Dan Akademije – Priča o mladima koji ostaju

0

U proteklih godinu dana polaznici Akademije (20 polaznika širom BiH) su pokrenuli značajne inicijative i projekte u svojim zajednicama, a neki od njih su stečenim vještinama i prilikama pruženim kroz ovaj program čak došli do svog prvog zaposlenja. Namjera nam je svečanom ceremonijom predstaviti dostignuća polaznika i programa u prisustvu roditelja polaznika, predavača, predstavnika donatora, predstavnika vlasti i nevladinih organizacija te medija.
Događaj „Dan Akademije – priča o mladima koji ostaju“ održat će se u Historijskom
Muzeju BiH, u subotu 20.10.2018. sa početkom u 16.00h.

Akademija za mlade lidere u civilnom društvu je jednogodišnji program neformalnog
obrazovanja baziran na iskustvenom učenju s ciljem obrazovanja i osnaživanja izuzetnih mladih koji imaju potencijal da postanu predvodnici društvenih promjena. Osim ličnog razvoja i učenja svaki polaznik kroz program obavezno radi na rješavanju problema u zajednici kojeg je sam odabrao.
Pozivamo Vas da u ugodnoj atmosferi upoznate diplomante druge generacije Akademije.

Konferencija “Kulturna raznolikost: Zajedničko naslijeđe čovječanstva”

0

četvrtak, 18. oktobar 9:30 – 17:15

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

(Zelenih beretki 8, Sarajevo)

Kulturni turizam, brzorastuća grana turizma, omogućava kulturnu usklađenost i razumijevanje među ljudima. Sveobuhvatnije znanje drugih kultura potiče razumijevanje i želju za saradnjom, stimulišući komunikaciju i integraciju. Pretpostavlja se da, osim što ima važan industrijski i socijalni utjecaj, kulturni turizam jača identitet zemaljapomažući u izgradnji pozitivnog ugleda, ali pomaže i u očuvanju kulturne i historijske baštine.

Tokom 2018. godine,proglašenom Evropskom godinom kulturnog naslijeđa, Evropska unija proslavlja raznoliko kulturno-historijsko naslijeđe u cilju promocije i otkrivanja različitih oblika zajedničkog naslijeđa i naglašavanja te značajne karakteristike koja stvara identitet jednog društva. Promocija manje poznatih evropskih regija je jedan od ciljeva strategija razvoja turizma Evropske unije. Zbog toga, ova živahna industrija, nedovoljna razvijena u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu, zahtijeva pomoć zvaničnih mreža koje će stvoriti mogućnosti za porast ekonomskog rasta budući da se sektor užurbano razvija i čini bitan dio sveukupne ekonomije države.

Konferencija nastoji doprinijeti poduzetništvu kulturnih i kreativnih sektora, i poticati razvoj kreativnih inkubatora kako bi se omogućio pristup finansiranju i formirala prikladno poslovno okružje. Potencijal ekonomskog rasta, upravljanje kulturnim naslijeđem i njihov doprinos unapređenju bh. turizma, razvijanje politika u okviru kulturnog turizma, upravljanje destinacijama te značaj doprinosa kulturnih vrijednosti razvoju turizma su neke od glavnih tema konferencije. Na panelima će učestvovati priznati stručnjaci i profesori u području kulturnog turizma.

Konferencija  je dio Erasmus+ projekta “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na zapadnom Balkanu: izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje baštinom i kulturnim turizmom – CULTURWB” kojeg je pokrenulo Udruženje Sarajevo susret kultura u saradnji sa Univerzitetom Novi Sad, a finansira Evropska unija. U okviru konferencije zvanično će biti obilježen početak rada CULTURWB mreže.

Organizatori konferencije, EU info centar i Sarajevo susret kultura, uz podršku Evropske unije,

Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog Ministarstva kulture i sporta i konzorcija ERASMUS+ „CULTURWB“  imaju zajednički cilj- objediniti sektore turizma i kulture.

PROGRAM KONFERENCIJE

 

09:30 – 10:00 Izjave za medije
10:00 – 10:05 Otvaranje konferencije Khaldoun Sinno,

zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Biljana Čamur Veselinović,

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine

Dino Mujkić,

Sarajevo susret kultura

 

10:05 – 10:25 Perspektiva Evropske unije o očuvanju kulturnog naslijeđa

 

Khaldoun Sinno,

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Tim Clancy, moderator

 

10:25 – 10:55 Strateški pristup razvoju kulturnog turizma – značaj učešća opštinskih vlasti

 

Gian Andrea Garancini,

 Grad Heraklilon, Grčka

10:55 – 11:25 Oživljavanje naslijeđa – značaj održavanja događaja u kulturnim institucijama

 

James Kennell,

Univerzitet Greenwich

 

11:25 – 11:55 Turizam zapadnog Balkana i Azije: naslijeđe, kultura i crveni turizam

 

Wolfgang Georg Arlt,

China Outbound Tourism Research Institute

11:55 – 12:20                                                 Pauza za kafu
12:20 – 12:40 Prilike za razvoj projektnih ideja u okviru kulturnog turizma Aida Kalender,

Desk Kreativne Evrope Bosne i Hercegovine

12:40 – 13:00 Zapadni Balkan:

jedinstvena destinacija kulturne baštine – korištenje turizma kao instrument za postizanje održivog razvoja

Klodiana Gorica,

 Univerzitet u Tirani

 

13:00 – 14:15 Forum diskusija Klodiana Gorica,

Univerzitet u Tirani;

Aida Kalender,

Desk Kreativne Evrope Bosne i Hercegovine;

Gian Andrea Garancini,

Grad Heraklilon, Grčka;

James Kennell,

Univerzitet Greenwich

Arlt Wolfgang,

COTRI

 

Moderatori:

Jana Čarkadžić i Tim Clancy

 

 

14:15 – 15:15 Ručak
15:15 – 17:00 CULTURWB Kutak

Razmjena poslovnih iskustava, znanja i ideja

Moderatori:

Dino Mujkić,  

Sarajevo susret kultura

Miroslav Vujučić

Univerzitet u Novom Sadu

17:00 – 17:15 Zaključci  konferencije Moderator:

Dino Mujkić, 

Sarajevo susret kultura

 

 

 

 

Sakupljeno više od 500% sredstava za knjigu #ŽeneBiH

0

Sa više od 500% prikupljenih sredstava, okončana je jednomjesečna kampanja za prikupljanje sredstava za izdavanje knjige #ŽeneBiH o izuzetnim bh. ženama. Sam početak je ukazao na to kojim će tokom kampanja ići, jer je u manje od 24h prikupljeno 100% potrebnih sredstava. Više od 550 podržavatelja i podržavateljki, iz 25 zemalja svijeta, doprinijelo je da se kampanja 11.10.2018. godine zaključi sa 513% traženih sredstava.

„Očekivale smo da će ljudi podržati kampanju, ali nismo mogle ni slutiti da će podrška biti ovako velikodušna. Obezbijedile smo mnogo više sredstava nego što smo očekivale, a iskoristit ćemo ih da odštampamo više primjeraka knjige, koje ćemo pokloniti javnim bibliotekama u BiH, kako bi knjiga bila dostupna i osobama koje nisu bile u mogućnosti da finansijski podrže njeno izdavanje“, kaže Amila Hrustić Batovanja.

„Tokom ovih mjesec dana primile smo divne poruke podrške od žena u regiji koje su, nadahnute ovom inicijativom, odlučile raditi nešto slično, a neke od njih smo i upoznale. Ovo je bio naš dodatni cilj – da inspirišemo i druge ljude da pokrenu vlastite inicijative i ideje, kao i da pokažemo da je moguće napraviti promjenu ako se zaista ‘uhvatimo’ posla, koristimo vlastite kapacitete i udružimo se jedni/e sa drugima“, dodala je Masha Durkalić.

Autorice knjige se nadaju da će kraj ove kampanje ujedno biti i početak drugih sličnih priča u BiH, regionu, ali i u svijetu. „Vjerujemo da bi svako trebao/la početi istraživati o sjajnim ženskim postignućima, jer ne smijemo dozvoliti da ona nastave biti marginalizirana i zanemarivana“, rekla je Hatidža Gušić. Knjiga #ŽeneBiH je u međuvremenu, i prije samog štampanja, predstavljena u Gradskoj biblioteci Zenica, kao i na 12. Vox Feminae Festivalu u Zagrebu, gdje su autorice knjige pred brojnim posjetiteljima/icama govorile o inicijativi #ŽeneBiH, sadržaju knjige i o procesu istraživanja.

Podsjetimo, inicijativa #ŽeneBiH je započela volonterski u martu 2018. godine kada su Amila Hrustić Batovanja, Masha Durkalić i Hatidža Gušić odlučile na svojim društvenim mrežama svakog dana objavljivati vizuale s biografijom i fotografijom po jedne izuzetne žene koja je svojim radom i zalaganjem doprinijela oblikovanju bh. društva. Ohrabrene reakcijama na ovu malu inicijativu, odlučile su izdati knjigu s biografijama i ilustracijama više od 50 izuzetnih bh. žena, koje je uradilo 50 bh. ilustratorica, umjetnica i dizajnerica.

Autorice knjige se zahvaljuju svima koji/e su kampanju podržali/e novčano, kao i onima koji/e su dijelili informacije o kampanji, te medijima koji su o ovoj inicijativi izvještavali od početka. Nastavljaju raditi na sadržaju knjige kako bi je u februaru 2019. godine mogle isporučiti svima onima koji/e su podržali/e njeno izdavanje. Promocija knjige je planirana na Međunarodni dan žena, 8. marta 2019. godine, na prvi rođendan inicijative #ŽeneBiH.

 

HMC Projekat stipendiranja

0

Djevojke i mladići, koji će na početku naredne školske godine imati najmanje 16 a najviše 17 i po godina, mogu postati dobitnici stipendija u Velikoj Britaniji učešćem u procesu selekcije koji u njihovim zemljama organiziraju akreditovane agencije i razgovora na engleskom jeziku u glavnim gradovima njihovih zemalja, koje će s njima obaviti članovi HMC projekta.  Selekcija se vrši putem vrednovanja rezultata na testiranju, ocjena i preporuka iz škola iz kojih dolaze, poznavanja pisanog i govornog engleskog jezika, kao i uspjeha na razgovorima.

Pored ove formalne selekcije, puno pažnje se pridaje tome koliko su učenici sposobni i koliko žele da se prilagode na život u drugačijoj sredini i doprinesu životu jedne britanske škole svojom vlastitom zainteresiranošću i entuzijazmom.

Dobitnici stipendija se raspoređju u škole u cijeloj Velikoj Britaniji, koje imaju veoma visoke standarde akademskih, sportskih i kulturnih postignuća.  Škole nude puno pokriće troškova školarine, ishrane i smještaja, a HMC projekat dodaje skroman iznos za dodatne toškove, kao što su troškovi putovanja i drugih aktivnosti.  Ukupna vrijednost stipendije iznosi 30.000 funti godišnje.

Članovi HMC projekta su uglavnom nekadašnji ili sadašnji direktori srednjih škola, u bliskim vezama sa školama uključenim u program.  Škole uključene u program su internatskog tipa, tako da stipendisti postaju puni članovi obrazovne zajednice, a njihovi nastavnici odgovorni za njihov napredak i dobrobit.  Svaka škola ima kontakt osobu za veze sa HMC projektom, a posebno sa HMC Koordinatorom za učenička pitanja, kako bi se stipendistima na odgovarajući način ograniziralo slobodno vrijeme na proljetnom i jesenskom raspustu i druga dešavanja.

Ova dvogodišnja puna stipendija ima ukupan budžet od 30.000 do 40.000 funti.

Prijave za stipendije, koje pored aplikacijskog obrasca, fotografije, eseja na engleskom jeziku i izjave roditelja, se šalju preko nacionalnih koordinatora od 1. oktobra 2018. do 15. decembra 2018. godine.

Obrasci su dostupni na web stranici www.udruzenjeplus.ba, a dodatne informacije se mogu dobiti putem maila udruzenjeplus@gmail.com ili telefona 061 160 789 i 061 171 095.

 

Prva dječija bh baletna predstava “Šapat šume bosanske”

0

Kao plod zajedničke suradnje između JU Osnovna muzička škola „Mladen Pozajić“ Sarajevo,  JU Osnovna glazbena škola „Brotnjo“ u Čitluku, uz podršku Udruženja umjetnika BellArte  realizirana je prva bosansko-hercegovačku dječija baletna predstava u izvedbi učenika sa područja Federacije Bosne i Hercegovine.

Premijera dječije baletne predstave „Šapat šume bosanske“ je planirana 12.10.2018. u 20:00 sati, a prva repriza će biti izvedena 13.10.2018. u 20:00 sati.

Obadvije predstave će biti izvedene u JU Centar kulture i mladih Općine Centar, Jelićeva 1.

19.10.2018. u 20:00 sati, predstavu će moći pogledati mostarska publika.

Učenici JU Osnovna muzička škola „Mladen Pozajić“ zajedno sa učenicima iz JU Osnovna glazbena škola „ Brotnjo“ u Čitluku čine sastav orkestra i zbora. Dječiji baletni ansambl je sastavljen od učenika baletnog odsjeka JU OMŠ „Mladen Pozajić“.

Projekat je baziran na međuentitetskoj saradnji sa ciljem povezivanja djece između dvije škole. Realizacijom projekta, kulturno – umjetnički program za djecu i mlade na području BiH će biti značajno obogaćen.

„Šapat šume bosanske“ spada u autorsko muzičko – scensko plesno djelo u formi jednočinke sa trajanjem od 40 minuta. Predstava „Šapat šume bosanske” ima za glavni cilj afirmaciju umjetnosti kroz realizaciju kulturnog programa za djecu i mlade,  kako bi se potaknulo razvijanje dječije kreativne misli, osjećaja za estetiku i ljubavi prema umjetnosti. Napisan je stručno i pedagoški prilagođeno, na prijedlog baletnog pedagoga i direktora JU Osnovna muzička škola „Mladen Pozajić” Sarajevo.

Autorski tim čine:

Direktor JU Osnovna muzička škola „Mladen Pozajić“- Mustafa Mujbegović

Direktor JU Osnovna glazbena škola „Brotnjo“ – Jure Sušac

Kompozitor i dirigent – Moamer Balihodžić

Libreto – Melina Alagić i Bojana Vidosavljević

Koreografija /baletni pedagog – Brižita Krabašić

Kostimogar – Mirjana Čistopoljski

Scenograf – Boris Čistopoljski

U projektu učestvuje preko 50 učenika iz dvije muzičke škole, uz podršku nastavnika i profesora.

Međunarodni dan djevojčica

0

www.zasvakodijete.ba

Međunarodni dan djevojčica obilježava se širom svijeta 11. oktobra. UNICEF i partneri na ovaj dan podsjećaju da za život u 21. vijeku sve djevojčice treba da razviju neophodne ključne vještine i osnaže svoj potencijal, snagu, kreativnost i energiju. Iako je za obrazovanim i kvalifikovanim kadrom velika potražnja, otprilike četvrtina mladih, uglavnom žena, trenutno nije zaposlena, a nije ni dio obrazovnog sistema ili bilo kojeg drugog oblika stručnog osposobljavanja.

”Jednako kao dječaci, djevojčice mogu postati doktori, advokati – možemo uraditi bilo šta ako imamo podršku. Samo je potrebno da imamo jednake prilike”, poručuje Fatima Ansari, mlada fudbalerka iz Pakistana.

Međunarodni dan djevojčica je prilika i da se ubrzaju napori ka ostvarenju globalnih ciljeva održivog razvoja, kako bi se “povećao broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, uključujući tehničke i stručne vještine, za zapošljavanje, pristojne poslove i preduzetništvo” (Globalni cilj održivog razvoja 8).

Jedan od ciljeva održivog razvoja koje su razvile zemlje članice Ujedinjenih nacija, je i cilj 5 koji glasi: Postići rodnu ravnopravnost i osnaživati žene i djevojčice. Primijenjen na bh. okolnosti, ovaj cilj je inspirisao inicijativu IT Girls, podržanu od Ujedinjenih nacija u BiH, koja podstiče mlade žene da se već od rane dobi zainteresiraju za svijet programiranja i programskih jezika kako bi sebi povećale mogućnosti za odabir budućih karijera i obrazovanja. Aktivnosti Inicijative IT Girls okupljaju djevojčice i djevojke iz cijele BiH. Milica Papak iz Drvara ima 16 godina i kaže: “Poručila bih svim djevojčicama, djevojkama, ženama da makar pokušaju, da nemaju šta izgubiti i da će se pronaći u tome, u bilo kom dijelu. Ako ne u samom programiranju, onda u nekom dizajniranju i sličnim stvarima”.

Nerina Grebović je iz Sarajeva, ima 17 godina,dio je IT Girls Inicijative i poručuje: ”Iz moje perspektive IT svijet izgleda beskrajno zanimljiv, jer u tom svijetu mogu smišljati mnoga rješenja za današnje probleme i programiranjem mogu doprinijeti inovativnosti u svijetu tehnologije i svakidašnjice”.

Milijardu mladih, od kojih je 600 miliona adolescentkinja, u narednoj deceniji će postati dio tržišta rada. Ako žive u zemljama u razvoju, više od 90% njih postaće dio sive ekonomije, gdje su primanja su niska ili nikakva, a zloupotrebe i eksploatacije uobičajene pojave. Posebno su ugrožene žene iz ruralnih područja, žene sa invaliditetom, te one koje su u stanju humanitarne potrebe.

Djevojčicama je neophodna pomoć da razvijaju IT i druge vještine neophodne za sve zahtjevnije tržište rada. Trebaju slobodan pristup mogućnostima za učenje, inkluzivno obrazovanje, bolji kvalitet, relevantnost i rodnu ravnopravnost, kako u nastavi, tako i učenju. Potrebno im je obezbijediti karijerno vođenje – mentorstvo ili trening, ali i mogućnost za sticanje vještina kao što su samopouzdanje, rješavanje problema, donošenje odluka, timski rad ili kritičko razmišljanje. Izuzetno je važno omogućiti pristup finansijama i razvojnim programima za žene preduzetnice, te formirati strateška partnerstva sa vladama i privatnim preduzećima koja mogu djelovati kao finansijeri i/ili lideri i mentori.

Povodom Međunarodnog dana djevojčica, IT Girls i UNICEF u Bosni i Hercegovini organizuju druženje/brunch sa Espree Devorom, nagrađivanom tech blogerkom, koja snima jedan od najpoznatijih podcastova – „Women in Tech“. Devoru globalno predstavljaju sloganom “the Girl who Gets It Done”, a njena predavanja o društvenim mrežama kao biznis strategiji polaznici ocjenjuju kao izuzetno inspirativna. Druženje koje će biti upriličeno 11.10. u 11,00 u Zgradi UN-a u Sarajevu je ujedno i uvod u ovogodišnju temu „Uz nju: Vješte djevojčice“ (“With Her: A Skilled GirlForce”).

Više, na UNICEF web stranici i na Facebook eventu.

Konferencija Organizirane žene na ljevici između dva rata

0
Konferencija”Organizirane žene na ljevici između dva svjetska rata”

i izložba “Ženski antifašistički Zagreb” 

 u subotu 13.10.2018. od 10:00 – 16:00
Otvorenje izložbe Ženski antifašistički Zagreb u 19.00
Historijski muzej BIH, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

U jeku rastućeg historijskog revizionizma vezanog prvenstveno uz nasljeđe antifašizma i značaja narodnooslobodilačke borbe na prostorima bivše Jugoslavije, kao i nedovoljno istražene i valorizirane uloge žena u građenju socijalističkog društva, istraživačice iz Zagreba, Sarajeva, Novog Sada i Beograda okupile su se kako bi analizirale i reinterpretirale razdoblje koje je prethodilo ovim ključnim historijskim događanjima – razdoblje međuraća kada su se oblikovale ideje i formirale organizacije iz kojih će kasnije nastati jedan od najznačajnijih antifašističkih otpora u svijetu.

Na jednodnevnoj konferenciji istražit ćemo razdoblje između dva svjetska rata iz antifašističkog i feminističkog rakursa, prateći predratnu povijest ženskih pokreta, ali i sindikalnog, omladinskog i studentskog organiziranja. Razgovarati ćemo o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koja je masovno sudjelovala u javnom i političkom životu, što je neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas.

Nakon konferencije, pozivamo vas na otvorenje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“ autorica Barbare Blasin i Ane Lovreković, koja se bavi međuratnim razdobljem i razdobljem II. svjetskog rata (1939 -1945) iz antifašističkog i feminističkog diskursa. Izložba je do sada izlagana u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
*Izložba je otvorena do 23.10.2018.

PROGRAM KONFERENCIJE

10:30 – 11:15 Gordana Stojaković: O ideologiji, zahtevima i načinu rada ženskog i feminističkog pokreta u Kraljevini SHS/Jugoslaviji
11:15 – 12:00 Barbara Blasin: Prema zajedničkom cilju – Žene u borbi za politička, radna i socijalna prava na području Zagreba u međuraću
12:00 – 12:30 Jelena Tešija: Feministkinja, a komunistkinja? Primjer međuraća
12.30 – 13.30 Ručak
13:30 – 14:15 Ana Lovreković: “Radnica Turković da se primi nazad u posao”- Sindikalno organiziranje žena u međuraću
14:15 – 14:45 Ivana Pejić: Žene su se borile protiv – Točke susreta građanskog i naprednog pokreta
14:45 – 15:30 Jelena Petrović: Politika ljubavi i borbe – Od društvene imaginacije do političke artikulacije
15:00 – 15:45 Završna rasprava

19:00 Otvaranje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“

Konferenciju i izložbu organizira Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA u sklopu projekta “Organizirane žene na ljevici u periodu između dva rata, tijekom Drugog svjetskog rata i nakon rata. “ Projekt financira Rosa Luxemburg Stiftung South East Europe, a podršku za realizaciju konferencije ostvaruje Fond otvoreno društvo BiH i Međunarodni centar Olof Palme.

Sadnja drvoreda ispred Studenskog doma Nedžarići

0

U dvorištu Studentskog doma Nedžarići zasađen je drvored smrča uz sportske terene. Vrijedni volonteri „Let's Do It“ projekta su zasadili drvored zajedno sa uposlenicima društveno odgovorne kompanije Konzum i studentima stanarima doma. Sadnja je provedena s ciljem najave velike volonterske akcije sadnje drveća „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“ koja se provodi 20. oktobra širom Bosne i Hercegovine.

„Sadnjom ovog drvoreda danas najavljujemo veliku akciju pošumljavanja koju organizujemo za tačno 16 dana. Uzbuđeni smo i jedva čekamo akciju. Ovim današnjim događajem smo pokazali da se mladi mogu družiti u divnoj atmosferi, a ujedno i učiniti izuzetno korisnu stvar, jer ovaj drvored ostaje kao trajno dobro koje će korisiti brojnim budućim generacijama studenata. Zahvaljujemo našem partneru Konzumu koji je dozvolio da naši volonteri prodaju zahvalnice u njihovim prodavnicama. Do sad su građani kupili nešto više od 5000 zahvalnica, a uskoro ćemo za svaku zahvalnicu zasaditi po jedno drvo. Hvala i studenitima, kao i divnim domaćinima iz Menadžmenta Studenskog centra Sarajevo.“ – rekao je Junuz Elkaz, koordinator „Let's Do It“ projekta.

„S ponosom mogu reći da najveća zasluga za realizaciju današnje akcije pošumljavanja pripada Konzumovim kupcima, koji su dali svoj doprinos kroz kupovinu zahvalnica u volonterskim akcijama u Konzum prodavnicama širom BiH, a na isti način tokom godine prikupljaju se sredstva za veliku akciju pošumljavanja „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“. Dvorište Studenstkog doma odabrali smo za današnju akciju sa ciljem da mladima skrenemo pažnju na značaj pružanja brige za okoliš čemu Konzum već godinama doprinosi kroz realizaciju brojnih projekata od društvenog i ekološkog značaja, a ujedno želimo stanarima Studentskog doma pokloniti drvored koji će učiniti ljepšim njihov trenutni dom“  – izjavila je Selma Ovčina, PR menadžer Konzuma, zlatnog sponzora projekta.

Više informacija o „Let's Do It“ projektu i narednoj akciji sadnje drveća možete saznati na web stranici www.letsdoit.ba ili na Facebook stranici „Let's Do It Bosna i Hercegovina“.

 

Kako u Bosni nestaje bosanski bor

0

Zašto smo na jednom od posljednjih mjesta u svijetu kada je u pitanju zaštita prirodne baštine i bioraznolikosti i dokle su nas dovele interesne veze raznih lobija i politike, najbolje se može pokazati na sljedećem primjeru:
Munika​ je prelijepo endemsko drvo sa naših planina, po kojem je Bosna i Hercegovina poznata u cijelom svijetu. Munika se u literaturi na engleskom jeziku zove i “bosanski bor​”. Munika je još od vremena Austro-Ugarske bila strogo zaštićena vrsta u Bosni i Hercegovini. Od 2011. godine otkako Federacija BiH, gdje se uglavnom nalaze najvažnija staništa munike, više nema Zakona o šumama, postala potpuno nezaštićena vrsta. Brutalna sječa ovog rijetkog i plemenitog drveta, koja se već godinama dešava po Prenju i Čvrsnici, a posljednjih sedmica je intenzivirana na Crnom Polju (Prenj), vjerovatno je jedan je od razloga zašto novog federalnog zakona o šumama nema ni na vidiku. Da je Edita Đapo​, federalna ministrica okoliša i turizma, zaista radila svoj posao kao što se u ovim predizbornim danima tvrdi, munika je brzo i efikasno mogla biti zaštićena federalnim Zakonom o zaštiti prirode​ iz 2013. godine.

MUNIKA – VRIJEDNO, RIJETKO I STROGO ZAŠTIĆENO DRVO

Munika (Pinus heldreichii lat.), endemska je vrsta. Raste samo na jugu Evrope, na planinama Balkanskog i Apeninskog poluostrva. Na Balkanu, je moguće pronaći na planinama Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Albanije, Grčke i Bugarske. Na Apeninskom poluostrvu, raste na planinama južnih regija Italije, Kalabrije i Bazilikate. Munika voli planine, pa je nalazimo na nadmorskim visinama od 800 do čak 2640 metara. Najstarije živo drvo u Evropi je upravo jedna munika, otkrivena u ​zabačenom dijelu nacionalnog parka​ Monte Pollino u južnoj Italji, starost joj se procjenjuje na 1230 godina. Munika je skoro svugdje strogo zaštićena vrsta. Primjerice, u Makedoniji se njena staništa nalaze unutar Nacionalnih parkova Galičica i Mavrovo. U Grčkoj je zaštićena unutar lokacija zaštićenih kroz Naturu 2000: Oros Olympos, Ethnikos Drymos Pindou (Valia Kalnta) – Evryteri Periochi, Koryfes Orous Orvilos i Oros Vermio. U Bugarskoj, gdje je vrsta ocijenjena kao ranjivom, značajan dio staništa vrste nalazi se unutar strogog rezervata prirode Bayuvi Dupki – Dzhindzhiritsa (Nacionalni park Pirin) i u strogom rezervatu prirode Alibotush u planinama Slavyanke. Vrsta je prisutna i na Natura 2000 lokacijama i zaštićena je i Zakonom o biološkoj raznolikosti. U Italiji munika raste unutar nacionalnog parka Pollino kao i Natura 2000 lokacijama: Pollino i Orsomarso , Serra delle Ciavole-Serra di Crispo , Pollinello-Dolcedorme.
Na Kosovu, vrsta je zaštićena unutar posebnih rezervata munike Oshljaku, Pisha e grande i Maja e arnenit, a prisutna je i u nacionalnom parku Mali Sharr. U Albaniji munika se javlja u planinama Gjallica, Korabi, Koritnik, Munella, Pashtriku, Valamara i Zaeba, uključujući sjeverne albanske Alpe, te u Llogari, Lura Šibenik-Jabllanici i nacionalnom parku Tomorri. Zakonom o šumama Republike Srpske munika je strogo zaštićena u dijelu BiH.

MUNIKA – STROGO NEZAŠTIĆENA VRSTA U FEDERACIJI BIH

Zakon o zaštiti prirode FBiH​ predvidio je propisivanje mjera zaštite za strogo zaštićene divlje vrste i podvrste (u koje bi morala spadati i munika) kao i mjere zaštite njihovih staništa, koje su trebale biti definisane posebnim pravilnikom. Za uništavanje strogo zaštićeniih životinja i biljaka zakonom su predviđene vrlo oštre kazne.
Rok za pravljenje ovog i ostalih od ukupno 15 pravilnika​ predviđenih ovim zakonom istekao je još 2016. godine. ​Ministarstvo turizma i okoliša u proteklih pet godina nije napravilo niti jedan od ovih dokumenata!
Zakonom je predviđena i uspostava izvanredno važne institucije u sistemu zaštite prirode – Federalnog zavoda za zaštitu prirode​ – rok za njegovu uspostavu istekao je u ljeto 2016​. Također, Zakon je predvidio da se uradi revizija brojnih zaštićenih područja, utvrđenih prije 1995. godine, kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum, što bi dovelo do brze ponovne uspostave i zaštite mnogih prirodnih vrijednosti naše zemlje.
Ovaj rok je istekao 2015. godine​. Da se to uradilo na vrijeme branioci rijeka Bune i Kruščice​, i mnogih drugih koje su tek sad na meti graditelja hidroelektrana, sada bi imali snažnu polugu za odbranu svojih rijeka.

NACIONALNI PARKOVI OSTALI U LADICAMA MINISTARSTVA

Alternativna zaštita staništa munike bila bi formiranje nacionalnog parka​ “Prenj, Čvrnica, Čabulja, Vran”​, koji bi uključio skoro sva njena najvrjednija staništa. Istovremeno bi bile zaštićene i mnoge druge izuzetno vrijedne vrste bilijaka i životinja na ovom području. Formiranje ovog i drugih zaštićenih područja, po uzoru na druge zemlje regiona i Evropske Unije, otvorilo bi i puteve razvoja, zarade i opstanka mnogim sada zapuštenim seoskim zajednicama. Davno napravljeni planovi i studije i za ovaj nacionalni park i za mnoga druga zaštićena područja, ostali su duboko zakopani u ladicama federalnog ministarstva okoliša i turizma; i ovoga puta su prevladali interesi raznih šumarsko-građevinskih lobija. Uzalud i obaveze da se
zaštiti naš biljni i životinjski svijet, definisane što našim zakonima što mnogim međunarodnim konvencijama, koje smo uredno, a potpuno uzaludno ratifikovali.

Prvi samit o rijekama Evrope održan u Sarajevu

0

Sarajevo je od 27. do 29. septembra postalo centar evropskih zaštitara rijeka i boraca protiv hidroelektrana. Oko 250 ljudi iz preko 30 zemalja diskutovalo je o tome kako zaustaviti uništenje evropskih rijeka od izgradnje hidroelektrana, kako zaštiti posljednje slobodne riječne dragulje i kako obnoviti one koji su već uništeni.

Učesnici su formirali listu zahtjeva upućenih relevantnim donosiocima odluka u politici i industriji. U ovoj deklaraciji evropski zaštitari rijeka pozivaju Evropsku komisiju, Energetsku zajednicu, međunarodne banke i nacionalne vlade da prestanu promovisati i finansirati hidroenergetske projekte kao zelene i obnovljive izvore energije i da pooštre kriterijume za zaštitu životne sredine. Ovi zahtevi imaju za cilj da pomognu u uspješnoj implementaciji Okvirne direktive o vodama EU kako bi se rijeke vratile u dobro ekološko stanje do 2027. godine.

Danas su vodena staništa najugroženija na Zemlji, 81% populacija slatkovodnih organizama je nestalo na globalnom nivou – više nego u bilo kom drugom ekosistemu. Prema Evropskom birou za zaštitu životne sredine (EEB) evropski vodeni putevi su degradirani do tačke gdje više ne mogu da se održe funkcionalni ekosistemi. Glavna prijetnja zdravlju rijeke je masovna izgradnja hidroelektrana, pod okriljem zelene energije i metodama finansiranja kao što su feed-in tarife. U EU registrovano je 25.000 hidroelektrana,  prema EEB. Ova cifra ne uključuje male hidroelektrane što znači da je stvarna cifra mnogo veća. Skoro dvije trećine evropskih rijeka su u lošem ekološkom stanju.

“Moramo zaustaviti masovnu izgradnju hidroelektrana. Evropske rijeke već dugo plaćaju naš životni stil. Posljednje netaknute rijeke moraju ostati slobodne “, izjavio je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije Riverwatch.

Hidroelektrane ne samo da u osnovi uništavaju biodiverzitet riječnih staništa, već i dinamičnu rijeku pretvaraju u monotono stagnantno vodeno tijelo. Hidroenergija nije čak ni ugljen-neutralni izvor energije jer su rezervoari hidroelektrana glavni izvor emisije gasova staklene bašte. Pored toga, brane imaju i teške društvene troškove. U svijetu, između 500 i 750 miliona ljudi pati od direktnih ili indirektnih uticaja brana.

“Hidroelektrana je destruktivna, zastarjela tehnologija koja se danas može lako zamijeniti savremenim obnovljivim izvorima energije, poput solarne energije”, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica organizacije Centar za životnu sredinu.

Srećom, u Evropi postoji jedan region koji još uvek ima slobodne rijeke – Balkan. Međutim, čak su i ovi posljednji dragulji pod velikom prijetnjom od planova za oko 2.800 novih hidroelektrana. Sa ciljem donošenja zajedničkog stava prema ovim projektima održan je prvi samit o rijekama Evrope u Sarajevu. Počevši od ove godine, samit će se održavati svake dvije godine u drugom regionu u Evropi. Naredni samit biće održan u Portugalu u 2020. godini.

Prvi samit o rijekama Evrope organizovan je od strane organizacija Riverwatch iz Austrije i Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine u okviru novoformiranog saveza organizacija koje imaju za cilj očuvanje evropskih rijeka i zaustavljanje izgradnje hidroelektrana. Ove organizacije su Riverwatch, EuroNatur, WWF Adria, Wetlands International, and Rios livres (GEOTA).