je javnost prihvatila najznačajnije projekte s oduševljenjem je također proizvoljna. Ministarstvo nije radilo istraživanja javnog mnijenja na tu temu.

Ministar svoj proizvoljni utisak o radu (svog) ministarstva, nepotkrijepljen relevantnim činjenicama, nevezan za temu, sada namjerava povezati s temom, tako što pitanje zastupnika dovodi u vezu sa interesnim grupama koje se protive: a) reformama, b) opremanju škola, c) osiguranju škola, d) izgradnji infrastrukture. Insinuira da je i zastupnik Vukasović dio te interesne grupe. I dalje ne znamo koje niti koji su njeni motivi za destrukciju obrazovanja.

4. (Prvo pitanje se odnosilo na nabavku i opremanje elektronskih učionica.) Uvaženi zastupniče Vukasović, jednoglasno ste donijeli budžet u kojem jedna od stavki budžeta resora za obrazovanje, nauku i mlade je bila i elektronske učionice.

Ukupno 34 riječi.

Činjenica da je budžet donesen jednoglasno nema nikakve veze s pitanjem kako je nabavka izvršena. I ponovo nebitno. Pominjanjem zastupnika, i korištenjem množine, uz jednoglasno, odgovornost se želi prebaciti na Skupštinu.

5. Procedura nalaže da se formira komisija za javne nabavke. Komisiju za javne nabavke čine eksperti iz Kantona, ne samo iz resora, nego iz Kantona koji su na raspolaganju i ta komisija ima zadatak da izvrši javnu nabavku i to je jedan proces u kojem svi oni koji imaju ambicije da apliciraju imaju mogućnost da utiču i na tendersku dokumentaciju, da se žale Agenciji za javne nabavke u svim procesima te javne nabavke.

Ukupno 72 riječi.

Pitanje je bilo, podsjetimo se: koje su reference kompanije kojoj su dodijeljena sredstva. Ministar ovdje drži lekciju, smušeno i nejasno, o proceduri, koja je poznata, propisana, i koju zastupnici znaju. Po svemu sudeći, ministar se obraća TV gledaocima, koje želi uvjeriti u zakonitost i korisnost svoga rada. Cijeli iskaz je, međutim, ponovo nerelevantan.

Saberimo: 348 riječi, a još nema odgovora ni na prvo od tri pitanja.

 

6. U ovom slučaju ste spomenuli konzorcij koji je uspio da prođe i da realizuje ovaj projekat u kojem se nalaze, mislim da su dvije firme kao konzorcij, da su prošle kod nabavke elektronskih učionica i poslije to povezujete sa da je jedna od tih firmi, to jest jedan od vlasnika te firme, kasnije, takođe po zakonu o obrazovanju odraslih, to je prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli kao Skupština, i koji je jako značajan zakon da uredi oblast obrazovanja odraslih, rekli ste da jedan od tih firmi, od osnivača, je kasnije osnivač jednog centra za obrazovanje odraslih, a to je prvi centar koji je registrovan u Kantonu Sarajevu.

Ukupno 109 riječi.

Zastupnik nije pominjao konzorcij, nije pominjao nikakve firme, nije pominjao vlasnika firme. Još uvijek nema odgovora na pitanje. Ponovo se odgovornost prebacuje na Skupštinu (prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli…). Pitanje se odnosilo na firmu Eding telecom. Iz 109 riječi ministra nije jasno ko je konzorcij, koliko firmi je umiješano, ko je čemu i čega osnivač, o kakvom se centru radi… Ponovo elementarna nesposobnost da se sastavi jasna izjavna rečenica i odgovori na jasno na postavljeno pitanje.

7. I problem se javlja kada kod javnih nabavki taj centar kao prva osnovana organizacija, dobiva prvu javnu nabavku za edukaciju nastavnika, to jest učiteljica informatike jer smo uveli nastavni predmet informatiku od prvog razreda, kada Elektrotehnički fakultet nije konkurentan.

Ukupno 39 riječi.

Kakav se problem javlja? Ministar zastupničko pitanje doživljava kao problem? Ali, najzad, naziremo nešto nalik odgovoru. Neki je novoosnovani centar (privatna firma) dobio posao da obrazuje učiteljice, iz oblasti kojom se bavi Elektrotehnički (javni) fakultet. Razlog: ETF nije konkurentan. Zašto nije? Ne znamo.

8. Moram da kažem da je moja obaveza, kao i resornog Ministarstva, da poštujemo zakon i da smo mi molili kolege sa ETF-a da se registruju za oblast obrazovanja odraslih jer na drugi način nemaju mogućnost da prođu, nisu uopšte u mogućnosti da budu ravnopravni i da na taj način ostvare javnu nabavku kod obrazovanja odraslih.

Ukupno 56 riječi.

Dakle, ETF nije konkurentan jer nije registrovan, po zakonu, koji je donesen nedavno, i vrlo vjerovatno s ciljem da se angažuje privatni sektor. Odgovor na pitanje, kakve reference ima firma osnovana prije godinu dana, glasi: jer jedina ona ispunjava uslove Zakona o obrazovanju odraslih. Ukupno: 8 riječi.

9. (Sljedeće pitanje odnosi se na nabavka vatroopreme). Znači, mi smo kao resorno ministarstvo opredijelili se da praksu noćnih čuvara koja je postojala 15 godina i koja nas je koštala na godišnjem nivou skoro 5 miliona maraka zaustavimo i da napravimo ogromne uštede i da škole opremimo vatrodojavom, alarmnom dojavom i nadzorom i na taj način ostvarimo mogućnost za osiguranje škola i ušli smo u projekat osiguranja škola gdje se ovom prilikom problematizira nabavka vatrodojave kada, a sada moram spomenuti i način trezorskog poslovanja, kada mi imamo plan nabavki u toku godine, međutim, na kraju kalendarske godine sva sredstva koja nisu utrošena kroz projekte, gdje nisu uspjele se sprovesti javne nabavke, idu na saniranje deficita, stav ove Vlade je bio da se ne bavi isključivo saniranjem deficita koji je napravila prethodna vlada, već da pokuša da realizuje jako značajne projekte za sve resore.

Ukupno 143 riječi.

Ministar govori o uštedi na noćnim čuvarima: oni su otpušteni, a umjesto njih je uveden sistem vatrodojave i protivpožarnog osiguranja (od materijalne štete?) škola. Kolike su te uštede: ne znamo; da li je proces završen: ne znamo. Ali znamo da nije odgovor na pitanje:

Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti, čime se zaobišla tenderska procedura?

U drugom dijelu rečenice spominje politiku vlade prema deficitu prethodne vlade. Ovdje se odgovornost prebacuje na prethodnu vladu, koja je stvorila neki deficit, a koji se ranije rješavao na račun neuspješnih javnih nabavki. To je nova tema, i nema veze s pitanjem, a iz konfuzne rečenice svejedno ne znamo ništa više: ni da li se i kako deficit sada rješava, koji su značajni projekti, ko i kako odlučuje o toj značajnosti, na koje se resore misli. Problematizira se i trezorsko poslovanje, i to nejasno: šta nije uredu s trezorskim poslovanjem?

10. U ovom slučaju, obzirom da smo imali veliki broj inspekcijskih prijava zbog čega škole u Kantonu Sarajevo nemaju vatrodojavu, opredijelili smo se da dio sredstava direktno preusmjerimo, znači, to je bila odluka, a mogu povezati i skijanja odmah, odluka Vlade i kod skijanja kada dio neutrošenih sredstava preraspoređuje na škole u cilju da se realizuju ovi projekti, da se stvore normalni uslovi za funkcionisanje škola.

Ukupno 65 riječi.

I nema odgovora na pitanje zašto se izbjegla tenderska procedura. A za skije, odgovornost je prebačena na Vladu. Pri tome, kupovina skija nema nikakve veze s normalnim funkcionisanjem škola. Nismo dobili odgovor, i sada bi se ovim pitanjem (izigravanje zakona) moralo baviti tužilaštvo.

11. Koristim priliku da čestitam, često me zastupnik Sejo Bukva pita zbog čega ne spomenem, znači, na inicijativu zastupnika Seje Bukve i na vaše prihvatanje i na veliko prihvatanje Vlade, realizovali smo jedan istorijski projekat, to je škola skijanja, gdje ponovo pojedinci, a znamo o kojim se portalima radi, pokušavaju da problematiziraju javnu nabavku skija gdje se Vlada opredijelila da sredstva prebaci školama i da škole direktno nabave opremu i da na taj način preko 4000 učenika nauči vještinu skijanja.

Ukupno 80 riječi.

Postavljeno pitanje koristi kao priliku da čestita. Kome? Sebi, ili zastupniku Bukvi. Pri tome, projekat nije dovršen, nikada nije bio u formi projekta razrađen i predstavljen. I ovdje se odgovornost prebacuje na Vladu (Vlada se opredijelila da sredstva prebaci…) Odgovor bi onda bio: Ministarstvo nije provelo zakonsku proceduru jer je Vlada riješila da sredstva podijeli na drugi način? Dovoljno je bilo i 15 riječi, iako taj odgovor ne bi bio dovoljan. Ko je u Vladi tako odlučio? Ko je izabrao Intersport i njemu mimo tendera prebacio pola miliona?

Ponovo se pominju neprijatelji, portali i pojedinci, koji problematiziraju rad ministarstva. TV gledaoci bi trebalo da zaključe da problema u radu nema, da je sve urađeno po zakonu, a da je zastupničko pitanje rezultat kampanje koja se u medijima vodi protiv ministra i Ministarstva. Insinuira se, ponovo, da su zastupnička pitanja postavljena zlonamjerno.

12. (I zadnja nabavka koju takođe pominjete je nabavka sigurnosnih golova.) Nakon nemilog događaja koji se desio na Dobrinji kada je stradao dječak zbog loše opreme, tada ovih golova, Federalno ministarstvo se opredijelilo da izdvoji dio značajnih sredstava za sve škole na području BiH u cilju da se počne nabavljati ta sigurnosna oprema, znači sigurnosni golovi koji su licencirani u EU i mi smo dobili dio sredstava i krenuli u tu javnu nabavku.

Ukupno 73 riječi.

Počinje se istorijatom, ali ponovo konfuznom rečenicom, bez jasnije uzročno-posljedične veze među događajima: a) nemio događaj (pogibija dječaka); b) investicija Federalnog ministarstva; c) kretanje u javnu nabavku.

Ne zaboravimo: Pitanje je bilo zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

13. Imali smo tri pokušaja gdje nikada se nije, a nije bio uslov najniža cijena, već da se zadovolje certifikati koje je predvidjelo Federalno ministarstvo, aplicirali smo i tek u četvrtom pokušaju pojavljuje se firma sa tim certifikatima koja je ostvarila javnu nabavku.

Ukupno 42 riječi.

I dalje istorijat, bez konkretnog odgovora. Iz rečenice se naslućuje da u prva tri pokušaja nijedna ponuda nije imala certifikat o sigurnosti. Ministar provlači kroz odgovor da uslov nije najniža cijena nego certifikat, što je samo polovično tačno. Uslovi koji se ne isključuju su i najniža cijena i certifikat!

14. Mi smo insistirali da se ovo ponavlja iz razloga što bi bili poslije, ako bi se desio neki nesretni slučaj, rekli bi evo imali ste sredstva, imali ste sve, niste nikada to realizovali, vratili ste sredstva Federalnom ministarstvu i zbog toga smo bili istrajni i hvala bogu da smo ovaj uspjeli sprovesti tu javnu nabavku gdje nam se problematizira da je jedna firma odbijena zbog niske cijene, a to je, kako me je komisija upoznala, po Zakonu o javnim nabavkama.

Ukupno 80 riječi.

Objašnjava se motiv, iako se on ne dovodi u pitanje. Samovrednuje se rad (bili smo istrajni), bez adekvatne analize, osim, indirektno, nadnaravne verifikacije (hvala bogu). Odgovor je: Po zakonu ne moramo izabrati najnižu ponudu, pa smo zato izabrali duplo skuplju (13 riječi). Iako arogantan, ovaj se odgovor mora zapamtiti. On otkriva logiku upravljanja obrazovanjem: otpuštaju se radnici da bi se uštedjelo u obrazovanju, a onda se ušteđenim novcem razbacuje, neodgovorno i mimo zakonskih procedura.

15. Mi smo mogli dati ta sredstva Mašinskoj školi da na praktičnoj nastavi napravi te golove za sve škole u Kantonu Sarajevu, ali tada ne bismo imali taj certifikat i ne bi imali sigurnost da se sutra neće ponovo desiti taj nesretni slučaj. Imali smo čak i jednu prozivku zašto nisu instalirani ti golovi iz razloga što je dio direktora tražio da prođe ovaj zimski period kada bi mogli biti oštećeni, već kad počne realizacija nastave tjelesnog odgoja na vanjskim terenima da se to omogući da se instaliraju po neophodnim standardima.

Ukupno 92 riječi.

Cijeli je dodatak nebitan, jer je već odgovoreno na pitanje. Ali se ovdje pravi motiv –nedomaćinsko, a moguće i koruptivno ponašanje – sakriva (opravdava!) skretanjem pažnje na sigurnost djece.

16. Evo pokušao sam, možda sam bio malo opširan, ali radi javnosti da imate te informacije kako naši projekti na koje smo ponosni pokušavaju da se omalovaže, da se stavi nama mrlja u cilju interesa vjerovatno onih koji su povrijeđeni jer smo im uskratili neke novčane benefite i sve ovo što smo uradili. (Hvala.)

Ukupno 53 riječi.

Ministar i javno priznaje da se u odgovoru obraćao TV gledaocima (radi javnosti), informišući je da su projekti Ministarstva (na koje je ponosan) uredu, a da su postavljena zastupnička pitanja pokušaj omalovažavanja. I ponovo insinuira: a) da iza svega stoji neka neprijateljska grupa čiji je motiv b) osvetnički, pošto ona nije dobila novčane benefite. Ne kaže koja, jer zna da bi odgovarao za klevetu, ukoliko ne bi imao dokaze za to što tvrdi. (Očito ih i nema, jer bi inače to učinio.)

Zaključak

Ministar je odgovorio na dva od tri postavljena pitanja, za šta mu je trebalo 1108 riječi, umjesto 21. (Nazovimo to koeficijentom 50. Pedeset riječi umjesto jedne!) Oba odgovora su priznanje da nije poštovao zakon. Logorejom je nastojao to prikriti. Odgovarajući, pokazao je nezavidan nivo govornih kompetencija, nesnalaženje u sintaksi, nezavršavanje rečenica, konfuzno mišljenje. Objašnjenje (nipošto opravdanje!) je nepripremljenost, ali prije svega nastojanje da se izbjegne konkretan odgovor.

Koeficijent 50 je opšteraširena pojava (dakle, ne samo u Skupštini Sarajevskog kantona) karakteristična za parlamentarni rad koji prate kamere javnih servisa. On ukazuje na:

  1. tendenciju da se istupi koriste u svrhu samopromocije
  2.  tendenciju da se sabotira konstruktivan rad, jasnoća iskaza i izbjegne utvrđivanje odgovornosti, skretanjem pažnje sa bitnog na nebitno, ili njenim otupljivanjem, uspavljivanjem, dugim i nefokusiranim govorenjem
  3. nepostojanje zaštitnih mjera od ovih vrsta zloupotreba

U vezi s ovim, Skupština bi mogla i morala ustanoviti mehanizme sprečavanja zloupotrebe skupštinskog prostora i vremena. Predsjedavajući odnosno predsjedavajuća bi morali imati ovlasti da insistiraju na jasnim, kratkim i konkretnim odgovorima na zastupnička pitanja, te da kažnjavaju sve koji tu obavezu izbjegavaju. To je od suštinske važnosti, za zajednicu koja se smatra demokratskom.

Izbjegavanje ministra obrazovanja da odgovori jasno na postavljena pitanja, propuštanje prilike da u skupštini objasni ono što nije na sajtu svog ministarstva važan je signal i za međunarodnu zajednicu. Ukoliko ovakvo upravljanje obrazovnim resursima smatra neprihvatljivim (uz opisano nepoštovanje zdravog razuma, logike i elementarne pristojnosti), onda bi se od njega jasno morala ograditi, a svoj angažman u polju obrazovanja definisati i kao jasan pritisak na političke strukture da ovakve prakse eliminišu.

Najbolje svjetske prakse iz oblasti arhitekture na Mostarskim danima Orisa

0

Jedan od najpoznatijih i najuspješnijih arhitektonskih biroa u svijetu, norveška Snøhetta, dobitnik nagrada Svjetskog festivala arhitekture (WAF), Aga Khan nagrade za arhitekturu (AKAA) i nagrade Evropske Unije za savremenu arhitekturu – Mies van der Rohe, predstavit će svoj rad učesnicima i učesnicama Mostarskih dana Orisa koji će se održati ovog vikenda u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Partner u birou i profesor na Oslo School of Architecture, Tarald Lundevall, govorit će o nagrađenim projektima nove Aleksandrijske biblioteke i zgrade opere u Oslu, te o izazovima budućnosti.

Osim projektovanja, Snøhetta koja je osnovana 1989. godine, bavi se i pejzažnom arhitekturom, dizajnom interijera i brendiranjem, a danas svoje biroe ima i u New Yorku, San Franciscu, Stockholmu, Innsbrucku i Singaporeu, gdje više od 150 arhitekata i dizajnera radi na projektima širom svijeta. “Bez obzira na veličinu, svaki projekat je jedinstven i zaslužuje jedinstven proces i pristup. Mišljenja o historiji, kulturi, klimi, topografiji, pejzažima, društvenom okruženju, etici i funkcijama, zajedno predstavljaju slojeve složenosti koje nastojimo ugraditi u konačni rezultat svakog projekta“, riječi su kojima svoj način rada objašnjava biro Snøhetta.

Svojevrsnu sponu između očuvanja arhitektonskog naslijeđa i savremenog projektovanja, predstavit će svjetski priznati i poznati arhitekta, Han Tümertekin. Dobitnik brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima i Aga Khan nagrada za arhitekturu iz 2004. godine za kuću “B2” u Ayvacıku u Turskoj, pored blistave prakse u projektovanju i graditeljstvu ima i zavidnu karijeru kao predavač i profesor na brojnim svjetskim univerzitetima kao što su Harvard, Ecole Speciale d’Architecture u Parizu, Ecole d’Architecture u Strasbourgu i drugi. Njegov arhitektonski opus obuhvata stambene, poslovne i administrativne zgrade izgrađene širom svijeta, u Turskoj, Kini, Holandiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Mongoliji, Japanu i Keniji.

Kao dokaz da kvalitetni i svjetski konkurenti projekti mogu nastajati i u regionalnom okruženju, pored biroa Snøhetta i arhitektu Han Tümertekina, svoj rad predstavit će i također nagrađivani arhitekti zagrebačkog studia “Dva arhitekta“, Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, te njemački arhitekt bh. porijekla, Alen Jašarević.

Više informacija o Mostarskim danima Orisa, načinu online rezervacije karata, pronalasku smještaja te ostalim detaljima dostupno je na www.kucaarhitekture-mostar.com

Koncert “Planeta suncokreta 3“ u subotu BKC-u

0

Koncert Hora za male i mlade Suncokreti “Planeta suncokreta 3“, održat će se povodom Dana planete Zemlje u subotu 21. aprila u Bosanskom kulturnom centru sa početkom u 18 sati. Prisutnu malu raju u holu BKC-a dočekat će “Drvo želja“, na koje će moći lijepiti posebno dizajnirane listove sa vlastitim željama svijeta u kojem žele živjeti, a upravo od ovih želja, Hor za male i mlade Suncokreti kreirat će svoju novu pjesmu. Koncertu će prethoditi desetominutni edukativni čas koji će održati studentice odsjeka za ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA o temi “Kako se ophoditi prema svijetu u kojem živimo“, a voditelj cjelokupnog programa bit će glumac, Mario Drmać. Sve ulaznice, podijeljene su učenicima i učenicama sarajevskih osnovnih škola.

Naši posebni gosti bit će polaznici i polaznice pop-rock škole gitare Hamdije Salihbegovića te polaznici i polaznice Osnovne muzičke i baletske škole Novo Sarajevo koji će uzeti učešće sa dvije tačke i to, duo na klasičnim gitarama i trio kombinaciju klavir-truba-violina. Naš koncert polako prerasta u tradiciju i sretni smo što će uz našu redovnu publiku sa nama biti i učenici i učenice sarajevskih osnovnih škola koje smo posebno pozvali na zajedničko druženje“, istakao je voditelj hora za male i mlade Suncokreti, Nedžad Merdžanović, te se posebno zahvalio UniCredit Bank BiH koja već treću godinu zaredom podržava rad Suncokreta.

Saradnju sa UniCredit Bank BiH imamo još od prvog koncerta Suncokreta i naša ljubav traje sve do danas. U međuvremenu smo snimili album, imali brojne nastupe i koncerte i sigurno da bez njihove podrške ne bismo uspjeli u tome “, naglasio je Merdžanović.

Pored pjesama koje su već dobro poznate kao što su “Putujemo“, “Veseli voz“, “Super Štek“, “Pjesma Suncokreta“ i “Prijatelji“, Suncokreti će prvi put izvesti dvije nove pjesme, “Zamisli se svijete“ autorice Sanele Pršeš te “You are my sunshine“ (Ti si sunce) koautora Nedžada Merdžanovića.

Album Hora za male i mlade Suncokreti može se downloadati besplatno na linku https://bit.ly/2qBEjJS dok  je više informacija o svim aktivnostima Hora dostupno na zvaničnoj Facebook stranici https://bit.ly/2qDgq5B.

CEO High School 2018

0

Druga CEO High School konferencija pod sloganom „The Next Generation“ biće održana u subotu, 21.aprila 2018.godine u Domu mladih u Sarajevu s početkom u 10 sati. Organizator je Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

CEO (Career and Entrepreneurship Opportunities) konferencija se i ove godine organizuje za učenike srednjih škola i studente i najveći je regionalni događaj koji povezuje mlade sa uspješnim preduzetnicima, čije priče motivišu na aktivan pristup preduzetništvu i razvoju karijere, te ističu da strast u kombinaciji sa marljivim radom rezultira značajnim postignućima.

Konferenciju će otvoriti dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prof.dr. Kemal Kozarić te organizatori konferencije. Učesnicima CEO High School konferencije, između ostalih, predstavit će se doc.dr Amila Pilav Velić, osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, dipl. ekonomista Jasminko Halilović, glumac Mario Drmač, , sarajevski hip-hop sastav Helem Nejse, a svoju poruku putem video linka uputiće i najbolji mladi evropski košarkaš Džanan Musa.

˝Cilj Konferencije je potaknuti srednjoškolce na inovativno i preduzetničko razmišljanje kroz nekonvencionalne i zanimljive konferencijske sadržaje. Ekonomski fakultet u Sarajevu maturantima želi pružiti inspiraciju kako u odabiru njihovog daljnjeg obrazovanja, tako i u usvajanju praktičnih vještina i znanja, te samim tim podsticati povećanje konkurentnosti mladih na tržištu rada, što je jedan od strateških ciljeva naše institucije˝, istakao je Anes Hrnjić, voditelj CEO projekta i viši asistent na Katedri za menadžment i organizaciju.

Od 2013. godine kada je projekt započet, govornike je čulo preko 50.000 učesnika u čitavoj regiji. Tokom 2017. godine, konferencija je okupila preko 3500 mladih ljudi, 150 organizacija, 9 fakulteta i 300 članova organizacijskog tima.

 

Astronaut agencije NASA i prvi tviteraš u svemiru govori na Spark.Me

0

Majk Masimino (Mike Massimino), bivši astronaut agencije NASA, profesor na Univerzitetu Kolumbija, poznato televizijsko lice, viši savjetnik za svemirske programe u Pomorskom, vazduhoplovnom i svemirskom muzeju „Intrepid“ i autor bestselera – potvrdio je da će biti Key Note govornik ovogodišnje Spark.Me konferencije. Organizacioni tim Spark.me, jedne od najznačajnijih marketinških konferencija u Jugoistočnoj Evropi, koja se održava 26. i 27. maja u Budvi, uz seriju specijalizovanih radionica zakazanih za 25. maj, potvrdio je dolazak renomiranog predavača.

Masimino je od 1996. do 2014. godine bio astronaut agencije NASA- dva puta je putovao u svemir u misijama za servisiranje svemirskog teleskopa Habl, u toku kojih je šetao kosmosom četiri puta. Prva je osoba koja je tvitovala iz svemira i poslednja koja je radila unutar Habla. Profesor je na dodiplomskim studijama inženjerstva na Univerzitetu Kolumbija.

Masimino se šest puta pojavio u popularnoj humorističkoj TV seriji “Štreberi” (The Big Bang Theory). Redovno gostuje u popularnim TV emisijama i dokumentarcima, uključujući „The Today Show“, „Good Morning America“ i novu TV seriju „One Strange Rock“ na kanalu NatGeo. Voditelj je specijalne emisije „Great American Eclipse“ i serije „The Planets and Beyond“ na TV kanalu Science Channel. Autor je bestselera časopisa New York Times, “Spaceman: An Astronaut’s Unlikely Journey to Unlock the Secrets of the Universe“, koji je pokupio sjajne ocjene književnih kritičara i publike.

Organizatori Spark.me su ranije objavili imena pet ovogodišnja govornika – u pitanju su Mark W. Schaefer (jedan od vodećih svjetskih stratega u oblasti marketinga na društvenim medijima koji svoje znanje i iskustvo dijeli na jednom od pet najposjećenijih marketinških blogova na svijetu – {grow}), Denise Lee Yohn (ekspertkinja u oblasti brendinga, konsultantkinja i autorka nekoliko bestselera), Boyd Multerer (bivši glavni inženjer za Xbox igračku konzolu, koji je osnovao Xbox Live i XNA servise), Diraž Muherdži (suosnivač Shazama, aplikacije koju je Apple kupio za 400 miliona dolara 2017. godine) i Kerry O’Shea Gorgone (direktorica strategije u MarketingProfsu, vodećem izvoru informacija za više od 600.000 marketinških profesionalaca širom svijeta, i voditeljka Marketing Smarts podcasta). U narednom periodu će biti objavljena imena ostalih govornika na konferenciji.

Karte za konferenciju Spark.me 2018 se mogu kupiti na zvaničnom sajtu konferencije – www.spark.me. Puna cijena karte je 300€, ali svi zainteresovani mogu kupiti svoju kartu po sniženoj cijeni od 250€, do 13. maja. Cijena karte uključuje pristup svim predavanjima (26-27. maj), radionicama (25. maj), startap takmičenju (26-27. maj), ručak u hotelu Mediteran na bazi švedskog stola za oba dana konferencije, osvježenje na svim kafe pauzama u toku oba dana konferencije, kao i koktel prijem (26. maj). Cijena karte ne uključuje troškove prevoza i smještaja. Kao motivacija za sve mlade ljude željne znanja, u ponudi su i studentske karte koje su namijenjene srednjoškolcima i studentima redovnih, postdiplomskih i doktorskih studija koji su mlađi od 27 godina, a čija cijena iznosi svega 50€. Kupljene karte se mogu naknadno prenijeti na drugu osobu (“name change”), ali se uplaćeni novac ne može refundirati.

Konferencija Spark.me održaće se po šesti put, 26. i 27. maja, u hotelu Mediteran u Budvi. U skladu sa težnjom da svake godine dodatno obogate program konferencije, organizacioni tim Spark.me 2018 je za učesnike konferencije pripremio seriju besplatnih radionica iz oblasti marketinga i preduzetništva, koje će se održati 25. maja u hotelu Mediteran u Budvi. Organizator Spark.me je kompanija doMEn d.o.o, agent registracije crnogorskog nacionalnog internet domena – .ME, koja od 2013. godine organizuje konferenciju jednom godišnje u Budvi. Spark.me nudi priliku učesnicima da o aktuelnim trendovima u oblasti marketinga, tehnologije i biznisa uče od svjetski poznatih eksperata, te da ostvare kontakt sa preko 550 učesnika konferencije iz više od 20 država širom svijeta, među kojima će naći lidere iz poslovnog svijeta, svijeta tehnologije i inovacija, marketare, startapove i ljude željne znanja.